Hamlet, tragedija Williama Shakespearea, istražuje temu osvete u kontekstu danskog dvorca, gdje Hamlet, sin ubijenog kralja, traži pravdu protiv svog strica Klaudija. Radnja uključuje složene odnose, unutarnje sukobe i moralne dileme, s pojavom duha njegovog oca koji ga potiče na osvetu dok se suočava s vlastitim sumnjama i strašnim posljedicama svojih postupaka. Kroz pet činova, predstava analizira ljudsku psihu i pitanja života i smrti, završavajući tragedijom koja donosi propast gotovo svim glavnim likovima.

1. HAMLET
William Shakespeare (1564. – 1616., engleska renesansa)
* engleska renesansa, velike tragedije, tragedija (drama), 1601. g. – izvedba
Danijela Mikadi, mag. educ. philol. croat.

2. WILLIAM SHAKESPEARE
 najveći svjetski dramatičar
 cijeli mu je život vezan uz dramu i kazalište, a prošao je put od pomoćnog
radnika u londonskom kazalištu preko glumca i člana glumačke družine do
uspješnog redatelja i dramskog autora
 bio je suvlasnik kazališta „Globe” u Londonu, na čijoj je zastavi pisalo „Totus
mundus agit histrionem” („Cijeli svijet glumi”, tj. „Cijeli je svijet pozornica”)
 okušao se u raznim dramskim žanrovima, ali je najpoznatiji po svojim
tragedijama, u čijem su središtu jaki dramski karakteri koji su se našli u
situacijama presudnim za njihov daljnji život

3. SHAKESPEAREOVA DJELA
 Komedije:
• Komedija zablude, Ukroćena goropadnica, Dva gospodina iz Verone, Izgubljeni ljubavni trud (komedije
s plautovskim elementima)
• San Ivanjske noći, Mletački trgovac, Mnogo vike ni za što, Kako vam drago, Na Tri Kralja ili kako
hoćete, Vesele žene vindzorske (velike komedije)
• Troilo i Kresida, Sve je dobro što se dobro svrši, Mjera za mjeru (tzv. mračne ili problemske komedije)
 Tragedije:
• Romeo i Julija, Hamlet, Othello, Kralj Lear, Macbeth, Antonije i Kleopatra, Timon Atenjanin, Koriolan,
Julije Cezar, Tit Andronik
 Romance:
• Periklo, Cimbelin, Zimska priča, Oluja
 Povijesne drame:
• Richard II., Richard III., Henrik IV., Henrik V., Henrik VI., Kralj John
 Lirska poezija: Soneti (Shakespeareov ili elizabetanski sonet)

4. SHAKESPEAREOVE DRAME
 njegovi su dramski karakteri jaki ljudi koji su se našli u odlučujućim životnim
situacijama
 drame su vrlo slojevite: ne možemo ih jasno razgraničiti prema kriteriju
književne vrste jer se u pojedinoj drami miješaju značajke različitih dramskih
vrsta
• osim toga, u njima se miješa tragično i komično, fantastično i realistično
 ne poštuje se ni Aristotelovo pravilo o trojnome jedinstvu:
• vrijeme radnje uglavnom je dulje od jednoga dana
• radnja se ne odvija na jednome mjestu
• dramska radnja nije jedinstvena, nego se u njoj pojavljuju višestruki zapleti

5. HAMLET ( N A S TA O I Z M E Đ U 1 5 9 9 . I 1 6 0 1 . )
 tema: Hamletova osveta (moralna opravdanost osvete)
 mjesto radnje: Danska, dvorac Elsinore
• dvorac kao nesavršen svijet u kojemu caruju lukavstvo, smrt oca, ubojstvo,
razočaranje u žensku ljubav, nema prijatelja
 legenda o Hamletu potječe iz drevnih skandinavskih saga, a izvor je bila
starija priča iz latinske književnosti 12. st. Ur – Hamlet (izgubljena)
 dramska vrsta: tragedija
• u odnosu na model klasične grčke tragedije Hamlet ima slobodniju i
složeniju strukturu, veći broj likova, nema kora, pisan je u stihu i u prozi

