SlideShare a Scribd company logo
1 of 24
 Mutagen - kombinacija hemijske, biološke ili
fizičke prirode, koja može direktno ili indirektno
oštetiti nasljedne strukture ćelije.
Mutacija - strukturna ili složena promjena u
DNK organizma (u nizu nukleotida,
hromozoma, genoma) koja se desila spontano ili
je indukovana mutagenom.
 Većina mutacija izaziva rak (kancer), pa se
mutageni faktori nazivaju i kancerogenim
faktorima.
 Faktori nastanka kancera (mutageni) mogu
djelovati pojedinačno ili udruženo, dovodeći do
promjena koje vode ka nastanku kancera.
 Od izloženosti faktoru ili faktorima nastanka
kancera, do pojave klinički manifestne bolesti
može da prođe 10 i više godina.
•Mutageni mogu izazvati zloćudnu preobrazbu nakon ulaska
u stanicu, gdje uzrokuju hromoskomska oštećenja ili aktiviraju onkogene.
•Na djelovanje kancerogenih tvari mogu se nadovezati
drugi čimbenici koji djeluju kao promotori i proizvode dodatne promjene
u stanicama, iako sami nisu kancerogeni, ali djeluju na sintezu
DNA i umnažanje stanica.
 Po prirodi pojave razlikuju se:
Fizički
Hemijski
Biološki mutageni.
Egzogeni (spoljašni faktori iz
okoline)
Endogeni (unutrašni, formirani u procesu
vitalne aktivnosti)
 Hemijski mutageni uključuju:
• jaki oksidanti ili redukcioni agensi (na primer, nitrati, nitriti,
reaktivne vrste kiseonika);
• sredstva za alkilaciju (npr. Jodoacetamid);
• pesticidi (na primjer, herbicidi, fungicidi);
• Neki prehrambeni aditivi (na primer, aromatični ugljovodonici,
ciklamati);
• proizvodi prerade nafte;
• organski rastvarači;
• lekovi (npr. Citostatici, lekovi koji sadrže živu, imunosupresivi) i
druga hemijska jedinjenja.
 Fizički mutageni uključuju:
• jonizujuće zračenje
• radioaktivni elementi
• Ultravioletno zračenje
• Pretjerano visoka ili
niska temperatura.
 Biološki mutageni
uključuju:
• Neki virusi (boginje, rubeola,
influenca);
• metabolički proizvodi (npr.
Proizvodi za peroksidaciju
lipida);
• antigeni određenih mikroba i
parazita.
 1920 godine Herman Muller je otkrio da
X-zrake izazivaju mutacije kod vinske
mušice.
 I naučnik Rontgen koji je otkrio X-zrake,
obolio je od karcinoma kože.
Spontane mutacije
Indukovane (potaknute) mutagenima
Karcinogeni su supstance koje potiču
zloćudan rast ćelije.
 Vrste raka
Leukemija (koštana srž)
Sarkom (kost)
Karcinom
Limfom (limfni čvorovi)
GHS(Globally
HarmonisedSystem)
 Kategorija 1A Tvari za koje se
zna da uzrokuju nasljedne
mutacije – dokazane
epidemiološkim studijama na
ljudima
 Kategorija 1B Tvari za koje se
smatra da uzrokuju nasljedne
mutacije – dokazano testovima iv
vivo na nasljednim zametnim
 Kategorija 2 Tvari za koje je
moguće da uzrokuju nasljedne
mutacije – dokazane testovima in
vivo mutagenosti na somatskim.
 Kategorija 1 Tvari za koje se zna
da su mutagene za čovjeka.
 Kategorija 2 Tvari za koje se
smatra da su mutagene za
čovjeka
 Kategorija 3 Tvari za koje je
