arhitektura antički rim koloseum panteon circus maximus terme akvedukti

2. Rimska arhitektura – opće karakteristike
 Preuzima osnovne elemente grčke arhitekture te neke elemente
etrurske arhitekture koje kasnije dalje razvija na drugačiji način
 veliku razliku u odnosu na grčku arhitekturu čini upotreba arkada
(polukružnih lukova koji spajaju niz stupova – to je element u
arhitekturi koji su preuzeli od Etrušćama), svoda i betona (koji se
koristi kao zamjena za kamen)
 Rimljani su primjenom polukružnog luka došli do otkrića svoda
(redanje polukružnih lukova u istom smjeru) i kupole (rotacija svoda
za 360 stupnjeva)
 Rimljani preuzimaju grčke arhitektonske oblike no prilagođavaju ih
svom načinu života koji je bitno drugačiji nego li grčki.
 Postoji velika razlika između javnog i privatnog života pa sukladno
time i velika razlika između javne arhitekture (one koja je namjenjena
svim građanima) i privatne arhitekture (stambenih kuća i vila)

3. Rim - urbanizam
 Rimski grad bio je planski građen, razvijao se unutar utvrde (castrum) oko
glavnih ulica koje su se na sredini sjekle pod pravim kutom (cardo i
decumanus) – ovakav oblik razvijanja grada nije poznat u Grčkoj.
 Grad bi se zatim širio izvan utvrde – suburbian
 Svaki rimski grad imao je vodovod i kanalizaciju te razvijen sustav
gradskih ulica
 voda se dovodila i odvodlia akveduktima koji su veliko dostignuće rimske
arhitekture
 Urbanizacija se nastavljala i izvan grada – zemlja se dijelila u pravilne
četverokutne parcele koje su se dodjelivale vojnim veteranima
 FORUM - novina vezana za grad, to je glavni gradski prostor na kojem se
nalaze sve važne javne građevine i hramovi (sakralni dio nije odvojen od
profanog dijela grada kao u Grčkoj)
 Na vrhuncu Carstva, Rim je imao više foruma – najpoznatiji je bio Forum
Romanum
 Osim foruma, Rimska arhitektura uvodi i novine kao što su bazilike,
terme, amfiteatri, domusi (gradske kuće)...

4. Rimski forum
 Rimski forum bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog,
kulturnog i religioznog života drevnog Rima. Pod forumom se
podrazumjevaju sve zgrade, spomenici i ostaci drevnih ruševina.
 Forum Romanum nalazi se kraj brežuljka Palatina i tu je u početku bilo
močvarno tlo koje se isušilo da bi se na njemu moglo graditi
 Hramovi Kastora i Saturna prve su građevine na Forumu, kasnije nastaju
Curia (zgrada Senata) i Rostra (prostor za javna politička izlaganja)
 U vrijeme Augusta, Forum se pregrađuje i popločava mramorom dok za
vrijeme careva poslije Augusta uglavnom služi za religijske obrede

8. Colosseum
 Zvan još i Amfiteatar Flavijevaca – ime je dobio po velikoj skulpturi cara
Nerona koja se nalazila na njegovom ulazu
 Služio je isključivo za gladijatorske igre a mogao je primiti oko 50 000
gredatelja
 Bio je toliko dobro arhitektonski osmišljen da se u slučaju požara mogao
isprazniti u roku od 10 minuta
 Započeo se graditi 72.g. za vrijeme Vespazijana a dovršen je desetak godina
kasnije za vrijeme Dominicijana
 U osnovi njehova tlocrta je elipsa a gledalište se diže iz tla, u koncentričnim
elipsama oko arene
 Zidni plašt sastoji se od tri niza arkada kroz koje u samu građevinu dolazi
svjetlost i zrak. Svaki red arkada građen je od drugačijeg reda stupova.
 Imao je 50 000 mjesta za sjedenje i još 10 000 za stajanje te pokretni krov
od platna
 U Koloseumu su se održavale i pomorske bitke s pravim brodovima – arena
bi se ispunila vodom (ostatci vodovoda još se nalaze ispod arene)

14. Maksencijeva (Konstantinova) bazilika
 Gradila se od 308-312 g. (započeta za vrijeme Maksencija a dovršena za
vrijeme Konstantina)
 U potpunosti je izgrađena od betona te je bila jedna od najvećih rimskih
građevina i građevinskih poduhvata
 Služila je kao javni prostor za sastanke, vijećanje, a čak je služila i kao
careva dvorana za primanja
 Sastojala se od tri broda – središnjeg koji je završavao polukružnom
apsidom, te dva bočna koja su podjeljena u tri zasebne prostorije
presvođene bačvastim svodom te poprečno okrenute na glavni brod
 Ispred ulaza nalazilo se predvorje (narteks) okruženo trijemom sa
stupovima (peristil)
 Bazilika je bila ogromnih dimenzija te je nadkrivala veliki prostor.
 U potpunosti je projektirana po načelu svodova i lukova

