SlideShare a Scribd company logo
1 of 12
Pripremila Kadrić Melisa
Seminarski rad iz predmeta Opća Fiziologija životinja
San je mentalna aktivnost i jedan od
osnovnih sastavnih dijelova našeg
života.
Ta konstatacija je upravo praćena
činjenicom da čovjek trećinu života
provede spavajući.
Spavanje je aktivan proces.
Spavanje djeluje na gotovo svaki
fiziološki i psihološki proces, i oni
djeluju na njega.
 Noć je prirodni stimulans za
sekreciju hormona MELATONINA,
koji započinje san i djeluje kao
najjači antioksidans u tijelu i
stimulator imuniteta.
 Melatonin snižava nivo hormona
stresa i tijelo priprema za mirovanje
tj.za san.
Epifiza (žlijezda u mozgu)
započinje izlučivanje melatonina
pod uticajem cirkadijarnog ritma
(izmjene noći i dana).
 Tijelo i organizam ne može izdržati dvadesetčetiri
satno izlaganje naporu, zato je svakom čovjeku
potreban kvalitetan san.
 Naime, šta se to dešava s nama tokom sna je zaista
fascinirajuće saznanje. Glavni stav je da se tokom
spavanja mozak odmara. Međutim, mozak je pored
faze odmaranja, također izuzetno aktivan.
 Mozak tada procesuira razne informacije i iskustva
koje su se prikupile tokom dana. Određena istraživanja
su pokazala da kompleksne podražaje mozak obrađuje
u snu, potom te informacije koristi za donošenje odluka
u budnom stanju.
 Postoje 3 stanja mozga koja karakterišu svijest tokom
spavanja:
 Budnost
 REM spavanje
 Ne-REM spavanje
REM spavanje karakteriše brzi pokret očiju (Rapid eye
movement) a Ne-REM spavanje je bez brzog pokreta
očiju.
Fiziološki proces Za vrijeme Ne-REM
faze
Za vrijeme REM faze
Moždana aktivnost Opada u odnosu na
budno stanje
Raste u senzornim i
motornim područjima
Srčani ritam Sporiji u odnosu na
budnost
Raste i varira
Krvni pritisak Smanjen u odnosu na
budnost
Povišen do 30% i
varira
Cirkulacija u mozgu Ne mijenja se u
odnosu na budnost u
većini regija
Poraste od 50-200% u
odnosu na Ne-REM
Respiracija Smanjena u odnosu
na budnost
Povišena i varira ali
mogu se javiti kratka
razdoblja prestanka
disanja.
Elektroencefalografija (EEG)
Postupak mjerenja bioelektrične
aktivnosti kore prednjeg mozga
uz pomoć elektroda prislonjenih na
lobanju.
Učestalost EEG talasa razlikuje se
tokom budnog stanja i sna.
EEG je bezbolana,
pretraga koja traje između
30-60 minuta,
ne zrači i nije štetna.
Prema ovim činjenicama, razlikujemo 5 faza sna.
 Prva faza (lagani san) traje oko 10 minuta. U
tom periodu se javljaju alfa i beta valovi, koji
odgovaraju budnom stanju svijesti.
 Druga faza traje oko 15 minuta. Mozak je
aktivan, ali ne ovisi o podražajima iz vanjske
sredine. Tada se pojavljuju theta valovi, koji
su karakteristični za san.
 U trećoj fazi počinje duboki san kada se
usporava disanje i otkucaji srca su laganiji.
Krv se preusmjerava na obnovu tkiva i
organa.
 U četvrta fazi se javlja vrlo dubok san,
ujednačeno disanje, i ograničena mišićna
aktivnost.
 Peta faza je REM faza. Karakteriše je brzo
pomicanje očiju, ubrzavaju se moždani
valovi i počinje sanjanje. Mišići se opuštaju i
pojačava se ritam srca.
Nakon otprilike 90 minuta spavanja prelazi se
u prvu REM fazu.
Kod ove faze dolazi do brzog pokretanja očiju po
čemu je ona i dobila ime (Rapid eye movement).
Oči se pokreću zbog mentalnih slika koje mozak
procesuira.
Naše tijelo postane toliko aktivno
(hiperaktivno) da se čini da smo budniji nego
što smo bili. Čak 50 do 200% više krvi teče u
mozak tokom REM faze nego kada smo budni.
*Paraliza mišića - Neuronski inhibitori jure kroz
krv tokom REM faze, tako da je u tom trenutku
fizički nemoguće pomaknuti mišiće.
*PARASOMNIA
Pretpostavlja se da svatko od nas ima oko 4 - 6 REM
faza tijekom spavanja.
Najmisterioznija faza sna
Bitno je napomenuti da se u
organizmu javlja
HOMEOSTATSKI NAGON
ZA SPAVANJEM, on
predstavlja pritisak da se spava.
Veći je što smo duže budni i što
je spavanje bilo kraće.
Spavanje omogućava obnovu
energetskih resursa u mozgu.
Dokazano je da san:
 poboljšava pamćenje,
kreativnost i koordinaciju
 utječe na zdravlje srca
 važan je za mršavljenje
 jača intelektualne i fizičke
sposobnosti
 potiče ljepotu i dugovječnost
 štiti od depresije
 jača imunitet
 Napravimo sebi kvalitetnu
šemu dnevne aktivnosti od
kojih ćemo 8 sati odvojiti za
spavanje i relaksaciju
organizma.
Uticaj sna na fizioloske procese