moguće da izazivaju mutagene
učinke.
Europska klasifikacija
Hemijskikarcinogeni
 Najčešći karcinogeni -
policiklički aromatski
ugljikovodici.
 Hemijski prirodni
karcinogeni
 ALKALOIDI
 MIKOTOKSINI
 Policiklički aromatski
ugljikovodici (PAH).
 Aromatski azo spojevi.
 Aromatski amino spojevi.
 Nitroso spojevi i nitramini.
 Metali, metaloidi i
anorganske soli.
Ovisno o prirodi djelovanja na tijelu, kemijski
karcinogeni podijeljeni su u tri skupine:
•karcinogeni koji uzrokuju tumore prvenstveno na
mjestu primjene;
•karcinogeni udaljenog selektivnog djelovanja,
uzrokujući tumor u jednom ili drugom organu;
•karcinogeni višestrukih djelovanja, izazivajući
razvoj tumora različite morfološke strukture i
različitih organa.
Mogu da promijene hemijsku
prirodu azotnih baza u DNK pa da
u toku replikacije dolazi do
pogrešnog sparivanja baza.
Mogu da dovedu i do
pojave duplikacija i delecija
čime se mijenja okvir
čitanja genetičkog koda za
određeni protein.
 Danas se zna da su neki lijekovi također mutageni.
 To su npr. citostatici ili antitumorski lijekovi.
 U antitumorske lijekove ubrajamo različite
kemijski nesrodne skupine spojeva koji mogu
zaustaviti rast tumorske mase narušavanjem
staničnog ciklusa ili izazivanjem smrti stanica u
fazi aktivnog rasta.
 Njihova su farmakološka svojstva međutim povezana s
potencijalnim genotoksičnim rizicima.
 U antitumorske lijekove ubrajamo:
 Alkilirajuća sredstva
 Antimetaboliti su citostatici
 Antitumorski antibiotici se ugrađuju između parova baza u
DNA, te time narušavaju sintezu i/ili funkciju nukleinske
kiseline (npr. aktinomicin D).
 Klinička i laboratorijska
istraživanja pokazuju da su
gotovo svi antitumorski lijekovi
mutageni, kancerogeni (nastanak
tumora) ili teratogeni (djelovanje
na embrij) za životinje i čovjeka.
 Kalorijska vrijednost prehrane ima
vrlo značajnu ulogu u karcinogenezi
tj. mutagenezi.
 Ljudi s prekomjernom tjelesnom
težinom (25% više od normalne)
skloniji su nastanku tumora od onih
s normalnom tjelesnom težinom.
 Vitamini A i E (antioksidansi)
inhibiraju karcinogenezu u
eksperimentalnih životinja.
 Elementi u tragovima poput
selenija i cinka također
inhibiraju karcinogenezu, a ako
ih nema u prehrani može doći
do povećane indukcije tumora u
eksperimentalnih životinja.
 Neki biljni derivati (derivati
indola, flavona) koje imaju
biljke iz porodice kupusnjače
(kupus, cvjetača, brokoli)
inhibiraju nastanak tumora.
Ishrana bogata mastima izaziva
stvaranje tumora dojke u laboratorijskih štakora.
Gojanznost povećava rizik za nastanak
tumora dojke!
Umjetni zaslađivači su
karcinogeni?
ASPARTAM
Keks,čipsipomfrit?
 AKRILAMID
 Nedavno utvrđeno da je
sastavni dio brojnih
namirnica.
 Nastaje kao nus proizvod
prilikom prženja i
pečenja hrane.
 Nastaje kada namirnica
sadrži aminokiselinu
ASPARAGIN.
Vina su karcinogena?
 Francuske i Njemačke organizacije
su odabrale nasumično 40 različitih
