2. Uvod
MS je gotovo uvijek reumatske etiologije.
Razvija se postupno, nekoliko godina poslije
prve atake reumatske vrućice.
Nastaje zbog fibroze mitralnog prstena,
adhezije komisura te skvrčavanja zalistaka,
korda i papilarnih mišića.
Teža MS se obično viđa tek u starijoj
školskoj dobi i u adolescenata.
3. Hemodinamika MS
Dolazi do povećanja tlaka u LA koji
doseže 30-40 mmHg te retrogradno u
plućnim venama i u cijelom plućnom
optoku.
Tlak u plućima može narasti do razine
sistemnog tlaka.
4. Hemodinamika MS
Takva pulmonalna HT opterećuje DA,
u daljnjem tijeku i DV.
Može nastati insuficijencija
trikuspidalne valvule.
Istodobno raste i krajnji dijastolički
tlak desnog ventrikula (DV).
5. Klinička slika
Bolesnici s blagom MS ne moraju
imati u početku nikakvih tegoba.
S progresijom stenoze javlja se
dispneja pri naporu, ortopneja,
napadi noćne dispneje (kardijalna
astma) i edem pluća.
6. Klinička slika
Izazovni faktori za pojavu zatajenja srca
su infekcija pluća i fibrilacija atrija.
Zbog dilatacije DA trikuspidalna valvula
postaje insuficijentna.
Nastaju hepatomegalija, ascites i edemi.
7. Klinička slika
Česte su hemoptize zbog
povremenog pucanja
nabreklih plućnih i bronhalnih
vena ili zbog edema pluća.
8. Klinička slika
Vidi se blaga periferna
cijanoza te osebujno, ali
tipično zagasito rumenilo
jagodica lica (facies
mitralis).
9. Fizikalni nalaz
Jugularne vene mogu biti
proširene.
Vide se međurebrene pulsacije
DV uz lijevi rub sternuma.
10. Fizikalni
nalaz
Auskultacijom se čuje snažan S1, prasak
otvaranja mitralnih zalistaka te dug,
niskofrekventan, bubnjajući dijastolički
šum, koji se u presistoli, tj. za vrijeme
sistole pretklijetke pojačava.
11. Fizikalni nalaz
MS može biti uzrok palpatorne pojave
apikalnog dijastoličkog strujanja.
Uz srčanu insuficijenciju dijastolički šum
može oslabiti ili iščeznuti.
U slučaju kombinirane mitralne greške
(postoji MI), ali i bez MI, čuje se na
apeksu i holosistolički šum.
12. Fizikalni nalaz
Holosistolički šum katkad nastaje na
trikuspidalnom ušću kada ono
postane relativno insuficijentno.
Katkad se može čuti i dijastolički šum
pulmonalne insuficijencije.
13. EKG
Kod minimalne stenoze je
normalan.
S povećanjem stenoze se javlja
hipertrofija DV te pojava dvogrbih
p-valova (p-mitrale).
14. RTG toraksa
U blagim slučajevima ne pokazuje
odstupanje od normale.
U težim se slučajevima vidi dilatacija LA
(utisnuće srednje trećine jednjaka na
ezofagogramu), izbočenje pulmonalnog
luka i DV uz malenu aortu i LV.
Na plućima se vidi venski zastoj, osobito
izražen u gornjim dijelovima.
15. Ehokardiogram
Pokazuje ograničeno otvaranje
(separaciju) mitralne valvule, kao i
njezino usporeno zatvaranje uz izrazito
naglašen a-val.
Može se izmjeriti širina LA te indirektno
procijeniti stupanj razvoja plućne HT
prema gibanju pulmonalne valvule.
16. Liječenje
Prije operacije je potrebno napraviti
kateterizaciju srca.
Balonska valvuloplastika, kirurška
komisurotomija, ugradnja biološke ili
umjetne valvule su mogućnosti.
Potrebna je profilaksa endokarditisa.
Literatura:
Duško Mardešić i suradnici. Pedijatrija
Školska knjiga,
Zagreb, 2003.
