1. Seminarski rad iz predmeta
‘’Mikrobiologija namirnica’’
MIKOTOKSINI
Kadrić Melisa
2. Šta su mikotoksini?
• (od grč. riječi mykes - gljiva i toxikon - otrov)
• sekundarni produkti ili poluprodukti nastali u
procesu metabolizma plijesni.
3. PLIJESNI
• Plijesni su mikroskopske gljive koje
rastu u obliku hifa.
• Kolonija plijesni sastoji se od
povezanih, umreženih hifa koje
tvore micelij.
• Micelij plijesni izlučuje
hidrolitične enzime, koji razlažu
organske tvari u jednostavne šećere.
• Spore (konidiospore) = stanice
kojima se razmnožavaju
• Crna, zelena ili žuta boja plijesni
potiče od njihovih spora.
4. • Žive uglavnom kao saprotrofi na različitim organskim
tvarima.
• Najpoznatije su zelene i sive (crne) plijesni.
• Najpoznatiji rodovi su:
Penicillium MucorRhizopusAspergillus Pilobolus
5. ZNAČAJ PLIJESNI U SVAKODNEVNOM
ŽIVOTU
• 1. PLIJESNI S POZITIVNIM
ZNAČENJEM
• proizvodnja antibiotika
(npr. penicilin – Penicillium
notatum)
• proizvodnja organskih kiselina
(npr. limunska kiselina –Aspergillus niger)
• proizvodnja sireva
(npr. camambert - Penicillium camemberti
(bijele plijesni); roquefort - Penicillium
roqueforti (sivo-zelene plijesni))
• 2. PLIJESNI S NEGATIVNIM
ZNAČENJEM
▫ biološka razgradnja (truljenje) papira,
drveta, tekstila, plodova voća i povrća
▫ plijesni koje izazivaju bolesti MIKOZE
(uglavnom kožene bolesti, ali mogu
napasti želudac i mozak)
▫ biološka sinteza MIKOTOKSINA (npr.
aflatoksini - Aspergillus flavus)
6. • Neki su vrlo toksični, (više od 250).
• ‡Otkriveni su prije 40 – 45 godina, pomoću
analitičkih instrumentalnih metoda.
Sintentiziraju biološki aktivne tvari –
MIKOTOKSINE;
koje unesene ingestijom u organizam izazivaju trovanja
koje se nazivaju MIKOTOKSIKOZE. ‡
Rod gljive Mikotoksin
7. • 1960. godine u Engleskoj zabilježena
smrt velikog broja puradi.
•Otkriveno je da se u smjesi hrane od
kikirikija kojom je purad hranjena nastanila
gljivica koja proizvodi kemijski spoj kasnije
nazvan aflatoksin, koji je
danas najpoznatiji od svih mikotoksina.
Međutim, nije prošlo puno vremena te se uvidjelo da bolest
nije ograničena samo na purane - zahvatila je patke i fazane.
Temeljita istraga bolest je povezala s hranom koju su životinje jele - brazilskim
orahom (Bertholletia excelsa).
Pokazalo se da orah ubija i druge životinje na isti način kao i purane. Vrlo brzo je
otkriveno da se radi o gljivicama i to vrsti Aspergillus flavus.
Prema njoj su aflatoksini i dobili ime - A. flavus = Afla.
Konidije
Vezikula
Konidiofor
8. • Pojava mikotoksina ovisi:
-o vrsti plijesni,
-o klimatskim uvjetima,
-fizikalno hemijskim faktorima.
• Fizičko-hemijski faktori:
a) Temperatura od -5 do 60
stepeni
b) Sadržaj vode u namirnici 13
% i više
c) Koncentracija plinova u
atmosferi
d) Sastav namirnice.
9. Podjela mikotoksina
• S obzirom na organ ili biološki sistem koji
primarno i najviše oštećuju: ‡
• hepatotoksine – oštećuju funkciju i integritet
hepatocita do razvoja apoptoze, nekroze ili
karcinoma
• ‡nefrotoksine – izazivaju insuficijenciju
bubrega
• ‡citotoksini – oštećuju stanice različitih tkiva
• ‡estrogeni mikotoksini – izazivaju
poremetnje u reprodukciji
• imunotoksični mikotoksini – izazivaju
celularnu i humoralnu imunosupresiju:
smanjuju aktivnost T i B limfocita, usporavaju
produkciju antitijela, fumonizini. ‡
• mikotoksini s učinkom na živčani sistem
• tremorgeni mikotoksini
13. Aflatoksini
• Dijele se na više podvrsta, najopasniji
su od svih mikotoksina.
• Razvijaju se među žitaricama i
orašastim plodovima.
• Preko stočne hrane, mogu doći u
mlijeko i mliječne proizvode.
Okratoksin A
• Javlja se u žitaricama, kavi i grožđu.
• Uzrokuje probleme u urinarnom sustavu
i oštećenja bubrega, a i ima
kancerogeno djelovanje.
Trihoteceni
• Obuhvaćaju mnogo podvrsta, a najčešće
se otkrivaju u pšenici, kukuruzu, zobi i
ječmu.
Zearalenon
• Najčešće je prisutan u kukuruzu, ali i u
pšenici, riži, soji, ječmu i prosu.