vrsta vina, da se uvjere da li sadrće
tragove pesticida.
 Utvrđeno prisustvo 24 različite
vrste pesticida od kojih je 5 u EU
označeno karcinogenim.
 Testirana čak i 2
skupa vina (cijena
200e 1 l.)
Acetaldehid
 Svud je prisutan kao metabolit običnog
etanola.
 U prirodi ga nalazimo u zrelom voću i
povrću (npr. rajčice), kruhu, kavi itd.
 Naravno da će u organizmu nastati
nakon ispijanja alkoholnih pića iz
etanola. Neki čak smatraju da
acetaldehid ima važnu ulogu u procesu
javljanja ovisnosti o alkoholu.
 Nalazi se također u okolišu (zrak i vode),
pa ga je naprosto nemoguće izbjeći u
životu. Bio je oduvijek prisutan u
namirnicama biljnog podrijetla, pa je
stalni pratitelj ljudi još iz ranog Kamenog
doba.
 Ako pijete alkoholna pića etanol će se
sigurno metabolizirati preko acetaldehida
i može ga se naći u krvi manjih ili većih
ovisnika o alkoholu. Tko god pije alkohol
izložen je djelovanju acetaldehida.
 Problem je u tome što uopće nije moguće
izbjeći unos acetaldehida u organizam
čovjeka, bez obzira na to da li on pretjeruje
u ispijanju vina ili u gutanju voća poput npr.
breskvi ili ananasa.
 Ne postoji čak niti način prekida unosa te
kemikalije u organizam zbog već rečenih
razloga.
Toksikolozi kažu da je on
karcinogen skupine III.
Mozzarelajekarcinogena?
 DIOXIN
 Utvrđena viša stopa
dioxina od dopuštene.
 Najaktivnija forma
dioxina jaTCDD,
određen kao apsolutni
karcinogen za ljude.
Fizički mutageni
 Fizički mutageni su različite
vrste zračenja čiji efekat na
ćeliju zavisi od faze ćelijskog
ciklusa.
 Ćelije u diobi su osjetljivije jer
su tada hromozomi
kondenzovani.
 Od nejonizujućeg zračenja
najveći efekat ima UV
(ultraljubičasto) zračenje
Sunca.
 Dovodi do pojave oštećenja
DNK u ćelijama kože što
uzrokuje rak tih ćelija.
1. Adicija - dodatak jednog ili više
nukleotidnih parova
2. Delecija - gubitak jednog ili više
nukleotidnih parova
3. Supstitucija - zamjena jednog
nukleotidnog para drugim
Mobiteli oštećuju spolne
stanice?
 Oštećenje spolnih
stanica
 Fragmentaciju DNA
 Biološku srmt ćelije
 Eksperimenti su provođeni sa
vinskim mušicama koje su 6
dana ozračivane u laboratoriju.
 10x veće odumiranje stanica kod
ozračenih mušica nego kod
kontrolnih.
 Izloženost zračenju mobilnih
telefona oštećunje živčane
stanice u mozgu kod
laboratorijskih miševa.
 Oštećuje neurone vezane za
pamćenje i učenje.
Virusi kao mutageni faktori
 35% vrsta raka uzrokuju virusi.
 Viralna karcinogeneze je sljedeća:
 virus ulazi u stanicu; njegov
genetički materijal je fiksiran u
stanici fizičkom integracijom sa
staničnom DNA;
 postoje specifični geni kao dio
virusnog genoma - onkogeni čiji
proizvodi su odgovorni za
neposredno transformacije
normalne stanice u tumoru;
 onkoproteini - proizvodi od
onkogena -
 RNK virus mora prvo
prepisati RNK na DNK, a
zatim umetnuti genetski
materijal u stanice
domaćina DNK.
 Reverzna transkripcija.
HVALA NA PAŽNJI

