Bioantropologija. Forenzika.

1. Seminarski rad iz predmeta Bioantropologija
Kadrić Melisa

2. Da bi se neko obilježje moglo
koristiti u procesu identifikacije
treba zadovoljiti sljedeće zahtjeve:
Univerzalnost
Originalnost
Trajnost
Iz uzoraka biološkog materijala je moguće
utvrditi DNK profil osobe (ili osoba) koja je
donor tog materijala.
Taj DNK profil se može uporediti sa
indentifikacionim DNK profilom neke druge
osobe čiji je identitet poznat, iz uzorka koji
je takođe donijet na analizu.

3.  U laboratorije se radi ispitivanja dostavljaju različite vrste tragova.
 Tragovi koji se mogu ispitati primjenom neke od DNA analize ograničeni
su na one koji sadržavaju staničnu jezgru.
 Uspješno izdvajanje i analiziranje DNA moguće je iz
sljedećih bioloških tragova:
Krv i krvne stanice
Sperma i sjemene stanice
Tkiva i organi
Kosti i zubi
Kosa
Perut i nokti
Slina
Mokraća i feces
Epitelne stanice prisutne
na odjevnim predmetima

4.  U tabeli je dat primjer identifikacionog DNK
profila (izmišljene osobe) koji predstavlja
tipizaciju 15 različitih regiona, odnosno lokusa,
plus Amelogenin (informacija o polu osobe).
 Imena lokusa, koji se koriste za identifikaciju,
su data u prvoj koloni.
 Za svaki lokus je karakteristično da ima jednu
(identičnu) ili dvije (različite) alelne varijante.
Alelne varijante se označavaju brojevima.
 Skup svih alelnih varijanti na svim
lokusima predstavlja identifikacioni DNK
profil i on je jedinstven za svaku osobu.
 Alelne varijante se nasleđuju od bioloških
roditelja – jedna od oca, druga od majke.
Lokus „Amelogenin“
XY za osobu muškog
pola, XX za osobu
ženskog pola.

5.  Ima određene prednosti pred
metodom organske izolacije DNA.
 Provodi se po postupku koji je
vremenski kraći od izolacije DNA
organskim otapalima.
 Njome ćemo brže izolirati DNA te
uz to smanjiti vjerojatnost
kontaminacije uzorka zbog
upotrebe samo jedne epruvete za
izolaciju DNA.
 Rezultat je jednostruka DNA
uzvojnica, bez inhibitora PCR-a,
koja se nakon toga može
primjenjivati radi umnožavanja
DNA PCR-postupkom.

6.  Identifikacija otisaka prstiju i
dlanova – AFIS,
 geometrija lica,
 geometrija dlana,
 ruke i raspored vena,
 izgled šarenice i mrežnice
oka,
 termogram lica i tijela,
 3D fotogrametrijska
antropologija
 3D facijalna rekonstrukcija,
 tjelesni mirisi,
 odontologijska identifikacija
analiza DNK,
 analiza glasa
 analiza rukopisa i potpisa.

7.  Identifikacija otiscima papilarnih
linija prstiju i dlanova temelji se
na jedinstvenom rasporedu
udubljenja i ispupčenja kože –
dermatoglifa.
 Jedan od prvih sustava za
kriminalističku identifikaciju s
pomoću otisaka prstiju, 1891.
godine u Argentini, razvio je
policijski službenik hrvatskog
porijekla IvanVučetić.
 Ubrzo je ta metoda poznata pod
nazivom daktiloskopija.
 Sustav automatizirane
identifikacije otisaka prstiju
– AFIS

8. 1. otisci se digitaliziraju,
2. unose u bazu podataka skeniranjem
otisaka na mjestu događaja
(od osoba ili mrtvih tijela
ili tragova otisaka papilarnih linija)
 Nakon što je slika otiska papilarnih
linija unijeta u bazu podataka, ona
se analizira i to na način da se
analiziraju mjesta spajanja i
završetaka zavijutaka papilarnih
linija ili se analizira cjelokupni pravac
svake pojedine linije.

9.  Ljudsko oko sadrži iznimno
veliki broj individualnih
karakteristika koje ga čine
izuzetno povoljnim za
postupak identifikacije
osoba.
 Posebno pogodnim za
identifikaciju pokazali su
se šarenica i mrežnica oka.
 Najpogodnija metoda.
 Izrazito tačna.

