Dokument se fokusira na ulogu razrednika u osnovnim i srednjim školama, naglašavajući važnost njihovog stručnog usavršavanja i suradnje s učenicima, roditeljima i drugim nastavnicima. Ističe se potreba za empatijom, aktivnim slušanjem i kvalitetnom komunikacijom u cilju poboljšanja odnosa unutar obrazovne zajednice. Također se govorio o važnosti inovativnih metoda komunikacije i multidisciplinarnog pristupa u suradnji između roditelja i škole.

1. UČITELJ/ NASTAVNIK
U ULOZI RAZREDNIKA
Ružica Pažin- Ilakovac, dipl. pedagog
Mirela Skelac, prof.
Agencija za odgoj i obrazovanje,
Podružnica Osijek

2. CILJ I ZADAĆE
Cilj:
 povećati kompetencije učitelja/nastavnika
pripravnika za ulogu razrednika u osnovnoj i
srednjoj školi
Zadaće:
 upoznati područja djelovanja razrednika
i polazišta u njegovu radu;
 naglasiti važnost razrednika kao pedagoško-
psihološkoga voditelja;
 naglasiti vaţnost stalnoga stručnoga usavršavanja za
poslove razredništva

3. ŠKOLA
- Škola u kojoj se njeguju partnerstvo i
suradnja s roditeljima prepoznatljiva
je po tome već u školskom dvorištu ili
prilazu školi, školskim vratima i holu.
“Domaćinski” stil dvorišnoga
uređenja zamjenjuje hladnu i
distanciranu institucionalnost.
- Podaci o organizaciji rada, vremenu
rada i načinu suradnje lako su
dostupni.

4. Razrednik
Razrednik je stručni voditelj razrednog
odjela i razrednog vijeća.
(Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi, čl. 124, st. 4)

5. Razrednik
…ima ulogu učitelja koja se odnosi na
vođenje povjerenoga razrednoga
odjela te komunikacijsko
posredovanje između neposrednih i
posrednih sudionika odgojno-
obrazovne djelatnosti/procesa-
učenika, učitelja, roditelja/skrbnika.
Na početku školske godine razrednik
izrađuje program rada svoga odjela.
(Nastavni plan i program za osnovnu školu, str. 16)

6. Suradnja s
učenicima i
vođenje
razrednoga
odjela
Suradnja s
Suradnja s ravnateljem i
roditeljima stručnim
suradnicima
RAZREDNIK
Suradnja s Suradnja s
razrednim nastavničkim
vijećem vijećem
Organizacijski i
administrativni
poslovi

7. POLAZIŠTA ZA STRUĈNO I KVALITETNO
DJELOVANJE RAZREDNIKA
Zakonska osnova:
 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj
i srednjoj školi
 Nastavni plan i program
 Pravilnici, naputci
 Statut Škole
 Godišnji plan i program rada škole
 Školski kurikulum

8. DOBROBIT I RAZVOJ SVAKOGA
UĈENIKA
“Vaš je posao stupiti u
učenikov svijet”
(E. Jensen, 2003.)
 uspjeh i razvoj svakoga
učenika
 suradnički odnosi s
učenicima i roditeljima
 vođenje razrednoga
odjela
 djelotvorno rješavanje
problema
 savjetodavni rad

9. Homo Zappiens
Skateboarding uz stepenice Generacija koja izmišlja igre
Surfa na valovima - bez pobjednika i gubitnika,
bez početka i kraja, stalno se
Snowboarding umjesto skijanja
mijenjaju pravila
U potrazi za ekstremima
Generacija koja školu
zamišlja kao mjesto gdje se
susreću prijatelji
Što im se prigovara?
Kratko zadržavaju pažnju
Hiperaktivni
Nedisciplinirani
Bez poštovanja

10. USPJEŠNA KOMUNIKACIJA
 empatija
 aktivno slušanje SADRŽAJNA I ODNOSNA DIMENZIJA ODNOSA
KOMUNIKACIJSKI PROCES
 biti pozitivan SADRŽAJ
ODNOS
(ne širiti “virus
negacije”)
 iskren, otvoren i
dobronamjeran Sadržajna razina odnosi se na sadržaj o kome komuniciramo, a odnosna
odnos
definira odnos u kojem su sugovornici.
Ako proces nije dobar, ni sadržaj se neće valjano prenositi.
 profesionalnost