More Related Content

What's hot (20)

Biotehnologija i genetički inženjering
Biotehnologija i genetički inženjeringBiotehnologija i genetički inženjering
Biotehnologija i genetički inženjering
 
Biodiverzitet
BiodiverzitetBiodiverzitet
Biodiverzitet
 
Evolucija
EvolucijaEvolucija
Evolucija
 
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelimaGenetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
 
Mutacije
MutacijeMutacije
Mutacije
 
Skeletni sistem
Skeletni sistemSkeletni sistem
Skeletni sistem
 
Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015Evoluciona biologija 2015
Evoluciona biologija 2015
 
Geni+i+genom1
Geni+i+genom1Geni+i+genom1
Geni+i+genom1
 
Tkiva
Tkiva Tkiva
Tkiva
 
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
 
Ekološki faktori
Ekološki faktoriEkološki faktori
Ekološki faktori
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Varijabilnost
VarijabilnostVarijabilnost
Varijabilnost
 
Teorija evolucije
Teorija evolucijeTeorija evolucije
Teorija evolucije
 
Deoba ćelije
Deoba ćelijeDeoba ćelije
Deoba ćelije
 
Individualno razviće čoveka
Individualno razviće čovekaIndividualno razviće čoveka
Individualno razviće čoveka
 
Biljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.pptBiljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.ppt
 
Osobine živih bića
Osobine živih bićaOsobine živih bića
Osobine živih bića
 
Specijacija.pdf
Specijacija.pdfSpecijacija.pdf
Specijacija.pdf
 
Endokrini sistem
Endokrini sistemEndokrini sistem
Endokrini sistem
 

Similar to Mutageni faktori okoline

Hulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-raka
Hulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-rakaHulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-raka
Hulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-rakazoran radovic
 
TUMORSKA IMUNOLOGIJA
TUMORSKA IMUNOLOGIJATUMORSKA IMUNOLOGIJA
TUMORSKA IMUNOLOGIJAMilan Taradi
 
Geneticki inzenjering ij
Geneticki inzenjering   ijGeneticki inzenjering   ij
Geneticki inzenjering ijmaturskirad
 
Geneticki inzenjering
Geneticki inzenjeringGeneticki inzenjering
Geneticki inzenjeringmaturskirad
 
Potencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docx
Potencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docxPotencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docx
Potencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docxKristijanivkovi
 
Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kanceraMelisa Kadric
 
Patologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docx
Patologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docxPatologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docx
Patologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docxAjla Medicine
 
UROGENITALNI TUMORI.pptx
UROGENITALNI TUMORI.pptxUROGENITALNI TUMORI.pptx
UROGENITALNI TUMORI.pptxAnaMinter3
 
Osnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptx
Osnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptxOsnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptx
Osnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptxEminaKarahmet1
 
Primjeri korištenja
Primjeri korištenjaPrimjeri korištenja
Primjeri korištenjaimprovemed2
 

Similar to Mutageni faktori okoline (18)

Hulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-raka
Hulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-rakaHulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-raka
Hulda regher-clark-lek-za-sve-vrste-raka
 
TUMORSKA IMUNOLOGIJA
TUMORSKA IMUNOLOGIJATUMORSKA IMUNOLOGIJA
TUMORSKA IMUNOLOGIJA
 
genetika pdf
genetika pdfgenetika pdf
genetika pdf
 
Geneticki inzenjering ij
Geneticki inzenjering   ijGeneticki inzenjering   ij
Geneticki inzenjering ij
 
Geneticki inzenjering
Geneticki inzenjeringGeneticki inzenjering
Geneticki inzenjering
 
Potencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docx
Potencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docxPotencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docx
Potencijalna-pitanja-za-I-kolokvij.docx
 
Dojka
DojkaDojka
Dojka
 
Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kancera
 
93hr
93hr93hr
93hr
 
Hormon stitne
Hormon stitneHormon stitne
Hormon stitne
 
Patologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docx
Patologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docxPatologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docx
Patologija-prva-parcijala (PRIRUČNIK).docx
 
Trudnoca i-zacece
Trudnoca i-zaceceTrudnoca i-zacece
Trudnoca i-zacece
 
Trudnoca i-zacece
Trudnoca i-zaceceTrudnoca i-zacece
Trudnoca i-zacece
 
UROGENITALNI TUMORI.pptx
UROGENITALNI TUMORI.pptxUROGENITALNI TUMORI.pptx
UROGENITALNI TUMORI.pptx
 
Genetika razvoja
Genetika razvoja Genetika razvoja
Genetika razvoja
 
Mikotoksini
MikotoksiniMikotoksini
Mikotoksini
 
Osnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptx
Osnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptxOsnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptx
Osnovni pojmovi, definicije i predmet proučavanja biofarmacije.pptx
 
Primjeri korištenja
Primjeri korištenjaPrimjeri korištenja
Primjeri korištenja
 

More from Melisa Kadric

Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kanceraMelisa Kadric
 
Geneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacijaGeneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacijaMelisa Kadric
 
Uticaj sna na fizioloske procese
Uticaj sna na fizioloske proceseUticaj sna na fizioloske procese
Uticaj sna na fizioloske proceseMelisa Kadric
 
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomijiPrimjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomijiMelisa Kadric
 
