Skip to main content
UploadLanguage (EN)Support
BusinessMobileSocial MediaMarketingTechnologyArt & PhotosCareerDesignEducationPresentations & Public SpeakingGovernment & NonprofitHealthcareInternetLawLeadership & ManagementAutomotiveEngineeringSoftwareRecruiting & HRRetailSalesServicesScienceSmall Business & EntrepreneurshipFoodEnvironmentEconomy & FinanceData & AnalyticsInvestor RelationsSportsSpiritualNews & PoliticsTravelSelf ImprovementReal EstateEntertainment & HumorHealth & MedicineDevices & HardwareLifestyle
Uploaded byAnitaToma
PDF, PPTX3,674 views

Sintaksa gramatičko ustrojstvo rečenice

Dokument obrađuje sintaksu kao dio gramatike koji proučava strukturu rečenica i pravila za sastavljanje riječi. Opisuje sintaktičke jedinice poput riječi, sintagmi i rečenica, te raznolikost gramatičkih odnosa među sastavnicama. Također se fokusira na osnovnu strukturu rečenice i uloge subjekta, objekta, priložnih oznaka i atributa.

Education◦
SINTAKSA- GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE Anita ZelićTomaš, prof. Srednja strukovna škola Makrska
SINTAKSA • Dio gramatike koji proučava rečenicu i pravila po kojima se riječi slažu u spojeve riječi • SINTAKTIČKE JEDINICE: • Riječ- medalja • Sintagma (spoj riječi)- zlatna medalja • Rečenica- Osvojila je zlatnu medalju
RIJEČ -Leksičko i gramatičko značenje Leksičko značenje se odnosi na pojam koji vezujemo za tu riječ. Gramatičko značenje- odnosi se na gramatičke kategorije PUNOZNAČNE RIJEČI- leksičko i gramatičko značenje (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi i prijedlozi) NEPUNOZNAČNE RIJEČI- veznici, usklici, čestice, prilozi
SINTAGMA • Ili spoj riječi • Sintaktička jedinica sastavljena od dviju gramatički povezanih punoznačnih riječi • Primjerice- zlatna medalja, daleko baciti, bacati koplje • bez trećega nije sintagma
SASTAVNICE SINTAGME • Glavna- najčešće imenske i glagolske riječi pr. zlatna medalja • Zavisna- pobliže određuje značenje pr. zlatna medalja • Prema službi zavisne u odnosu na glavnu sastavnicu sintagme se dijele na: • ODREDBENA (ATRIBUTNA) Zavisna pobliže određuje glavnu i ima službu njezina atributa ili apozicije Pr. pobjedničko postolje bacačica koplja
• DOPUNSKA (OBJEKTNA) • Zavisna pobliže određuje glavnu označavajući predmet radnje (ugl. je objekt) dobiti utakmicu riješiti ispite OKOLNOSNA (PRILOŽNA) Zavisna označuje okolnost vršenja glagolske radnje dobro igrati pojaviti se na terenu
GRAMATIČKE VEZE MEĐU SASTAVNICAMA • SROČNOST • Podudaraju se glavne i zavisne sastavnice u rodu, broju i padežu • Potpuna: pr. nemirna rijeka naš grad rijeka Sava Nepotpuna: pr. gradVodice
• UPRAVLJANJE (REKCIJA) • Glavna sastavnica upravlja drugom tako da joj određuje padež • pr. jede čokoladu komad drveta pun vode prvi u nizu mnogo žena Javlja se u svim vrstama sintagme. PRIDRUŽIVANJE: -Zavisna sastavnica je nepromjenjiva riječ ili oblik -Javlja se samo u priložnim sintagmama pr. gledati rado trčati pjevajući
GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE • Čine ga: • Samostalni članovi- predikat, subjekt, objekt, priložna oznaka • - mjesto im otvara predikat • Nesamostalni članovi- atribut i apozicija • -uvijek se dodaju imenicama • OSNOVNO USTROJSTVO REČENICE: subjekt i predikat
PREDIKAT Temelj rečeničnog ustrojstva Izriče što subjekt radi, u kakvom je stanju
GLAGOLSKI PREDIKAT • Može se izreći jednim glagolskim oblikom: znali smo, bijasmo znali, znat ćemo • Pomoću dvaju ili više glagola: ne bi se moglo reći, trebalo je preskočiti, želio je prestati pušiti • Dijelovi predikata izrečenog složenim glagolskim oblikom ne moraju slijediti jedan iza drugoga: • U Olimpiji su isprva bili izgradili.
IMENSKI PREDIKAT • Sastoji se od: • spona ili kopula (neki oblik pomoćnog glagola biti) + predikatno ime (neka imenica u N) • pr.Tolkien je pisac. SPONA+IMENICA • Ja sam bio treći. SPONA+BROJ • On je bio omiljen SPONA+PRIDJEV • Još nije kasno. SPONA+PRILO • Ja sam u školi.- GLAGOLSKI PREDIKAT jer se glagol biti javlja u svom punoznačnom obliku. • NEOGLAGOLJENE (ELIPTIČNE) REČENICE: rečenice u kojima nije izrečen glagolski dio predikata • Vatra! • U pomoć! • Dobar dan.