11. NAVIKE
UBOJITE NAVIKE SKRBNE NAVIKE
KRITIZIRANJE SLUŠANJE
OKRIVLJAVANJE PODRŽAVANJE
ŽALJENJE OHRABRIVANJE
PRIGOVARANJE POŠTOVANJE
PRIJETNJE VJEROVANJE
KAŽNJAVANJE PRIHVAĆANJE
POTKUPLJIVANJE STALNO PREGOVARANJE

12. STALNO (PERMANENTNO) STRUĈNO
USAVRŠAVANJE
 praćenje dostignuća
pedagoške teorije i
prakse
 suvremenost u odgojno-
obrazovnome radu
 stjecanje
profesionalnih
kompetencija

13. 1. SURADNJA S UĈENICIMA I
VOĐENJE RAZREDNOGA ODJELA
1.1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
 učenje: učenja, (vjeţbanje) ţivotnih
vještina, zajedništva
 odgoj i obrazovanje za: nenasilno
vladanje, snošljivost, demokratski
građanski odgoj, i sl.
 prevencijski programi i projekti

14. 1.2. PRAĆENJE UĈENIKA
 napredovanje i
uspjeh
 socijalno i obiteljsko
stanje (“povijest”)
 rješavanje odgojnih
slučajeva (1. razina)
 izostanci
 pedagoške mjere
 slobodno vrijeme
učenika…

15. 1.3. ANALIZA ODGOJNO- OBRAZOVNOGA
STANJA U RAZREDNOME ODJELU
 postignuća učenika i
razrednoga odjela
(uspjesi, izazovi…)
 disciplina
 opterećenost
 navike (radne, kulturne, i
sl.)

16. 2. SURADNJA S RODITELJIMA
2.1. RODITELJSKI SASTANCI
(3 x godišnje )
 program rada s
roditeljima
 pedagoške teme za
roditelje (izlaganje,
pedagoške radionice)
 pozivi, dogovori,
savjetodavni rad

17. 2.2. ODRŢAVANJE POJEDINAĈNIH RAZGOVORA S
RODITELJIMA
 jedan puta tjedno sat za roditelje
 stanje u uspjehu i vladanju pojedinoga
učenika
 razgovori s roditeljima: redoviti, po
usmenome ili pismenome pozivu
 etičnost

18. Roditeljske
skupine s
Rasprava kako moje zajednički posebnom
dijete rad odgovornošću
Pisane napreduje
obavijesti «Prigodni» roditelji
Usmjereni svim
Razredne kako roditeljima
roditeljske usmjeren usmjeren
napreduje opći
večeri
razred mog
i na dijete i na školu kontakti
Spoznaja o tome
kako da razviju
Pisane djeteta osjećaj «Škola
obavijesti jedna porodica»
UGOĐAJ
Razgovori u kako se O poboljšanju
obrazovnoj zajednička škole,
slagati s
skupini razmišljanja
našom o kontaktima
djecom doma i škole
Zasebni
razgovori
Kontakti doma i škole

19. 2. 3. NEFORMALNI OBLICI SURADNJE-
RAZVOJ PARTNERSTVA
 zajedničke priredbe,
športske i radne
aktivnosti
 Dan obitelji
 pedagoške radionice
 kvaliteta odnosa u
pojedinačnoj suradnji
Partnerstvo obitelji i škole
kao poželjna razina
suradnje.

20. OSTVARIVANJA RADA RAZREDNIKA
(4 SATA TJEDNO U RADNOME ZADUŢENJU)
 Sat razrednoga odjela
 Sat odgojnoga djelovanja
 Roditeljski sastanci
 Sati za pojedinačne
razgovore s roditeljima
 Kulturna i javna
djelatnost
 Socijalna, zdravstvena i
ekološka djelatnost

21. OBLICI, METODE U RAZREDNIĈKOME
RADU
 Oblici: frontalni (čelni),
individualni, skupni, u
parovima, timski,
pedagoške radionice
 Metode: razgovora,
rasprave, izlaganja,
debate, rješavanja
problema, praktičnih
radova, igre, igranja
uloga…

22. Problem nije od jučer
Sve onodone in our
What is što danas
radimo u učionici will
classrooms today
odrazit će sein the
be reflected na
uspjehe ili promašaje
successes or failures
civilizacije u
of civilization
budućnosti.
tomorrow.
Bill Mauldin (Cartoon published in the St.
Louis Post-Dispatch. November 11, 1958)
Svijet u kojem će živjeti
naša djeca mijenja se
četiri puta brže od naših
škola.
Dr. Willard Dagget, Director
International Centre for Leadership and Education

