2. Uvod
• MI nastaje zbog upalnih promjena u
papilarnim mišićima i skraćenja korda
u prvim danima i tjednima akutne
reumatske vrućice, te zbog
skvrčavanja, deformacija i destrukcija
valvularnih struktura (zalisci, korde,
prsten) u kroničnoj fazi.
3. Hemodinamika MI
• Obilježena je vraćanjem dijela krvi iz LV u LA za
vrijeme sistole.
• Time se smanjuje SMV i najprije opterećuje LV.
• Dolazi do dilatacije LV-a, ali i retrogradno do
dilatacije LA u kojem raste tlak.
• Kod maksimalno dilatiranog LA nastaje fibrilacija
atrija.
4. Hemodinamika MI
• Dilatacija lijevih srčanih komora je proporcionalna
stupnju insuficijencije mitralne valvule.
• Povišen se tlak iz LV prenosi retrogradno na pluća.
• Ukoliko to traje dugo, dolazi do vazokonstrikcije
plućnih kapilara i razvoja plućne hipertenzije
(venookluzivni tip).
• Plućna se HT može prenijeti i na DV te uzrokovati
insuficijenciju desnog srca.
5. Klinička slika
• Većina djece ima blagu ili umjerenu MI bez
subjektivnih tegoba.
• U težim se slučajevima javlja dispneja pri
fizičkom naporu, opća slabost i slabije
napredovanje djeteta.
6. Pregled srca
• Palpira se sistoličko strujanje kojemu je uzrok
HOLOSISTOLIČKI šum intenziteta od 2/6 do
5/6, a koji se širi iz područja apeksa u aksilu.
• Kod teške MR (regurgitacije) šum se širi od
prednje do stražnje aksilarne linije u aksilu.
7. Pregled srca
• S1 je normalan ili oslabljen.
• S2 je široko pocijepan pri ekspiriju (zbog kraćeg
trajanja sistole LV) s naglašenom P2, tj. komponentom
plućne valvule (što je već znak plućne HT).
• Katkad se na apeksu čuje i tihi, bubnjajući dijastolički
šum u sredini dijastole zbog povećanog protoka kroz
mitralnu valvulu, čak i bez popratne mitralne stenoze.
8. EKG i RTG toraksa
• U blagim su slučajevima normalni.
• U težim slučajevima postoje znakovi
opterećenja LA (p-mitrale) uz
znakove hipertrofije LV.
• Na rtg-u se u težim slučajevima vidi
povećanje LA i LV.
9. EKG i RTG
Kad se razvije plućna HT, izboči
se plućni segment i poveća DV.
Na plućima se mogu vidjeti
znakovi venskog zastoja.
10. Ehokardiografija
• Može se procjeniti stupanj proširenja lijevih
srčanih šupljina, težina regurgitacije i vrsta
abnormalnosti mitralne valvule.
• Indirektno se može zaključiti i o stupnju
plućne HT.
11. Kateterizacija srca
• Indicirana je samo kada postoji potreba
kirurškog zahvata ili kada dijagnoza prema
drugim greškama nije potpuno jasna.
12. Liječenje
• lijekovi koji smanjuju sistoličko opterećenje
(afterload)-periferni vazodilatatori
• ograničiti stupanj fizičkog opterećenja
djeteta
Profilaksa endokarditisa traje do kraja života
ako se bolesnik ne operira.
13. Liječenje
• Od kirurških zahvata moguće su anuloplastika
i valvuloplastika, a u težim slučajevima
ugradnja biološke ili mehaničke valvule.
14. Prognoza
Ovisi o:
• patološkim promjenama na valvuli i o
eventualnoj progresiji, odn. relapsima
reumatske upale
• komplikacijama koje se s godinama pojave u
obliku insuficijencije srca zbog progresije
reumatske upale (FA, infektivni endokarditis)