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnjiGajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnjiMelisa Kadric
 
Odredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobeOdredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobeMelisa Kadric
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaMelisa Kadric
 
Kultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkivaKultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkivaMelisa Kadric
 
Deforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanjeDeforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanjeMelisa Kadric
 
Ekosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih vodaEkosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih vodaMelisa Kadric
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaMelisa Kadric
 
Bioloski profil osobe
Bioloski profil osobeBioloski profil osobe
Bioloski profil osobeMelisa Kadric
 

More from Melisa Kadric (19)

Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kancera
 
Rekombinantna dna
Rekombinantna dnaRekombinantna dna
Rekombinantna dna
 
Geneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacijaGeneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacija
 
Razvoj ekologije
Razvoj ekologijeRazvoj ekologije
Razvoj ekologije
 
Danio rerio
Danio rerioDanio rerio
Danio rerio
 
Uticaj sna na fizioloske procese
Uticaj sna na fizioloske proceseUticaj sna na fizioloske procese
Uticaj sna na fizioloske procese
 
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomijiPrimjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
 
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnjiGajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
 
Leukemija
LeukemijaLeukemija
Leukemija
 
Odredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobeOdredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobe
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranja
 
Kultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkivaKultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkiva
 
Deforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanjeDeforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanje
 
Genetika leukemije
Genetika leukemijeGenetika leukemije
Genetika leukemije
 
Ekosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih vodaEkosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih voda
 
Rekombinantna DNA
Rekombinantna DNARekombinantna DNA
Rekombinantna DNA
 
Mikotoskini
MikotoskiniMikotoskini
Mikotoskini
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranja
 
Bioloski profil osobe
Bioloski profil osobeBioloski profil osobe
Bioloski profil osobe
 