6. TEMATIKA – VIŠESTRUKA,
UTEMELJENA NA OPREKAMA:
 društvena (Hamletov odnos prema dvorjanima, korupcija; poltronstvo
(ulizivanje), idealizam pojedinca ↔ društvo)
 pravda i nepravda, istina i laž (smrt Hamletova oca – Klaudije
 Mišolovka (savjest), zlo (protežnost zla i samouništenje zla, prijateljstvo
(Horacije), lažni prijatelji (Rosencrantz i Guildenstern)
 pitanje života i smrti (ovozemaljsko i onozemaljsko, materijalno i duhovno:
Hamletov monolog, Hamletov razgovor s grobarima)
 obiteljski odnosi (bratoubojstvo, incest; Hamletov odnos s majkom, Polonijev
odnos s Ofelijom i Laertom…)

7. DOGAĐAJI KOJI SU
PRETHODILI RADNJI
Danski kralj Klaudije došao je na prijestolje podmuklo ubivši svojega brata, kralja
Hamleta. Za nepuna dva mjeseca od kraljeve smrti oženio se njegovom udovicom,
kraljicom Gertrudom. Mladi kraljević Hamlet, zakoniti nasljednik prijestolja, koji je
došao sa sveučilišta u Wittenbergu na očev sprovod, sasvim je neočekivano nazočio i
udaji svoje majke. Ogorčen je takvim razvojem događaja i nepoštivanjem pokojnoga
oca. Osim toga, u Danskoj se osjeća napeta politička atmosfera jer norveški kraljević
Fortinbras okuplja vojsku ne bi li povratio zemlje koje je njegov otac izgubio u
dvoboju s pokojnim kraljem Hamletom. U to vrijeme noću na zidinama dvorca
Elsinora počinje se pojavljivati duh Hamletova oca.

8. LIKOVI
 Hamlet (sin pokojnog i nećak sadašnjeg kralja)
 duh Hamletova oca (oblik Hamletove podsvijesti ili intuicije/utjelovljenje glasina koje su kružile o iznenadnoj kraljevoj smrti)
 Gertruda (danska kraljica, Hamletova majka)
 Klaudije (danski kralj)
 Horacije (Hamletov prijatelj)
 Polonije (kraljev komornik i glavni državni tajnik)
 Ofelija (Polonijeva kći)
 Laert (Polonijev sin)
 Rosencrantz i Guildenstern (dvorani, nekadašnji Hamletovi prijatelji na sveučilištu)
 Osric (smiješni dvoranin)
 Fortinbras (norveški kraljević)
 ostali likovi: stražari na zidinama, danski poklisari u Norveškoj, glumci, grobari, različiti plemići, plemkinje, sluge, mornari,
časnici, vojnici, glasnici, pratnja

9. 1. ČIN
U svečanoj dvorani dvorca Elsinorea kralj Klaudije i kraljica Gertruda davaju upute poklisarima koji idu
u mirovnu misiju u Norvešku. Zatim savjetuju Hamleta da prestane tugovati za ocem te ga mole da se ne
vraća na sveučilište jer ga oni žele u svojoj blizini. Hamlet pristaje, ali iz njegova monologa saznajemo
koliko je ogorčen, potišten i koliko zamjera majci i stricu. U takvu raspoloženju zatiče ga Horacije koji ga
obavijesti o pojavi Duha koji jako nalikuje pokojnome kralju. U Polonijevim odajama Laert prije odlaska
u Pariz sluša očinske savjete, a ujedno ih i sam dijeli sestri Ofeliji od koje očekuje, baš kao i otac, da bude
oprezna s Hamletom i da mu ne uzvraća osjećaje jer je, zbog staleške razlike, brak između njih nemoguć.
Za to vrijeme na zidinama Duh Hamletu odaje tajnu o tome kako je umoren: dok je spavao u vrtu, njegov
brat Klaudije usuo mu je otrov u uho. Duha Hamleta zaklinje na osvetu, ali traži od njega da poštedi
majku. Hamlet gori od želje da osveti oca, ali je istovremeno svjestan težine situacije: Vrijeme je
razglobljeno. – O prokleti jad što ikada se rodih da mu vratim sklad.