10. U okviru bioantropoloških
analiza izdvajaju se dva
temeljna pristupa
određivanja spola:
Antroposkopija (morfološki
pristup)
Osteometrija (metrička
metoda)
Određivanje biološkog profila putem
koštanih ostataka
Neovisno radi li se o sudskomedicinskim
slučajevima ili je riječ o proučavanju drevnih
populacija, važno je precizno odrediti spol.
Određivanje spola na koštanim ostatcima jedan
je od bitnijih parametara uz pomoć kojeg se
formira cjelokupni biološki profil, budući da su
standardi kojima se utvrđuje doživljena starost
osobe, prosječna tjelesna visina i slično
uvjetovani mogućnošću procjene spola.

11.  Antroposkopija ili morfološki pristup je
vizuelno ispitivanje morfoloških značajki
na čitavom kosturu koji je predmet
analize, a razlike između muškaraca i žena
uočljive su u veličini i građi.
 Osteometrija (metrički pristup) temelji
se na statističkoj analizi izmjerenih
vrijednosti koštanih ostataka.
 Pristup je jednostavan jer se nakon
mjerenja koštanog materijala dobivene
vrijednosti uvrštavaju u odgovarajuće
jednadžbe. Osteometrija ima teoretsku
važnost i izvrsna je dopuna morfološkim
procjenama i ocjenama.
Morfološke i metričke
metode u odnosu na analizu
DNK karakterizira njihova
jednostavnost i brzina
utvrđivanja spolnih obilježja.

12. Određivanje biološkog profila
putem zubala
Upoređivanje
antemortalnih i
postmortalnih
podataka.

18. Poznavanje dobi u kojoj
niču pojedini zubi omogućava
nam da s dovoljnom
točnošću odredimo starost do
13, odnosno 21 godine.

20.  Prilikom analize
pronađenih tragova krvi
potrebno je:
Identificirati krv
Odrediti biljege koji nisu nasljedni
Odrediti ima li primjesa nekih drugih tkiva
Odrediti porijeklo krvi
Odrediti genetičke biljege
Utvrditi DNA profil
osobe od koje krv potiče.
Tako dobijeni forenzički DNK profil
se može uporediti
sa identifikacionim DNK profilom
neke
druge osobe čiji je identitet poznat,
iz uzorka koji je takođe donet na
analizu .

21.  Tjelesne izlučevine kao što su :
 slina,
 mokraća,
 vaginalni iscjedak,
 znoj,
 iscjedak iz nosa,
 mlijeko,
 želučani sok ili povraćeni sadržaj
 izmet
 u laboratoriju se mogu identificirati, odrediti
krvna grupa, izoenzimi i DNA profil.
Mrlje pljuvačke
najčešće se ispituju
na opušcima
cigareta.

22.  Splet krvnih žila kojima je prožeto
ljudsko tijelo, a posebno njegov
potkožni dio, predstavlja
jedinstveno obilježje i individualan
je kod svakog pojedinog čovjeka.
 Snimanjem infracrvenom
kamerom (mjerenjem razlika u
temperaturi na površini ljudske
kože) omogućuje se registriranje
toplinskog zračenja koje krvne žile
emitiraju kroz kožu.
 Ovakvim postupkom dobiva se
snimka, koja se naziva
termogram, a isti je jedinstven za
svaku osobu.

23.  Dlaka se analizira makroskopski i
mikroskopski.
 Duljina, boja i kovrčavost su
makroskopske karakteristike.
 Mikroskopske karakteristike uključuju
medularni uzorak, pigmentaciju
korteksa i tipove ljuskica na kutikuli.
 Mnoge boje i preparati za kosu
fluoresciraju kada su obasjani
svjetlošću određene valne duljine.
 Za takve slučajeve koristi se
fluorescentni mikroskop.

24.  Ljudska dlaka može biti
klasificirana u tri rasne
skupine:
 Negroidne dlake uglavnom
jače kovrčave.
 Kavkaske dlake ravne ili
valovite.
 Mongoloidne, imaju gusto
raspoređena pigmentna
zrnca, ali ona ne agregiraju
u nakupine kao u
negroidnoj dlaci.
Kavkaska
Negroidna
Mongoloida

25.  Mikroskopska analiza
korijena dlake može
odrediti je li dlaka prirodno
otpala ili je iščupana iz
kože.
 Dob pojedinca ne može
se saznati iz analize dlake
osim kada je u pitanju
dlaka novorođenčeta.
 Što se spola tiče,
prisustvo boje ili
izblijeljivača za kosu može
sugerirati da se radi o
ženskoj osobi.
 Spol se sa sigurnošću
može odrediti jedino ako
se izolira nuklearna
DNA.

