Rečenični i pravopisni znakovi
Rečenični znakoviTOČKAPišemo:na kraju izjavne rečenice: Predstava počinje u 20 sati.na kraju naslova, podnaslova i natpisa kada u tekstu dolaze jedan iza drugoga: Kazalište ZeKaem. Ivan Kušan. Koko u Parizuiza naslova koji je smješten u isti redak s tekstom: Hrvatski pravopis. U pitanju je jedan od temeljnih jezičnih priručnika.Ne pišemo:iza crtice ili trotočja (kao znaka nedovršenog iskaza): Još malo…  pa će stići.   Stigli su – nisu lagali.iza naslova novina, knjiga, članaka: Književni vremeplov,  Jutarnji listkada je naslov puna rečenica: Opet poskupljenje struje UPITNIKPišemo:na kraju upitne rečenice: Idemo li sutra u kino?Ne pišemo:na kraju neupravnog govora: Pitali su nas idemo li sutra u kino. USKLIČNIKPišemo:iza uskličnih riječi i rečenica: Jao! Odlično!                      -       Na početku pisma: Poštovani! Draga bako!* UPITNIK I USKLIČNIK / USKLIČNIK I UPITNIKPišemo kada želimo jače naglasiti pitanje (Mislili su na mene?!), odnosno usklik (Mislili su na mene!?). TOČKA SA ZAREZOM: Hijerarhijski između točke i zareza: To je bilo sve; dalje smo mogli samo čekati. DVOTOČJEPišemo:Pri nabrajanju: Bili su prisutni svi simptomi: slabost, vrtoglavica, umor, dezorijentiranost.Pri objašnjavanju nekog dijela teksta: Sve je i dalje isto: nema poštovanja i reda.Ne pišemo:Kada se nabrajanje prirodno uklapa u rečenicu: Planirali smo obići Ilicu, Jelačićev trg i Zrinjevac. *Ukoliko ne želimo posebno naglasiti obraćanje, stavljamo zarez: Poštovani, obraćam Vam se sa sljedećom molbom […]
TROTOČJE: Označava prekinutost dijela rečenice ili cijele rečenice: Pa… mislio sam da ćemo stići… CRTICAStanka između dijelova teksta, dulja od zareza: Prolazili su dani – smjenjivala su se godišnja doba.U  tiskanom tekstu koristi se umjesto navodnika u upravnome govoru:  – Pitali ste za mene? – upita on.  SPOJNICAPravopisni znak; njome označavamo dijelove riječi koji se ne izgovaraju kao cjelina: mo-ja ku-ća NAVODNICISluže za bilježenje upravnoga govora:Upravni govor na prvom mjestu:„Laku noć do sutra“, šapnula mi je.„Hoćemo li uskoro na spavanje?“ upitala je.       „Hajdemo na spavanje!“ povikala je. Upravni govor na drugom mjestu:Šapnula mi je: „Laku noć do sutra.“Upitala je: „Hoćemo li uskoro na spavanje?“         Povikala je: „Hajdemo na spavanje!“ Upravni govor podijeljen na dva dijela:„Laku noć“, šapnula mi je, „do sutra.“„Hoćemo li“, upitala je, „uskoro na spavanje?“        „Hajdemo“, povikala je, „na spavanje!“ Pri navođenju nekog naziva, navodnici se mogu staviti, ali i ne moraju: Planiramo pogledati dramu „Leda“.   Planiramo pogledati dramu Leda.   Planiramo pogledati dramu Leda. Nazivi ustanova pišu se u navodnicima samo ako su u N: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“; u G se pišu bez navodnika: Leksikografski zavod Miroslava Krleže. POLUNAVODNICIPojavljuju se unutar upravnoga govora: „To ti je bila 'mudra' odluka“, rugali su mu se.****Umjesto polunavodnika, u tiskanom se tekstu (ili pri pisanju na računalu) mogu upotrijebiti i kosa slova (kurziv): „To ti je bila mudra odluka“, rugali su mu se.
