2. Kronologija
• 1860. – ukinut Bachov apsolutizam, hrvatski
jezik vraća se kao službeni u javne institucije.
• Javlja se mladi Šenoa s prvim radovima.
• 1865. – članak Naša književnost (Šenoa iznosi
svoj literarni program).
• 1881. – Šenoina smrt.
• Razdoblje u kojemu se javljaju elementi
romantičarskog i realističkog stila.
• Afirmira se roman kao književna vrsta u
hrvatskoj književnosti.
3. August Šenoa (SchÖnoa)
(1838.–1881.)
• Tvorac hrvatske moderne
umjetničke proze i realističke
metode.
• Odgojitelj hrvatske čitateljske
publike.
• Pjesnik hrvatske povijesti.
• Pjesnik Zagreba.
4. • Rođen u Vlaškoj ulici u
Zagrebu.
• Otac mu po zanimanju bio
biskupski sladopek slastičar
češkog podrijetla, pronjemački
orijentiran.
• Školovao se u Zagrebu i
Pečuhu.
• U Beču se kao mladić izdržava
novinarstvom.
• Nakon povratka u Zagreb, radi
kao gradski bilježnik; bio
urednik časopisa Vijenac,
ravnatelj i dramaturg
HZK(Hrvatsko zemaljsko
kazalište), potpredsjednik MH i
gradski vijećnik.
5. izlazi članak
Zalaže se za socijalno i nacionalno obilježje književnosti:
Dok nam ne bude seljak obraženiji,
dok se duh narodni ne uvriježi ne samo
u svakom gradu, u svakom uredu i u
svakoj školi već upravo i u obitelji,
koja je pravi temelj i narodnoga i
državnoga života, dotle nema ni
razgovora krepku, složnu narodnom
životu!
(A. Šenoa: Naša književnost)
Prvo bi naši pisci morali gledati da
se popularnim spisima privlači u
kolo čitalačkog općinstva naš u
tom obziru toli zanemareni puk.
(A. Šenoa: Naša književnost)
6. • Pisao uglavnom noću.
• Velik napor i iscrpljivanje vjerojatno bili razlogom
bolesti i prerane smrti 1881. godine, u 43. godini
života. (+ upala pluća, veliki potres 1880. Zg)
• Jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca:
stvaralaštvo započeo lirskim pjesmama i
novinskim natpisima, pisao kazališne komade,
pripovijetke, novele i romane te feljtone, stručne
članke.
• Prevodio s mnogih stranih jezika.
8. Lirska poezija
• piše je od rane mladosti i
objavljuje u časopisima
• prvo objavljeno djelo je
prigodnica povodom
smrti prijatelja
• tematska raznolikost: ljubavne
pjesme (ciklus posvećen
Slavici);
domoljubne i satiričke pjesme
• vješt versifikator: jasan,
precizan stih, retorička i
deklamatorska snaga jezika
Budi svoj!
Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,
u grudi nosiš, brate, srce cijelo;
Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,
Put vedra neba diži svoje čelo!
Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
I budi svoj!
(…)
Oj budi svoj, i čovjek ljudskog zvanja!
Pa diži čelo kao suce čisto;
Jer kukavica tek se rđi klanja,
Tvoj jezik, srce nek su vazda isto.
Za sjajnim zlatom ko za Bogom gledi
Tek mićenika ropskih podli roj;
Ti gledaj, da l' i duša zlata vrijedi,
Pa budi svoj.
9. Epska poezija
pjesničke pripovijesti u stihovima u kojima se
sjedinjuju elementi lirskoga, epskoga i dramskoga;
• napisao je četrdesetak povjestica
• događaje iz povijesti i predaje protkao je vlastitim životnim
uvjerenjima, moralnim stavovima i domoljubljem.
ŠENOINE POVJESTICE
TEME IZ HR. POVIJESTI TEME IZ NARODNE PREDAJE
Propast Venecije
Smrt Petra Svačića
Prokleta klijet
Kameni svatovi
Postolar i vrag
Kugina kuća
POUKA
10. Pripovjedački rad
• građa iz suvremenoga života Hrvatske
• uveo je motive koje će pisci realizma razviti i
proširiti:
: Barun Ivica
: Kanarinčeva ljubovca,
Vladimir
: Prosjak Luka, Branka
Prijan Lovro
11. Stvaralački opus Augusta Šenoe
• Poezija: zbirka lirskih pjesama Zimzelen,
povjestice (Propast Venecije, Kugina kuća,
Postolar i vrag, Kameni svatovi i dr.)
• Pripovijetke: Turopoljski top, Prijan
Lovro, Karanfil s pjesnikova groba,
Kanarinčeva ljubovca, Barun Ivica i dr.
• Povijesni romani: Zlatarovo zlato, Čuvaj
se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes,
Kletva* (dovršio je Josip Eugen Tomić)
• Socijalni romani: Mladi gospodin,
Vladimir, Prosjak Luka, Branka
• Drama: komedija Ljubica
• Književno-znanstvena literatura i
publicistika: feljtoni Praški listovi i
Zagrebulje, članci Naša književnost, Zašto
pišemo? O hrvatskom kazalištu i dr.
12. Šenoino doba (1860.–1881.)
• Odgojio i stvorio hrvatsku čitateljsku
publiku
• Utemeljio modernu hrvatsku
umjetničku prozu, osobito roman,
pripovijetku i feljton
• Zlatarovo zlato (1871.) – prvi
umjetnički vrijedan roman novije
hrvatske književnosti
• Utemeljitelj hrvatske kazališne kritike
• Afirmirao realističku metodu
stvaranja (1. kod nas upotrijebio
termin realizam)
• Svojim djelom utjecao na prihvaćanje
štokavice kao osnove budućeg
standardnog jezika.(izvorno je bio
kajkavac)