26.  Kada ispitivana dlaka nema folikularnog
tkiva iz kojeg bi se mogla izolirati
nuklearna DNA, alternativa je izolacija
mtDNA.
 mtDNA ima mnogo više kopija u stanici
nego nuklearna DNA.
 Iz tog razloga, puno je veća uspješnost
izolacije i tipizacije mtDNA nego
nuklearne.
 Dlake duge 1-2 cm imaju ekstremno
visoku stopu uspješnosti izolacije
mtDNA.
I kosa pamti uzimanje
droge!
Nuklearna DNA se
koristi za
individualizaciju.

27.  Interpretacija rezultata analize
droga u kosi nije jednostavna.
 Mnogi faktori djeluju na
koncentraciju droga u kosi: boja
kose,fizičko-kemijska svojstva
droga (lipofilnost); razlike u unosu
droge iz krvi u kosu,vanjska
kontaminacija (pasivna
izloženost); kozmetižko tretiranje
kose.Vanjska kontaminacija kose
drogom može uzrokovati lažno pozitivan
nalaz.
 Stoga je važno prikladno pranje kose, tj.
potpuno odstranjenje droge dospjele u
kosu vanjskom kontaminacijom.
 U pravilu se koncentracije droge u kosi
smanjuju ako je kosa bojena, izbjeljivana.
 Vanjska kontaminacija kose drogom može
uzrokovati lažno pozitivan nalaz.
 Stoga je važno prikladno pranje kose, tj.
potpuno odstranjenje droge dospjele u kosu
vanjskom kontaminacijom.
 U pravilu se koncentracije droge u kosi
smanjuju ako je kosa bojena, izbjeljivana.

28.  Činjenica je da kosa kao biološki uzorak ima
nekih prednosti u usporedbi s mokraćom,
krvi ili slinom, jer omogućuje mnogo dulji
period detekcije droga, ovisno o duljini
kose.
 Nije moguće ustanoviti kolika je to
količina droge bila te vrijeme uzimanja.
 Analiza samo jedne dlake
kose može da dokaže
prisutnost hormona stresa
koji povećava rizik za bolesti
srca i moždani udar, tvrde
holandski naučnici.

29.  Analizom Y hromozoma moguće je
utvrditi pra-porijeklo određene osobe,
ukoliko se DNK profil Y hromozoma
uklapa u postojeće baze podataka Y
hromozoma.
 Pod pra-porijeklom podrazumijevamo
geografsko porijeklo po direktnoj muškoj
liniji određene osobe, koje se sa manje ili
više sigurnosti može locirati.
 Mana ove metode jeste da se dobija pra-
porijeklo samo jednog pretka.
 Deset generacija unazad (oko 250 godina)
svaki od nas ima oko 1.000 predaka. Iz tog
razloga ovaj test ne daje kompletnu
informaciju o tome odakle zaista potičemo.

30.  Ovi tragovi najčešće su
povezani sa spolnim nasiljem,
ali mogu biti važan dokaz i u
drugim kaznenim djelima.
 Sperma se može tražiti u
rodnici žive ili mrtve žene, na
tijelu žrtve, na odjeći i na
mjestu počinjenja kaznenog
djela, kao i na tijelu počinitelja.
 Spermiji se u rodnici žive žene
mogu dokazivati u vremenu od
oko 34 sata nakon snošaja, a
pri visokom stupnju čistoće
rodnice čak i do 42 sata.
 Dok se u rodnici mrtve žene
mogu naći 2-3 dana nakon
smrti, a iznimno i dulje.
 Analiza tragova sperme uključuje
identifikacijske testove kojima je svrha
potvrditi prisutnost sperme ili sjemene
tekućine te individualizacijske testove
koji uključuju genetičko tipiziranje,
kako određivanjem konvencionalnih
biljega, tako i DNA profila.
 Genetičko testiranje, u pravilu,
obavlja se radi prepoznavanja
počinitelja.
Sperma i sjemene staniceAnaliza sjemene tečnosti