19. Panteon
 Panteon ili Hram “svih bogova”, izgrađen je za vrijeme Hadrijana a Agripa
ga je obnovio za vrijeme Augusta te stoga i taj natpis na pročelju.
 Savršeno očuvani Panteon je preživio nekoliko pljački, modifikacija i
restauracija a za to je djelomično zaslužan bizantski car Foka koji je ovu
zgradu dao na dar papi Bonifaciju VIII. 608. godine. On ju je transformirao
u crkvu s nazivom Sveta Marija od mučenika.
 Prepoznatljiv je po trijemu sa stupovima i valjkastom tijelu koje
nadsvođuje kupola.
 Vanjski red stupova na trijemu sačinje je od osam monolita sivog granita,
postavljenih na bazu od bijelog mramora, a na vrhu su korintski kapiteli,
Stupovi u unutarnjem redu su izrađeni od ruzičastog granita i čine tri
prolaza: centralni prolaz koji vodi do vrata Panteona širi je od dvaju
lateralnih gdje su velike niše nekada sadržavale kipove Augusta i Agripe.
 Da bi se rasteretila težina, zid rotonde (visok 21,7 m, debeo 6,2 m) sagrađen je
pomoću posebnih arhitektonskih tehnika i od sve lakših materijala pe se diže u
visinu, sve dok ne dođe do malog, vulkanskog kamenja oko okulusa.
 Raspored masivnih lukova u unutrašnjosti podupire strukturu.

23. Terme
 Terme su bila javna kupališta.
 Velike terme su bile građevine u kojima su se nalazili bazeni, vježbaonica,
knjižnica, šetališta, trijemovi...
 Kupališni prostor je obuhvaćao svlačionice (apoditerium), prostorije s ugrijanim
zrakom (tepidarium), kupališta (loutra), tople kupelji (caldarium), hladne kupelji
(frigidarium), parne kupelji (sudatorium), bazene za plivanje; sve to bogato
ukrašeno kipovima, freskama, podnim mozaicima.
 Terme su grijane podnim sustavom hipokaustike (hypokausterion), tj. glinenim
cijevima ispod podova i cijevima prizidanima u zidove kojima je strujao topao
zrak iz središnjeg ložišta.
 U Rimu su u 4. stoljeću postojale 354 terme, a najpoznatije, i najveće, bile
su Karakaline, Trajanove i Dioklecijanove terme.
 Uz svoju primarnu namjenu kupališnog mjesta te su građevine bile i središte
društvenog i kulturnog života. U njima su održavani poslovni sastanci,
priređivane su izložbe slika, pjesnički recitali i sl.

24. Karakaline terme

26. Sustav hipokaustike

27. Akvadukti
 SEGOVIA

28.  Akvedukt u Segoviji je sagrađen za rimskih careva Klaudija i
Trajana (1.-2. st.); jedan od najbolje očuvanih u svijetu.
 Izvorno dug 18 kilometara s razlikom visine od 1 km, danas je
sačuvano oko 1.200 metara s 166 lukova na 120 pilona na dva
kata, s najvećom visinom od 35, 1 m.
 Bio je izgrađen od 20,400 velikih granitnih blokova, bez
betona.
 Kako je korišten sustav hvataljki za podizanje kamenja na
velike visine, vidljiva su udubljenja na kamenju. Prema
legendi ta udubljena se nazivaju "đavoljim stopama

30. Pont du Gard

31.  Pont du Gard je dio rimskog akvadukta koji je donosio vodu
gradu Nimesu.
 Sagrađen je 19.g. pr. Kr; dug je 269 metara i sastoji se od tri
horizontalna pojasa lukova nejednake veličine, najveće visine od
48,8 m. On je najviši rimski akvedukt i jedan od najbolje
sačuvanih
 Dva reda lukova čine veliki polukružni lukovi jednakog rasporeda,
a treći manjeg, sitnijeg ritma, što stvara dojam ubrzanja. Luk koji
na sredini premošćuje rijeku je nešto veći od ostalih, pa zaustavlja
ritam arkada i lagano se približava blagim linijama pejzaža.
 Nekada je njime prolazilo 200 milijuna litara vode dnevno.
 Njegova sekundarna funkcija je bila funkcija mosta, zbog čega je
preživio srednji vijek. Naime, iako je neko kamenje s njega
ukradeno, lokalni feudalci su ga održavali jer im je donosio prihode
mostarine.

32. Dioklecijanov akvadukt, Split

33. Circus Maximus
 Circus Maximus je bivši hipodrom koji je bio najveća građevina u Rimu
smještena u dolini između brežuljaka Palatina i Aventina. U njemu su održavane
utrke dvokolica, ali i gladijatorske borbe.
 izgrađen u vrijeme vladavine petog rimskog kralja Tarkvinija I. i prvobitno je
služio za održavanje natjecanja, igara i festivala. Na početku je imao drvene
tribine. Gaj Julije Cezar ga je proširio negdje oko 50. pr. Kr. kada je staza za
utrke bile negdje oko 600 m duga i negdje oko 225 m široka, a Tit Flavije ga je
zatvorio lukovima. Trajan je kasnije dogradio još 500 mjesta i proširio carsku
ložu kako bi bila vidljivija za gledatelje.
 Najvažniji događaj koji su održavani u Cirkusu su utrke dvokolica. Na staze je
moglo stati dvanaest dvokolica, a staze su bile odijeljene po dužini jedna od
druge s dva egipatska obeliska, zvanih spina. Početak staze ili start se nazivao
carceres, a mjesto okretaja meta. Dvokolice su vozile u suprotnom pravcu
kazaljke na satu, u pravilu sedam puta.
 Izgradnjom Koloseja ova građevina gubi na važnosti.