ZAREZ U JEDNOSTAVNOJ REČENICIPišemo: Pri nizanju, naknadnom dodavanju i suprotnosti.Pri pisanju mjesta i datuma: Zagreb, 3. listopada 2011.Pri pisanju vokativa: Ljudi, počela je jesen!Pri isticanju: Idemo na izlet, i to u Dubrovnik!Pri nizanju bibliografskih jedinica: Dujmović-Markussi, Književni vremeplov 3, Profil International, Zagreb, 2011.Ne pišemo: Pri pisanju mjesta s prijedlogom u: U Zagrebu 3. listopada 2011.
Pravopisni znakoviTOČKA:   Iza većine kratica: i sl., tzv., itd., dr., god./g.Iza rednih brojeva: 7., 8., 33., XX.*** ZAREZ:    Pri pisanju brojeva: 18,6 %     5,200 DVOTOČJE:  Za označavanje omjera: 4 : 3, 1 : 1 CRTICAUmjesto prijedloga od/do: Radno vrijeme: 8 – 14 sati.   Udaljenost između mjesta: Zagreb – RijekaSmjer kretanja: Tramvaj vozi na relaciji: Prečko – Borongaj. SPOJNICAOznačava da dijelovi sastavljeni tim znakom čine cjelinu: Smail-aga, rak-rana, Ivana Brlić-Mažuranić, crno-bijelo, C-vitamin, PP-prezentacijaUpotrebljava se pri sklonidbi kratica: Obljetnica HAZU-a, 90-ih godina prošloga stoljeća.Povezuje riječi pri pisanju brojeva: 16-godišnjakPovezuje rastavljene dijelove riječi (kod prenošenja u novi redak).***Ukoliko je jasnoća potpuna, npr. pri pisanju godina: 1838–1881 ili u popisu broja stranica: str. 12–18, točka se ne mora pisati.

Rečenični i pravopisni znakovi

  • 1.
  • 2.
    Rečenični znakoviTOČKAPišemo:na krajuizjavne rečenice: Predstava počinje u 20 sati.na kraju naslova, podnaslova i natpisa kada u tekstu dolaze jedan iza drugoga: Kazalište ZeKaem. Ivan Kušan. Koko u Parizuiza naslova koji je smješten u isti redak s tekstom: Hrvatski pravopis. U pitanju je jedan od temeljnih jezičnih priručnika.Ne pišemo:iza crtice ili trotočja (kao znaka nedovršenog iskaza): Još malo… pa će stići. Stigli su – nisu lagali.iza naslova novina, knjiga, članaka: Književni vremeplov, Jutarnji listkada je naslov puna rečenica: Opet poskupljenje struje UPITNIKPišemo:na kraju upitne rečenice: Idemo li sutra u kino?Ne pišemo:na kraju neupravnog govora: Pitali su nas idemo li sutra u kino. USKLIČNIKPišemo:iza uskličnih riječi i rečenica: Jao! Odlično! - Na početku pisma: Poštovani! Draga bako!* UPITNIK I USKLIČNIK / USKLIČNIK I UPITNIKPišemo kada želimo jače naglasiti pitanje (Mislili su na mene?!), odnosno usklik (Mislili su na mene!?). TOČKA SA ZAREZOM: Hijerarhijski između točke i zareza: To je bilo sve; dalje smo mogli samo čekati. DVOTOČJEPišemo:Pri nabrajanju: Bili su prisutni svi simptomi: slabost, vrtoglavica, umor, dezorijentiranost.Pri objašnjavanju nekog dijela teksta: Sve je i dalje isto: nema poštovanja i reda.Ne pišemo:Kada se nabrajanje prirodno uklapa u rečenicu: Planirali smo obići Ilicu, Jelačićev trg i Zrinjevac. *Ukoliko ne želimo posebno naglasiti obraćanje, stavljamo zarez: Poštovani, obraćam Vam se sa sljedećom molbom […]
  • 3.