23. U ŠKOLAMA SE ODRŢAVAJU I DRUGI MODELI
SURADNJE RODITELJA I NASTAVNIKA, KAO ŠTO
SU:
 škole za roditelje;
 savjetovališta za roditelje;
 priredbe, panel diskusije;
 posjete drugim ustanovama;
 dani škole;
 dani otvorenih vrata;
 roditeljski kutak;
 pomoć roditelj – roditelju;
 zajedničke aktivnosti grupe roditelja;

24.  volonterski rad roditelja;
 zajedničke aktivnosti roditelja, nastavnika i
učenika (izleti);
 participiranje roditelja u programima škole;
 roditelj voditelj radionica za roditelje i učenike;
 participiranje roditelja u nekim školskim
programima;
 proslave i obiljeţavanje praznika i blagdana;
 uređenje škole i okoliša;
 izloţbe radova učenika, roditelja, nastavnika;
prezentacije radova itd.

25. KOMUNIKACIJA PUTEM E-MAILA ILI SMS
PORUKA
PREDNOSTI NEDOSTATCI
Svakodnevno primanje obavijesti o Svi sudionici (roditelji, učitelji) moraju
djetetu imati internet
Brzina slanja informacija I roditelji i učitelji moraju biti
Neograničenost vremenom i mjestom informatički pismeni
Ušteda vremena za roditelje Dodatni posao za učitelje (redovito
Ušteda vremena za učitelja pri slanju ažuriranje podataka)
općih obavijesti Rjeđi susreti roditelja i učitelja
Roditelj u školu dolazi pripremljen, teme Izostanak komunikacije „licem u lice”
za razgovor su s područja odgoja i Financijski trošak za roditelje pri slanju
obrazovanja SMS poruka
Mogućnost zlouporabe (lozinka)

26. PREPORUKE
 početi što je moguće prije
 identificirati problem – definirati uzroke –
definirati vrstu potpore
 važnost suradnje i multidisciplinarnog
pristupa
 praćenje i vrjednovanje

27. UMJESTO ZAKLJUĈKA
 Posljednjihgodina u svjetskoj i hrvatskoj
obrazovnoj praksi provedena su brojna
istraživanja o važnosti suradnje roditelja sa
školom i dobiveni rezultati pokazuju da je ona
iznimno važna za sve sudionike te da
partnerski odnos škole i roditelja donosi svima
višestruke koristi.

28.  Učenici dobivaju bolje razumijevanje
učitelja koji su upoznati s obiteljskom
situacijom, a time i samim djetetom,
roditelji bolje razumiju sam nastavni
proces i zahtjeve koji se postavljaju pred
dijete, a poboljšava se i uspjeh učenika.

29.  Učitelji jačaju svoju profesionalnost kroz
uvažavanje različitosti obitelji i djeteta kao
dijela obitelji, postižu pozitivniju sliku u očima
roditelja, postižu veće povjerenje roditelja u
školu.
 Roditelji, osim još jače povezanosti sa svojim
djetetom, dobivaju osjećaj važnosti i
kompetencije.
 Osim uobičajenih načina komuniciranja
individualnim razgovorima i roditeljskim
sastancima, pisanim porukama, neformalnim
sastancima, edukativnim radionicama,
uključivanjem roditelja u nastavni proces u
ulozi pomagača i sl., koriste se suvremeni
načini komunikacije s roditeljima (web-
stranice škola, web-mjesta učitelja, e-mail i
SMS poruke).

30.  „Sve psihičke teškoće i nesporazumi među
ljudima proizlaze iz činjenice što ne
umijemo razviti zadovoljavajuće odnose u
tri glavna područja: obitelji, školi i na
radnom mjestu. Zašto? Naše osnovne
psihičke potrebe su nasljedne. Obogaćene
su iskustvima i pohranjene u dijelu
memorije – svijetu kvalitete. U susretu dva
kontrolirajuća sustava, njihove se potrebe
isključuju.“
dr. William Glasser u knjizi Teorija izbora.

31. Vrijednosti
 Kako često roditelji i škola postignu samo to, da su
naše glave pune znanja, a o razumnom mišljenju i
dobroti nema traga (Montaigne, M.)
 Vizija obrazovanja: istina, ljepota i dobrota?
(Gardner, H.)

32. ZA KRAJ...
“Ako ţeliš odgajati djecu, moraš bogato oblikovati i
svoj ţivot. Ĉitaj, posjećuj kazalište, voli prirodu,
pokušaj osjetiti samoga sebe koliko god moţeš. Sve što
se u tebi zbiva, sve što u tebi moţe zaţivjeti, u
konačnici će koristiti pedagogiji.”
Wilczynska, S., prema Mejer, H., 2002.