More Related Content

What's hot (20)

Anatomija nervnog sistema
Anatomija  nervnog sistemaAnatomija  nervnog sistema
Anatomija nervnog sistema
 
Citologija i histologija
Citologija i histologijaCitologija i histologija
Citologija i histologija
 
Prednji mozak
Prednji mozakPrednji mozak
Prednji mozak
 
Kicmena mozdina
Kicmena mozdinaKicmena mozdina
Kicmena mozdina
 
Spermatogeneza
SpermatogenezaSpermatogeneza
Spermatogeneza
 
Replikacija DNK
Replikacija DNKReplikacija DNK
Replikacija DNK
 
Polne zlezde.pptx
Polne zlezde.pptxPolne zlezde.pptx
Polne zlezde.pptx
 
Motivacija, II razred gimnazije
Motivacija, II razred gimnazijeMotivacija, II razred gimnazije
Motivacija, II razred gimnazije
 
Čulo vida
Čulo vidaČulo vida
Čulo vida
 
Spavanje, snovi i hipnoza
Spavanje, snovi i hipnozaSpavanje, snovi i hipnoza
Spavanje, snovi i hipnoza
 
Culo sluha i ravnoteze
Culo sluha i ravnotezeCulo sluha i ravnoteze
Culo sluha i ravnoteze
 
Skeletni misici kao efektori
Skeletni misici kao efektoriSkeletni misici kao efektori
Skeletni misici kao efektori
 
Osobine živih bića
Osobine živih bićaOsobine živih bića
Osobine živih bića
 
1. Vodni rezim biljaka. promet vode kroz biljku
1. Vodni rezim biljaka. promet vode kroz biljku1. Vodni rezim biljaka. promet vode kroz biljku
1. Vodni rezim biljaka. promet vode kroz biljku
 
Receptorno-efektorni sistem
Receptorno-efektorni sistemReceptorno-efektorni sistem
Receptorno-efektorni sistem
 
5. Fotosinteza
5. Fotosinteza5. Fotosinteza
5. Fotosinteza
 
1 ziva bica, neziva priroda i biologija
1 ziva  bica, neziva priroda i biologija1 ziva  bica, neziva priroda i biologija
1 ziva bica, neziva priroda i biologija
 
Čulni sistem čoveka
Čulni sistem čovekaČulni sistem čoveka
Čulni sistem čoveka
 
Ембрионално развиће А.Мацура, М. Ајдуковић
Ембрионално развиће А.Мацура, М. АјдуковићЕмбрионално развиће А.Мацура, М. Ајдуковић
Ембрионално развиће А.Мацура, М. Ајдуковић
 
Nervno mišićna sinapsa
Nervno mišićna sinapsaNervno mišićna sinapsa
Nervno mišićna sinapsa
 

Similar to Uticaj sna na fizioloske procese

NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, NeurofiziologijaNEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, NeurofiziologijaAleksandra Orendi
 
CNS.pptx
CNS.pptxCNS.pptx
CNS.pptxR3ha203
 
Nervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građaNervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građaEna Horvat
 