Mutageni faktori okoline

  • 1.
  • 2.  Mutagen - kombinacija hemijske, biološke ili fizičke prirode, koja može direktno ili indirektno oštetiti nasljedne strukture ćelije. Mutacija - strukturna ili složena promjena u DNK organizma (u nizu nukleotida, hromozoma, genoma) koja se desila spontano ili je indukovana mutagenom.  Većina mutacija izaziva rak (kancer), pa se mutageni faktori nazivaju i kancerogenim faktorima.
  • 3.  Faktori nastanka kancera (mutageni) mogu djelovati pojedinačno ili udruženo, dovodeći do promjena koje vode ka nastanku kancera.  Od izloženosti faktoru ili faktorima nastanka kancera, do pojave klinički manifestne bolesti može da prođe 10 i više godina. •Mutageni mogu izazvati zloćudnu preobrazbu nakon ulaska u stanicu, gdje uzrokuju hromoskomska oštećenja ili aktiviraju onkogene. •Na djelovanje kancerogenih tvari mogu se nadovezati drugi čimbenici koji djeluju kao promotori i proizvode dodatne promjene u stanicama, iako sami nisu kancerogeni, ali djeluju na sintezu DNA i umnažanje stanica.
  • 4.  Po prirodi pojave razlikuju se: Fizički Hemijski Biološki mutageni. Egzogeni (spoljašni faktori iz okoline) Endogeni (unutrašni, formirani u procesu vitalne aktivnosti)
  • 5.  Hemijski mutageni uključuju: • jaki oksidanti ili redukcioni agensi (na primer, nitrati, nitriti, reaktivne vrste kiseonika); • sredstva za alkilaciju (npr. Jodoacetamid); • pesticidi (na primjer, herbicidi, fungicidi); • Neki prehrambeni aditivi (na primer, aromatični ugljovodonici, ciklamati); • proizvodi prerade nafte; • organski rastvarači; • lekovi (npr. Citostatici, lekovi koji sadrže živu, imunosupresivi) i druga hemijska jedinjenja.
  • 6.  Fizički mutageni uključuju: • jonizujuće zračenje • radioaktivni elementi • Ultravioletno zračenje • Pretjerano visoka ili niska temperatura.
  • 7.  Biološki mutageni uključuju: • Neki virusi (boginje, rubeola, influenca); • metabolički proizvodi (npr. Proizvodi za peroksidaciju lipida); • antigeni određenih mikroba i parazita.
  • 8.  1920 godine Herman Muller je otkrio da X-zrake izazivaju mutacije kod vinske mušice.  I naučnik Rontgen koji je otkrio X-zrake, obolio je od karcinoma kože. Spontane mutacije Indukovane (potaknute) mutagenima
  • 9. Karcinogeni su supstance koje potiču zloćudan rast ćelije.  Vrste raka Leukemija (koštana srž) Sarkom (kost) Karcinom Limfom (limfni čvorovi)
  • 10. GHS(Globally HarmonisedSystem)  Kategorija 1A Tvari za koje se zna da uzrokuju nasljedne mutacije – dokazane epidemiološkim studijama na ljudima  Kategorija 1B Tvari za koje se smatra da uzrokuju nasljedne mutacije – dokazano testovima iv vivo na nasljednim zametnim  Kategorija 2 Tvari za koje je moguće da uzrokuju nasljedne mutacije – dokazane testovima in vivo mutagenosti na somatskim.  Kategorija 1 Tvari za koje se zna da su mutagene za čovjeka.  Kategorija 2 Tvari za koje se smatra da su mutagene za čovjeka  Kategorija 3 Tvari za koje je moguće da izazivaju mutagene učinke. Europska klasifikacija
  • 11. Hemijskikarcinogeni  Najčešći karcinogeni - policiklički aromatski ugljikovodici.  Hemijski prirodni karcinogeni  ALKALOIDI  MIKOTOKSINI  Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH).  Aromatski azo spojevi.  Aromatski amino spojevi.  Nitroso spojevi i nitramini.  Metali, metaloidi i anorganske soli.
  • 12. Ovisno o prirodi djelovanja na tijelu, kemijski karcinogeni podijeljeni su u tri skupine: •karcinogeni koji uzrokuju tumore prvenstveno na mjestu primjene; •karcinogeni udaljenog selektivnog djelovanja, uzrokujući tumor u jednom ili drugom organu; •karcinogeni višestrukih djelovanja, izazivajući razvoj tumora različite morfološke strukture i različitih organa. Mogu da promijene hemijsku prirodu azotnih baza u DNK pa da u toku replikacije dolazi do pogrešnog sparivanja baza. Mogu da dovedu i do pojave duplikacija i delecija čime se mijenja okvir čitanja genetičkog koda za određeni protein.
  • 13.  Danas se zna da su neki lijekovi također mutageni.  To su npr. citostatici ili antitumorski lijekovi.  U antitumorske lijekove ubrajamo različite kemijski nesrodne skupine spojeva koji mogu zaustaviti rast tumorske mase narušavanjem staničnog ciklusa ili izazivanjem smrti stanica u fazi aktivnog rasta.  Njihova su farmakološka svojstva međutim povezana s potencijalnim genotoksičnim rizicima.  U antitumorske lijekove ubrajamo:  Alkilirajuća sredstva  Antimetaboliti su citostatici  Antitumorski antibiotici se ugrađuju između parova baza u DNA, te time narušavaju sintezu i/ili funkciju nukleinske kiseline (npr. aktinomicin D).  Klinička i laboratorijska istraživanja pokazuju da su gotovo svi antitumorski lijekovi mutageni, kancerogeni (nastanak tumora) ili teratogeni (djelovanje na embrij) za životinje i čovjeka.