    TROTOČJE: Označava prekinutostdijela rečenice ili cijele rečenice: Pa… mislio sam da ćemo stići… CRTICAStanka između dijelova teksta, dulja od zareza: Prolazili su dani – smjenjivala su se godišnja doba.U tiskanom tekstu koristi se umjesto navodnika u upravnome govoru: – Pitali ste za mene? – upita on.  SPOJNICAPravopisni znak; njome označavamo dijelove riječi koji se ne izgovaraju kao cjelina: mo-ja ku-ća NAVODNICISluže za bilježenje upravnoga govora:Upravni govor na prvom mjestu:„Laku noć do sutra“, šapnula mi je.„Hoćemo li uskoro na spavanje?“ upitala je. „Hajdemo na spavanje!“ povikala je. Upravni govor na drugom mjestu:Šapnula mi je: „Laku noć do sutra.“Upitala je: „Hoćemo li uskoro na spavanje?“ Povikala je: „Hajdemo na spavanje!“ Upravni govor podijeljen na dva dijela:„Laku noć“, šapnula mi je, „do sutra.“„Hoćemo li“, upitala je, „uskoro na spavanje?“ „Hajdemo“, povikala je, „na spavanje!“ Pri navođenju nekog naziva, navodnici se mogu staviti, ali i ne moraju: Planiramo pogledati dramu „Leda“. Planiramo pogledati dramu Leda. Planiramo pogledati dramu Leda. Nazivi ustanova pišu se u navodnicima samo ako su u N: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“; u G se pišu bez navodnika: Leksikografski zavod Miroslava Krleže. POLUNAVODNICIPojavljuju se unutar upravnoga govora: „To ti je bila 'mudra' odluka“, rugali su mu se.****Umjesto polunavodnika, u tiskanom se tekstu (ili pri pisanju na računalu) mogu upotrijebiti i kosa slova (kurziv): „To ti je bila mudra odluka“, rugali su mu se.
  • 4.
    ZAREZ U JEDNOSTAVNOJREČENICIPišemo: Pri nizanju, naknadnom dodavanju i suprotnosti.Pri pisanju mjesta i datuma: Zagreb, 3. listopada 2011.Pri pisanju vokativa: Ljudi, počela je jesen!Pri isticanju: Idemo na izlet, i to u Dubrovnik!Pri nizanju bibliografskih jedinica: Dujmović-Markussi, Književni vremeplov 3, Profil International, Zagreb, 2011.Ne pišemo: Pri pisanju mjesta s prijedlogom u: U Zagrebu 3. listopada 2011.
  • 5.
    Pravopisni znakoviTOČKA: Iza većine kratica: i sl., tzv., itd., dr., god./g.Iza rednih brojeva: 7., 8., 33., XX.*** ZAREZ: Pri pisanju brojeva: 18,6 % 5,200 DVOTOČJE: Za označavanje omjera: 4 : 3, 1 : 1 CRTICAUmjesto prijedloga od/do: Radno vrijeme: 8 – 14 sati. Udaljenost između mjesta: Zagreb – RijekaSmjer kretanja: Tramvaj vozi na relaciji: Prečko – Borongaj. SPOJNICAOznačava da dijelovi sastavljeni tim znakom čine cjelinu: Smail-aga, rak-rana, Ivana Brlić-Mažuranić, crno-bijelo, C-vitamin, PP-prezentacijaUpotrebljava se pri sklonidbi kratica: Obljetnica HAZU-a, 90-ih godina prošloga stoljeća.Povezuje riječi pri pisanju brojeva: 16-godišnjakPovezuje rastavljene dijelove riječi (kod prenošenja u novi redak).***Ukoliko je jasnoća potpuna, npr. pri pisanju godina: 1838–1881 ili u popisu broja stranica: str. 12–18, točka se ne mora pisati.