Prakticna nastava cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
Prakticna nastava   cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimagingPrakticna nastava   cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
Prakticna nastava cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimagingSinisa Ristic
 

Similar to Uticaj sna na fizioloske procese (7)

Prednji mozak
Prednji mozakPrednji mozak
Prednji mozak
 
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, NeurofiziologijaNEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
 
CNS.pptx
CNS.pptxCNS.pptx
CNS.pptx
 
Nervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građaNervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građa
 
Prakticna nastava cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
Prakticna nastava   cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimagingPrakticna nastava   cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
Prakticna nastava cns - peti blok - eeg, evp, emng. funkcionalni neuroimaging
 
Endokrini sustav
Endokrini sustav Endokrini sustav
Endokrini sustav
 
ES
ESES
ES
 

More from Melisa Kadric

Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kanceraMelisa Kadric
 
Geneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacijaGeneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacijaMelisa Kadric
 
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomijiPrimjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomijiMelisa Kadric
 
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnjiGajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnjiMelisa Kadric
 
Odredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobeOdredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobeMelisa Kadric
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaMelisa Kadric
 
Kultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkivaKultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkivaMelisa Kadric
 
Deforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanjeDeforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanjeMelisa Kadric
 
Ekosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih vodaEkosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih vodaMelisa Kadric
 
Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kanceraMelisa Kadric
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaMelisa Kadric
 
Bioloski profil osobe
Bioloski profil osobeBioloski profil osobe
Bioloski profil osobeMelisa Kadric
 

More from Melisa Kadric (20)

Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kancera
 
Rekombinantna dna
Rekombinantna dnaRekombinantna dna
Rekombinantna dna
 
Geneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacijaGeneticko opterecenje populacija
Geneticko opterecenje populacija
 
Razvoj ekologije
Razvoj ekologijeRazvoj ekologije
Razvoj ekologije
 
Danio rerio
Danio rerioDanio rerio
Danio rerio
 
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomijiPrimjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
Primjena fiziologije biljaka u poljoprivredi i agronomiji
 
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnjiGajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
Gajenje mikroorganizama u industrijskoj proizvodnji
 
Leukemija
LeukemijaLeukemija
Leukemija
 
Mikotoksini
MikotoksiniMikotoksini
Mikotoksini
 
Odredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobeOdredivanje bioloskog profila osobe
Odredivanje bioloskog profila osobe
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranja
 
Kultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkivaKultura biljnih celija i tkiva
Kultura biljnih celija i tkiva
 
Deforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanjeDeforestacija i posumljavanje
Deforestacija i posumljavanje
 
Genetika leukemije
Genetika leukemijeGenetika leukemije
Genetika leukemije
 
Ekosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih vodaEkosistem stajacih voda
Ekosistem stajacih voda
 
Genska terapija kancera
Genska terapija kanceraGenska terapija kancera
Genska terapija kancera
 
Rekombinantna DNA
Rekombinantna DNARekombinantna DNA
Rekombinantna DNA
 
Mikotoskini
MikotoskiniMikotoskini
Mikotoskini
 
Sest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranjaSest masovnih izumiranja
Sest masovnih izumiranja
 
Bioloski profil osobe
Bioloski profil osobeBioloski profil osobe
Bioloski profil osobe
 

