Vlado Bukovac (1855. – 1922.) bio je poznati slikar iz Dubrovnika, koji je školovanje započeo u Parizu nakon što je promijenio prezime iz Faggioni. Njegova najvažnija djela uključuju 'La Grande Iza' i zastor za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Bukovac je bio strastven prema portretima, smatrajući ih vrhunskim izrazom umjetničkog umijeća.

2. Vlaho Bukovac (1855. – 1922.)

3. Obitelj Vlahova obitelj je podrijetlom bila iz Italije. Njegov djed se zvao Guseppe Fagioni, a oženio se Dubrovkinjom Anom Kličan s kojom je imao troje djece. Njegov otac Augustin Fagioni se oženio za neobično lijepu Mariju Perić. Vlaho je imao jednog brata i dvije sestre.

4. Djetinjstvo U djetinjstvu se nije ni s čim isticao od druge djece. Najradije je volio slikati akvarelom. Otac ga je poslao sa stricem u Ameriku. Ukrcao se kao brodski kadet na jedrenjak.

5. Karijera Dubrovački pjesnik Medo Pucić nagovorio ga je da pođe u Pariz na školovanje i da pohrvati svoje prezime Faggioni. Prvi put se potpisuje imenom Bukovac na slici “Sultanija”. Primljen je na Ecole des Beaux Arts u klasu akademskog profesora Aleksandra Cabanela. Godinu dana nakon dolaska u Pariz uspijeva izložiti svoju sliku “Crnogorka na obrani u pariškom Salonu 1878.g . Poslije završene Akademije 1880.g . Bukovac odluč uje ostati u Parizu i živjeti “od slikarstva”. Mladi je slikar najveću slavu postigao u Parizu 1882.g . velikom slikom “La grande Iza”.

6. Oslikao je zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu slikom Hrvatski preporod. Ona je više od 100 godina ukrašavala najljepšu kazališnu kuću Hrvatske. Zatim je restaurirana, a potom se krenulo u izradu kopije kako bi se original pohranio u muzeju . Smatrao je da je uspjeli portret vrhunac umijeća jer to ne znači samo dobro vidjeti već i razumjeti dušu onog koji pred tobom sjedi .U autobiografiji je zapisao da mu je jedina želja “ nauživati se naše vode, naše hrane, razgovora s našim ljudima, svega onog što nisam našao u tuđini ”. Zadnje riječi pred smrt bile su : “Model...sjednite !”

7. Djela “ Sultanija” , “Ruka”, “Crnogorka na obrani” , “La grande Iza” . Osim portreta i pejzaža Bukovac je u tom razdoblju izradio i nekoliko velikih kompozicija: strop Bondina teatra, “Karneval u Epidaurusu” i panoramu “Sv. Groba” za C rkvu s v. Nikole u C avtatu.