Realizam i naturalizam predstavljaju književne pravce između 1830. i 1890. godine, s naglaskom na detaljnom prikazivanju stvarnosti i društvenih odnosa. Ova epoha, posebno istaknuta u francuskoj književnosti, reflektira društvene promjene poput industrijalizacije i socijalnih nepravdi. Ključne ličnosti uključuju Stendhala, Émilea Zolu i Gustavea Flauberta, koji koriste svoja dela za kritiziranje društvenih pojava i prikazivanje ljudske prirode.

1. Realizam
i naturalizam
1830.–1870.
1870.–1890.

2. Gustave Courbet, Poslije večere kod Omansa (1849.)

3. Ilja Rjepin, Oni ga nisu očekivali

4. Realizam (1830. – 1870.)
lat. res, realis – stvaran
• Književna epoha koja punu afirmaciju dosiže
polovicom XIX. st.
• Ne javlja se u svim europskim književnostima
u isto vrijeme, prednjači Francuska.
• Težnja za detaljnim opisivanjem stvarnosti
(vidljive zbilje).

5. Naturalizam
lat. natura, naturalis – prirodan
• Književni pravac proizišao iz realizma.
• Traje od 1870. do 1890.
• Vodede književnosti u ovom razdoblju su
francuska, ruska i engleska književnost.

6. Društveno-povijesna situacija
• Afirmacija građanske klase u 1. polovici XIX. st.
• Industrijalizacija, razvoj kapitalizma, razvoj velegrada
• Sve snažnije socijalne razlike u raznim slojevima društva  odnos: bogati
industrijalci – siromašni radnici
• Procvat znanosti, ideja o svemoći znanosti (znanost de modi riješiti sve
čovjekove probleme, uključujudi siromaštvo i bolesti – društvo de se sastojati
od sretnih i bogatih pojedinaca)
• Snažan utjecaj znanosti na filozofiju i književnost (Charles Darwin, O podrijetlu
vrsta (darvinizam), Geoffroy Saint-Hilaire, Claude Bernard).
POZITIVIZAM (duh razdoblja)
Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo.
• Osnivač Auguste Comte
• materijalistička filozofija koja se temelji na proučavanju stvarnosti/činjenica.
Filozofska se spoznaja treba oslanjati na znanstvenu.
• Snažan utjecaj na književnike realizma i naturalizma te na razvoj znanosti o
književnosti.

9. Važni događaji 1830.–1890.
• 1832. - Britanija ukida ropstvo
• 1837. - izum telegrafa
• 1839. – izum dagerotipije (omoguden napredak fotografije)
• 1857. – u Engleskoj osnovan prvi nogometni klub Sheffield
• 1857. – prva velika svjetska ekonomska kriza.
• 1861. – početak Američkog građanskog rata
• 1863. – Osnovan Crveni križ
• 1864. – otkriven planet Neptun
• 1869. – otvoren Sueski kanal
• 1870. - H. Schliemann otkrio ostatke Troje
• 1876. – izum telefona (A. Bell), prvi benzinski motor (A. Otto)
• 1879. – izumljena žarulja (T. A. Edison)
• 1885. – Benz konstruirao prvi automobil, Pasteur primijenio cjepivo
protiv bjesnode, prva primjena sterilizacije i anestezije u kirurgiji
• 1886. – 1. svibnja, nakon velikog radničkog štrajka u Chicagu, proglašen
praznikom rada; započela proizvodnja Coca-Cole
• 1890. – SAD se potvrđuje kao vodeda svjetska industrijska sila

10. Realizam i naturalizam (glavne odrednice)
• Književnost ovog razdoblja teži za opisivanjem
stvarnosti, dakle društva i društvenih odnosa.
• Izražava kritičnost prema negativnim
društvenim pojavama, osobito socijalnoj
nepravdi i bijedi.

11. Realizam i naturalizam (pregled)
FRANCUSKA
Stendhal FRANCUSKA
Émile Zola
Honoré de Balzac Guy de Maupassant
Gustave Flaubert
NJEMAČKA
RUSIJA Theodor Fontane
Nikolaj Vasiljevič Gogolj Gerhart Hauptmann
Ivan Sergejevič Turgenjev ITALIJA
Lav Nikolajevič Tolstoj Giovanni Verga (verist)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
SKANDINAVSKE ZEMLJE
ENGLESKA (dramatičari)
Henrik Ibsen (Norveška)
William Thackeray August Strindberg
Charles Dickens (Švedska)
SAD
Herman Melville
Mark Twain, Henry James

12. Stendhal (1783. – 1842.)
(Henri Beyle)
• Uz Balzaca predstavlja prvu generaciju
francuskih realista.
• Najpoznatiji po romanu Crveno i crno.
• glavni junak: mladić Julien Sorel, ambiciozni
tesarov sin koji želi uspjeti u društvu; dvoumi
se između vojničke i svećeničke karijere 
opis njegova uspona na društvenoj ljestvici.
• Simbolika naslova (crveno – vojnička odora;
crno – svećenićka).
• Autor se u romanu izravno obraća čitatelju
(detekcija piščevih razmišljanja o romanu).
• Stendhal roman doživljava kao zrcalo
stvarnosti kojemu je cilj društvu pružiti sliku
o samom sebi.

13. Misao glavnoga junaka za razmišljanje:
Ja sam malen, ali nisam nizak.
(Julien