Uticaj sna na fizioloske procese

  • 1. Pripremila Kadrić Melisa Seminarski rad iz predmeta Opća Fiziologija životinja
  • 2. San je mentalna aktivnost i jedan od osnovnih sastavnih dijelova našeg života. Ta konstatacija je upravo praćena činjenicom da čovjek trećinu života provede spavajući. Spavanje je aktivan proces. Spavanje djeluje na gotovo svaki fiziološki i psihološki proces, i oni djeluju na njega.
  • 3.  Noć je prirodni stimulans za sekreciju hormona MELATONINA, koji započinje san i djeluje kao najjači antioksidans u tijelu i stimulator imuniteta.  Melatonin snižava nivo hormona stresa i tijelo priprema za mirovanje tj.za san. Epifiza (žlijezda u mozgu) započinje izlučivanje melatonina pod uticajem cirkadijarnog ritma (izmjene noći i dana).
  • 4.  Tijelo i organizam ne može izdržati dvadesetčetiri satno izlaganje naporu, zato je svakom čovjeku potreban kvalitetan san.  Naime, šta se to dešava s nama tokom sna je zaista fascinirajuće saznanje. Glavni stav je da se tokom spavanja mozak odmara. Međutim, mozak je pored faze odmaranja, također izuzetno aktivan.  Mozak tada procesuira razne informacije i iskustva koje su se prikupile tokom dana. Određena istraživanja su pokazala da kompleksne podražaje mozak obrađuje u snu, potom te informacije koristi za donošenje odluka u budnom stanju.
  • 5.  Postoje 3 stanja mozga koja karakterišu svijest tokom spavanja:  Budnost  REM spavanje  Ne-REM spavanje REM spavanje karakteriše brzi pokret očiju (Rapid eye movement) a Ne-REM spavanje je bez brzog pokreta očiju.
  • 6. Fiziološki proces Za vrijeme Ne-REM faze Za vrijeme REM faze Moždana aktivnost Opada u odnosu na budno stanje Raste u senzornim i motornim područjima Srčani ritam Sporiji u odnosu na budnost Raste i varira Krvni pritisak Smanjen u odnosu na budnost Povišen do 30% i varira Cirkulacija u mozgu Ne mijenja se u odnosu na budnost u većini regija Poraste od 50-200% u odnosu na Ne-REM Respiracija Smanjena u odnosu na budnost Povišena i varira ali mogu se javiti kratka razdoblja prestanka disanja.
  • 7. Elektroencefalografija (EEG) Postupak mjerenja bioelektrične aktivnosti kore prednjeg mozga uz pomoć elektroda prislonjenih na lobanju. Učestalost EEG talasa razlikuje se tokom budnog stanja i sna. EEG je bezbolana, pretraga koja traje između 30-60 minuta, ne zrači i nije štetna.
  • 8. Prema ovim činjenicama, razlikujemo 5 faza sna.  Prva faza (lagani san) traje oko 10 minuta. U tom periodu se javljaju alfa i beta valovi, koji odgovaraju budnom stanju svijesti.  Druga faza traje oko 15 minuta. Mozak je aktivan, ali ne ovisi o podražajima iz vanjske sredine. Tada se pojavljuju theta valovi, koji su karakteristični za san.  U trećoj fazi počinje duboki san kada se usporava disanje i otkucaji srca su laganiji. Krv se preusmjerava na obnovu tkiva i organa.  U četvrta fazi se javlja vrlo dubok san, ujednačeno disanje, i ograničena mišićna aktivnost.  Peta faza je REM faza. Karakteriše je brzo pomicanje očiju, ubrzavaju se moždani valovi i počinje sanjanje. Mišići se opuštaju i pojačava se ritam srca.
  • 9. Nakon otprilike 90 minuta spavanja prelazi se u prvu REM fazu. Kod ove faze dolazi do brzog pokretanja očiju po čemu je ona i dobila ime (Rapid eye movement). Oči se pokreću zbog mentalnih slika koje mozak procesuira. Naše tijelo postane toliko aktivno (hiperaktivno) da se čini da smo budniji nego što smo bili. Čak 50 do 200% više krvi teče u mozak tokom REM faze nego kada smo budni. *Paraliza mišića - Neuronski inhibitori jure kroz krv tokom REM faze, tako da je u tom trenutku fizički nemoguće pomaknuti mišiće. *PARASOMNIA Pretpostavlja se da svatko od nas ima oko 4 - 6 REM faza tijekom spavanja. Najmisterioznija faza sna
  • 10. Bitno je napomenuti da se u organizmu javlja HOMEOSTATSKI NAGON ZA SPAVANJEM, on predstavlja pritisak da se spava. Veći je što smo duže budni i što je spavanje bilo kraće. Spavanje omogućava obnovu energetskih resursa u mozgu.
  • 11. Dokazano je da san:  poboljšava pamćenje, kreativnost i koordinaciju  utječe na zdravlje srca  važan je za mršavljenje  jača intelektualne i fizičke sposobnosti  potiče ljepotu i dugovječnost  štiti od depresije  jača imunitet  Napravimo sebi kvalitetnu šemu dnevne aktivnosti od kojih ćemo 8 sati odvojiti za spavanje i relaksaciju organizma.