SUBJEKT • Imenuje ono o čemu se u rečenici govori, odnosno izriče na što se odnosi obavijest izrečena predikatom. • Može biti bilo koja imenska riječ: • IMENICA: Čokolada je u Švicarsku stigla 1697. • ZAMJENICA: I neka netko kaže da nije tako. • PRIDJEV: Mudar ponudi, a pametan prihvati. • BROJ: Drugi tvrde da to nije dokazano. • Odgovara na pitanje TKO? ŠTO? • Uvijek mora biti u NOMINATIVU- Ani se spava.- neizravni objekt • Ponekad može biti u INFINITIVU ili neka NEPROMJENJIVA RIJEČ. Nije dobro toliko jesti. Što?/ I je sastavni veznik.
• Ponekad može biti neizrečen (skriveni) Prepoznat ćemo ga iz predikata. Gladni smo. Tko je gladan? Mi. Dolaze sutra. Oni. - Ako je predikat obezličen (ne možemo mu odrediti lice) pa se uz njega ne može postaviti pitanja za N onda u rečenici nema subjekta. - Sniježilo je. - Puhalo je. - Posvuda se pričalo o tome. - Treba razlikovati pasiv od obezličenja. - AKTIV: Vozače posebno upozoravaju na poledicu. - PASIV: Vozači se posebno upozoravaju na poledicu. - OBEZLIČENA:Vozače se posebno upozorava na poledicu.
OBJEKT • Predmet radnje • Mjesto u rečenici mu otvara predikat • Nikad ne može biti u N iV • IZRAVNI (DIREKTNI) • Mjesto mu otvaraju prijelazni glagoli (objekt u A) Promatram ulicu. • Čitamo novine. • NEIZRAVNI (INDIREKTNI) • Neprijelazni glagoli (razmišljati o) • U genitivu: Sjetili smo se zime. • U dativu: Pomogli su nam. • u lokativu: Priča se o izletu. • Bez prijedloga: Pričamo im.
• IO može biti i imenska riječ: • Imenica- U daljini vidim crkvu. • Zamjenica-Vidim ju u daljini. • Pridjev- Pitat ću pametnijega. • Broj- Pitat ću drugoga. • IO može se izreći genitivom koji se može zamijeniti akuzativom (tzv. dijelni genitiv-partitivni), ali mu se značenje pri tome mijenja. Daj mi kruha. Daj mi kruh. slavenski genitiv - Javlja se u niječnim rečenicama - Zamijenimo li u njima G,A se značenje ne mijenja. - Povratni glagoli, ali i mnogi drugi mogu otvarati mjesto dvama objektima- Zamijenit ću kabanicu kišobranom.
PRILOŽNA OZNAKA • Rečenični dio kojim se izriču okolnosti vršenja radnje • Način izricanja: PRILOGOM Blanka skače visoko. IMENSKOM RIJEČJU U NESAMOSTALNOM (KOSOM PADEŽU) Blanka skače kao srna. VRSTE: - PO MJESTA- gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Dokle? - Dolazim iz kina. - Ondje smo se dobro zabavili.
• POVREMENA- Kad? Otkad? Dokad? • Sinoć su stigli prvi gosti. • PO NAČINA- Kako? • Brzo su trčali. • PO UZROKA- Zbog čega? Zašto? Što je razlog? • Zato plešem. • PO NAMJERE- Radi čega? S kojom namjerom? • Idem na Island radi odmora. • PO KOLIČINE- Koliko? Koliko puta? • Više smo puta o tome razgovarali.
• PO POSLJEDICE- S kojom posljedicom? • Smijimo se do suza. • PO POGODBE- Pod kojim uvjetom? • Bez truda nema uspjeha. • PO POSREDSTVA- Čime? • Olovkom možete pisati domaću zadaću. • PO DRUŠTVA- S kim? S čim? • Petar je sa susjedom raspravljao o vremenu. • PO DOPUŠTANJA- Unatoč čemu? • Bili su dobri slušatelji unatoč umoru. • PO IZUZIMANJA- Osim čega? Izuzimajući što? • Svi su pljeskali osim nekolicine.
KAKO RAZLIKOVATI PO UZROKA OD PO NAMJERE? • ZBOG označava uzrok (koji prethodi radnji). Učim zbog neznanja. • RADI označava namjeru (koja je svrha). Učim radi znanja. • GDJE označava mjesto- Živim u Splitu. • KAMO označava cilj kretanja- Putujem u Zagreb. • PO SREDSTVA- izriče se instrumentalom bez prijedloga- Pišem olovkom. • PO DRUŠTVA- izriče se instrumentalom s prijedlogom.- Idem u kino s Ivanom. • Kako razlikovati OBJEKT od PO? • OBJEKT- odgovara na padežna pitanja • PO- odgovara na pitanja: Gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Otkad? Kako?
ATRIBUT • Riječ koja se dodaje imenici i približe određuje njezino značenje • Odgovara na pitanja: Koji? Čiji? Kakav? Kolik? • Pridjevni i imenični atribut.
PRIDJEVNI • Način izricanja: • PRIDJEVOM- sunčani Hvar • ZAMJENICOM- naš Hvar • BROJEM- PRVI OTOČANIN • Sročni/slaže se s imenicom u rodu, broju i padežu
IMENIČKI • IMENICOM • otok Sunca • more ljubavi • test iz matematike • klupa bez naslona • Nesročni- ne slaže se u rodu, broju i padežu s imenicom uz koju stoji. • ATRIBUTNI SKUP- zbirka ljubavnih pjesama, pisac hrvatskoga realizma
APOZICIJA • Imenica koja pobliže označuje neku drugu imenicu s kojom se najčešće slaže u rodu, broju i padežu. • rijeka Sava • učenik Ivan • grad Križevci- nesročan/ ne slaže se u broju • KAKO RAZLIKOVATI IMENIČNI ATRIBUT OD APOZICIJE? • Imenički atribut je nesročan: šaka soli • Apozicija je u pravilu sročna: planet Mars, planeta Zemlja (iznimka) • APOZICIJSKI SKUP • poznati književnik August Šenoa • drevni grad Zagreb