  • 14.  Kalorijska vrijednost prehrane ima vrlo značajnu ulogu u karcinogenezi tj. mutagenezi.  Ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom (25% više od normalne) skloniji su nastanku tumora od onih s normalnom tjelesnom težinom.  Vitamini A i E (antioksidansi) inhibiraju karcinogenezu u eksperimentalnih životinja.  Elementi u tragovima poput selenija i cinka također inhibiraju karcinogenezu, a ako ih nema u prehrani može doći do povećane indukcije tumora u eksperimentalnih životinja.  Neki biljni derivati (derivati indola, flavona) koje imaju biljke iz porodice kupusnjače (kupus, cvjetača, brokoli) inhibiraju nastanak tumora. Ishrana bogata mastima izaziva stvaranje tumora dojke u laboratorijskih štakora. Gojanznost povećava rizik za nastanak tumora dojke!
  • 16. Keks,čipsipomfrit?  AKRILAMID  Nedavno utvrđeno da je sastavni dio brojnih namirnica.  Nastaje kao nus proizvod prilikom prženja i pečenja hrane.  Nastaje kada namirnica sadrži aminokiselinu ASPARAGIN.
  • 17. Vina su karcinogena?  Francuske i Njemačke organizacije su odabrale nasumično 40 različitih vrsta vina, da se uvjere da li sadrće tragove pesticida.  Utvrđeno prisustvo 24 različite vrste pesticida od kojih je 5 u EU označeno karcinogenim.  Testirana čak i 2 skupa vina (cijena 200e 1 l.)
  • 18. Acetaldehid  Svud je prisutan kao metabolit običnog etanola.  U prirodi ga nalazimo u zrelom voću i povrću (npr. rajčice), kruhu, kavi itd.  Naravno da će u organizmu nastati nakon ispijanja alkoholnih pića iz etanola. Neki čak smatraju da acetaldehid ima važnu ulogu u procesu javljanja ovisnosti o alkoholu.  Nalazi se također u okolišu (zrak i vode), pa ga je naprosto nemoguće izbjeći u životu. Bio je oduvijek prisutan u namirnicama biljnog podrijetla, pa je stalni pratitelj ljudi još iz ranog Kamenog doba.  Ako pijete alkoholna pića etanol će se sigurno metabolizirati preko acetaldehida i može ga se naći u krvi manjih ili većih ovisnika o alkoholu. Tko god pije alkohol izložen je djelovanju acetaldehida.  Problem je u tome što uopće nije moguće izbjeći unos acetaldehida u organizam čovjeka, bez obzira na to da li on pretjeruje u ispijanju vina ili u gutanju voća poput npr. breskvi ili ananasa.  Ne postoji čak niti način prekida unosa te kemikalije u organizam zbog već rečenih razloga. Toksikolozi kažu da je on karcinogen skupine III.
  • 19. Mozzarelajekarcinogena?  DIOXIN  Utvrđena viša stopa dioxina od dopuštene.  Najaktivnija forma dioxina jaTCDD, određen kao apsolutni karcinogen za ljude.
  • 20. Fizički mutageni  Fizički mutageni su različite vrste zračenja čiji efekat na ćeliju zavisi od faze ćelijskog ciklusa.  Ćelije u diobi su osjetljivije jer su tada hromozomi kondenzovani.  Od nejonizujućeg zračenja najveći efekat ima UV (ultraljubičasto) zračenje Sunca.  Dovodi do pojave oštećenja DNK u ćelijama kože što uzrokuje rak tih ćelija. 1. Adicija - dodatak jednog ili više nukleotidnih parova 2. Delecija - gubitak jednog ili više nukleotidnih parova 3. Supstitucija - zamjena jednog nukleotidnog para drugim
  • 21. Mobiteli oštećuju spolne stanice?  Oštećenje spolnih stanica  Fragmentaciju DNA  Biološku srmt ćelije  Eksperimenti su provođeni sa vinskim mušicama koje su 6 dana ozračivane u laboratoriju.  10x veće odumiranje stanica kod ozračenih mušica nego kod kontrolnih.  Izloženost zračenju mobilnih telefona oštećunje živčane stanice u mozgu kod laboratorijskih miševa.  Oštećuje neurone vezane za pamćenje i učenje.
  • 22. Virusi kao mutageni faktori  35% vrsta raka uzrokuju virusi.  Viralna karcinogeneze je sljedeća:  virus ulazi u stanicu; njegov genetički materijal je fiksiran u stanici fizičkom integracijom sa staničnom DNA;  postoje specifični geni kao dio virusnog genoma - onkogeni čiji proizvodi su odgovorni za neposredno transformacije normalne stanice u tumoru;  onkoproteini - proizvodi od onkogena -
  • 23.  RNK virus mora prvo prepisati RNK na DNK, a zatim umetnuti genetski materijal u stanice domaćina DNK.  Reverzna transkripcija.