• Izaziva preuranjeni pubertet kod djece i
razne probleme reproduktivnih organa,
uključujući neplodnost.
Najopasniji je aflatoksin B1.
15. Mehanizmi djelovanja mikotoksina
• 1. Inhibicija aktivnosti glukoneogenetskih enzima
i aktivacija enzima koji sintetiziraju preteče
glikogena i glikogen (aflatoksin B1, ohratoksin A,
rubratoksin A).
• 2. Inhibicija funkcije mitohondrija – inhibicija
aktivnosti enzima Krebsovog ciklusa, te inhibicija
transporta bjelančevina u mitohondrijima
(aflatoksin B1, rubratoksin B i ohratoksin A).
• 3. Poremete funkcije nukleinskih kiselina i sinteze
bjelančevina (aflatoksini i trihoteceni).
• 4. Kompetitivno inhibiraju biološki aktivne
komplekse
Aflatoksini reagiraju s DNK što
mijenja kalup za produkciju RNK,
inhibiraju RNK polimerazu pa
remete transkripciju.
Transkripciju u sintezi
bjelančevina remete i trihoteceni,
jer se vežu na 60S podjedinicu
ribosoma i inhibiraju aktivnost
enzima peptidil transferaze.
16. • 5. Peroksidacija lipida, što je osnova
hepatotoksičnosti i
hepatokarcinogenosti mikotoksina.
• 6. Mikotoksini mogu djelovati kao
imunomodulatori (mijenjaju normalnu
imunološku reakciju organizma)
• Radi se o supresiji
celularnog i humoralnog
dijela imunološke reakcije:
aktivnosti T i B limfocita,
17. Bolesti ljudi koje se povezuju s unošenjem
toksičnih količina mikotoksina
Sistem Zdravstveni
problemi
Mikotoksini
Krvotok Smanjena elastičnost
žila
Aflatoksini
Digestivni sistem Povraćanje, proliv,
nekroze
T-2 toksini
Respiratorni sistem Poteškoće sa disanjem Trikotehekeni
Nervni Drhtavica, depresija Trihotehekeni
Koža Osip, fotosenzitivnost Trihotehekeni
Reproduktivni sistem Sterilnost Zearelenom, citrinin
18. IZVORI TROVANJA
MIKOTOKSINIMA
• Plijesni su tijekom proizvodnje
uništene, a mikotoksini
zaostali u konačnom
proizvodu.
• ‡Plijesnima mogu biti kontaminirani i bjelančevinski
dodaci hrani, enzimi, aditivi, mlijeko i mliječni
proizvodi, meso i mesni prozvodi, riblje, mesno, krvno i
koštano brašno.
• ‡Od uljarica najčešće se mikotoksinima kontaminira
kikiriki zbog specifičnog sastava i načina uzgoja.
Posredni
Neposredni
•‡Kad se gotova hrana kontaminira
plijesnima.
19.
20. Koje se životinje truju
mikotoksinima?
• Najviše farmske životinje,
jer je stočna hrana
(uskladištena i
konzervirana) najčešće
kontaminirana
mikotoksinima.‡
• Svinje, ‡goveda, perad,
konji, kunići, ribe...
• -LJUDI
• Mlađe i starije životinje
su osjetljivije.
21.
22. MIKOTOKSIKOZE
• Najčešće mikotoksikoze
izazivaju toksini koje
proizvode plijesni iz rodova:
• Bilje u tijeku vegetacije
napadaju plijesni iz rodova:
Aspergillus
Penicillium
Fusarium
‡Claviceps (C. purpurea),
Alternaria, Fusarium,
Rhizopus i
Helminthosporium.
24. MIKOTOKSIKOZE se ne
liječe antibioticima.
Mikotoksini se mogu godinama nagomilavati u organizmu
u masnom tkivu, mliječnim žlijezdama, mišićima i kostima.
Glina Zeolit
Za tu svrhu koriste se sredstva zvana adsorbensi,
koji privlače molekule mikotoksina i uklanjaju ih iz
organizma.
25. • Akutne i hronične mikotoksikoze
• Akutne mikotoksikoze = trovanje i smrt
• Kronične = karcinomi, poremećaj hormona, poremećaj
imunog sistema , ciroza jetre...
• Također je moguće da izazovu pobačaj.
26. • Poznato je da jedna plijesan
stvara više mikotoksina,
odnosno da jedan mikotoksin
može biti proizvod više
gljivica.
• ‡Prisutnost plijesni u hrani ne
znači da one proizvode
mikotoksine. ‡
• Mikotoksin može biti u
hrani i kad više nema
plijesni. ‡
• Ljudi i životinje najčešće su
izloženi mikotoksinima putem
kontaminirane hrane.
27. • Smatra se da je oko 30 posto
svjetske proizvodnje žitarica više
ili manje zagađeno
mikotoksinima.
• Namirnice najizloženije razvoju
plijesni:
• žitarice: kukuruz, pšenica, zob,
raž, ječam i riža
• orašasti plodovi,
• mahunarke: kikiriki i soja
• voće: najviše grožđe i smokve te
suho voće
• povrće
• napici: kafa, kakao, vino i pivo
• mliječni proizvodi: mlijeko i
sirevi
• prerađeni proizvodi: brašno,
kukuruzne pahuljice i hrana za
dojenčad
