Rjesenje problema

1. Seminarski rad iz predmeta Zaštita biotičkih sistema
‘’Deforestacija (Krčenje šuma) i pošumljavanje kao
rješenje problema’’
Kadrić Melisa
Velagić Ajša

2. ŠUMA savršena ekološka radionica
 Pluća svijeta
(1 stablo godišnje
proizvede kisika koliko je
dostatno za četveročlanu
porodicu.)
 Svjetske šume godišnje
atmosferi daju 86
milijardi tona kiseonika,
a apsorbuju čak 119
milijardi tona CO2.
Uloga šuma u prečišćavanju zagađene atmosfere je
važnija od njene uloge u proizvodnji kiseonika.

3. Sprečavaju erozije tla
Najbolji i najjeftiniji filter za dobivanje slatke vode
Prečišćavaju zagađenu atmosferu
Sprečavaju buku...

4. Jeste li znali da kada dođe
do sječe šume, dolazi i do
uništavanja cijele jedne
životne zajednice koja je
obitavala na tom području?

5. DEFORESTACIJA

6. Deforestacija = smanjeni udio
šumkog pokrova.
Krčenje šume ili deforestacija je uklanjanje šume, kako bi
se šuma i šumsko zemljište prenamijenili u druge svrhe,
ponajviše u poljoprivredno zemljište ili za izgradnju cesta.
Uzroci zbog kojih dolazi do deforestacija mogu biti razni.
Među najpoznatijim uzročnicima su požari i sječa šuma.
Deforestacija je prije svega posljedica ilegalnih sječa šuma, izgradnje auto-puteva, rudarstva,
poljoprivrede i stočarstva kao i izgradnje hidroelektrana, naftnih i gasnih bušotina.

7. Razlozi
• Obično se takvi teritoriji prilagođavaju za neke
druge aktivnosti koje bi čovjeku mogle zatrebati, pa
se tako neke od površina prenamjenjuju za
uzgajanje određenih životinja (stoke).
Krčenje šuma radi se iz više
razloga:
zbog prodaje drveta,
prenamjene šume
u pašnjake ili plantaže,
zbog
gradnje naselja, cesta, brana i dr.
Što se događa s područjem nakon što ostane bez
šume?
Glavni čimbenik koji uzrokuje deforestaciju
je čišćenje šumskih površina za uzgoj stoke
koje po nekim procjenama čini ogroman dio
od 60-70 % ukupnih faktora deforestacije.

8. • Tropske šume koje pokrivaju
površinu usporedivu s teritorijem
Indije nestat će u sljedećih 35
godina zbog sječe, a riječ je o bržoj
stopi deforestacije nego se ranije
predviđalo.
• Centar za globalni razvoj sa
sjedištem u Washingtonu, koristeći
se satelitskim podacima za više od
100 zemalja, procijenio je da će do
2050. biti posječeno smanjen broj
hektara tropskih šuma širom
svijeta.
Krčenje šuma najviše se događa u slabo
razvijenim državama s mnogo šuma i prašuma,
gdje se šume krče kako bi se ostvarila zarada na
prodaji drvata, te se dobivaju
nove poljoprivredne površine.
Koristi se metoda posijeci ispali.
Studija navodi da će sječa prašuma imati
opasne posljedice na ubrzavanje klimatskih promjena.

9. POSLJEDICE DEFORESTACIJE
 Uklanjanje stabala bez pošumljavanja uzrokuje gubitak
biljnih i životinjskih staništa, narušavanje biološke
raznolikosti i negativan utjecaj
na klimu, okoliš i zdravlje ljudi.
 Ima negativne učinke na vezivanje atmosferskog ugljičnog
dioksida.
 U obešumljenim područjima mogu se javiti erozije (zbog
isušivanja zemljišta) i odroni tla.
 Šume ne podrazumijevaju samo drveće već i ostalo bilje i
životinje koje svoje stanište nalazi tamo. Zbog toga je u
sklopu projekta Decenija biodiverziteta UN-a donesena
Konvencija koja ističe da su “vrijednosti šumskih ekosistema
i biodiverziteta i dalje neadekvatno tretirani u okviru širih
razvojnih politika koje se odnose na sječu šuma.”
 GLOBALNO ZAGRIJAVANJE Jedan od glavnih uzroka
pojačanog efekta staklene bašte je DEFORESTACIJA: stabla
koja su spaljena ispuštaju ugljen-dioksid; a isječena stabla
više ne uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere.

10. Poremećaj kruženja vode u prirodi
• +
• Drveće uveliko doprinosi
procesu kruženja vode u
prirodi.
• Putem korjenja izvlače vodu iz
tla koju potom ispuštaju u
atmosferu...
• Veliki dio vode koja kruži u
ekosistemu zadržava se unutar
stabala (posebno tropskih
kišnih šuma).
• Sječa takvih šuma odražava se
na klimu tog područja i ta
područja postaju osjetno
sušna.

11. Krčenje šuma najviše se događa u slabo razvijenim državama s
mnogo šuma i prašuma, gdje se šume krče kako bi se ostvarila
zarada na prodaji drva te se dobivaju
nove poljoprivredne površine. Koristi se metoda posijeci ispali.

12. Deforestacija Amazonske tropske šume

13.  Amazonska šuma smatra se jednim
od najvažnijih prirodnih odbrana
planete od globalnog zagrijevanja
zbog svoje sposobnosti da apsorbuje
ogromne količine ugljen dioksida.
• Sječom i krčenjem šuma u Amazoniji je u
razmaku od deset godina uništena teritorija
veličine Velike Britanije.
Blizu 240.000 kvadratnih kilometara južnoameričke džungle nestalo je od 2000. do 2010. godine.
Razlog POLJOPRIVREDA

14. Zemlja ostaje bez kiseonika...
 Prema podacima dobivenim na temelju mnogih
istraživanja pretpostavka je kako će ako se
uskoro nešto ne poduzme na svijetu do 2030.
godine ostati samo do 10% očuvanih i zdravih
šuma...
2000 god. 2010 god.
Dan Planete Zemlje 2035 ?

15. Pošumljavanje kao rješenje problema
•SAD TI
PIŠEŠ
• HAHAHAHHA <3 <3

16. Manje mesa da se spriječi deforestacija?
Union of Concerned Scientists (UCS) poslao je
priopćenje u kojem su zabrinuti jer sve veća
konzumacja mesa potiče sve veću deforestaciju,
odnosno krčenje šuma, a ponajviše na
područjima svijeta gdje se nalaze važne prašume.
• Proizvodnja mesa, posebice govedine, traži
veliku količinu zemljišta. Globalno je
konzumacija mesa porasla tijekom zadnjih
nekoliko godina, a samim time se povećao i
prostor potreban za uzgoj životinja, najčešće
od deforestacija tropskih šuma.
Ističe se kako je oko 60 posto poljoprivrednog
zemljišta diljem svijeta iskorišteno samo za
proizvodnju govedine, a tako dobiveno meso
daje svega 2 posto kalorija.
• Proizvodnju mesa nazivaju 'neefikasnim
iskorištavanjem prehrambenih resursa' jer se
za 10 kg utrošenih žitarica dobije tek 1 kg
mesa.
• Krave također svojom probavom proizvode
velike količine metana koji je veliki zagađivač
zraka, a također i izmet s farma vodeći je
zagađivač voda.