10. 2. ČIN
Hamlet glumi ludilo kako bi lakše razotkrio Klaudija kao ubojicu. Kralj i kraljica angažiraju
njegove prijatelje s fakulteta Rosencrantza i Guildensterna da otkriju što muči Hamleta,
iako Gertruda pretpostavlja da je uzrok njegovu čudnom ponašanju bol zbog očeve smrti i
njezina udaja. Uto se vraćaju poklisari iz Norveške s povoljnim vijestima: norveški kralj od
Klaudija traži dopuštenje za prelazak norveške vojske preko danskog teritorija na putu
prema Poljskoj kamo je mladi Fortinbras preusmjerio svoje osvajačke pohode. Zatim
Polonije kraljevskom paru iznosi svoju teoriju o uzroku Hamletova ludila: on smatra da je
Hamlet poludio zbog neuzvraćene ljubavi prema Ofeliji koja je, poslušavši oca, odbijala
ljubavne susrete i pisma. U sljedećem prizoru Hamlet se susreće s Rosencrantzom i
Guildensternom te odmah shvati da ga oni nisu sami odlučili posjetiti, već da su pozvani da
pripaze na njega, što mu oni i priznaju.

11. 3. ČIN
Klaudije prihvati Polinijev prijedlog da prisluškuju Hamleta i Ofeliju kako bi provjerili je li Hamlet poludio
zbog ljubavi. Nakon Hamletova bezumna ponašanja Ofelija je očajna, a Polonije uvjeren da se tu radi o
ljubavnom ludilu. Međutim, kralj je sumnjičav te odluči da Hamleta nekim poslom pošalje u Englesku. Za
to vrijeme glumačka družina koja je došla na dvor priprema predstavu Mišolovka prema Hamletovim
uputama. Da bi provjerio istinitost Duhovih riječi prije izvršenja osvete, Hamlet je preradio tekst tako da
radnja vjerno prikazuje Klaudijevo ubojstvo brata. Klaudije je vidno uznemiren napustio dvoranu te je
izvedba prekinuta tako da je Hamlet napokon dobio dokaz koji je tražio. Uskoro mu se pružila i prilika za
osvetu: dok je išao ka majci, ugledao je Klaudija kako se moli tražeći oprost za svoj grijeh bratoubojstva.
Međutim, Hamlet se suzdržao od osvete jer nije htio Klaudija ubiti u molitvi smatrajući da bi njegova duša
tako nezasluženo dospjela u raj. Nakon toga, u majčinoj sobi Hamlet ubija Polonija, koji se prisluškivao
skriven iza zavjese, misleći da se radi o Klaudiju. U otvorenom razgovoru Hamlet prizna majci da samo
glumi ludilo, a ona mu obeća da će šutjeti o tome. Ponovno se pojavljuje Duh koji Hamleta podsjeća na
izvršenje osvete.

12. 4. ČIN
Polonijevo ubojstvo poslužilo je kralju kao izgovor da Hamleta odmah pošalje u Englesku da
bi ga, tobože, spasio od posljedica vlastitog nedjela. Kralj je zapravo želio ukloniti Hamleta pa
je po Rosencrantzu i Guildensternu, koji se nalaze u Hamletovoj pratnji, poslao pismo
engleskom kralju s naredbom za Hamletovo pogubljenje. Sljedeći prizori odvijaju se nakon
dužega vremena. Polonijev sin Laert vratio se u Dansku da bi osvetio oca i sestru koja je u
međuvremenu poludjela od boli za ocem i Hamletom. Kralj osjueti pobunu koju predvodi
Laert uvjerivši ga da je za sve patnje njegove obitelji krivac Hamlet. U međuvremenu, stiže
Hamletovo pismo kojim najavljuje svoj povratak. Kralj shvaća da mu plan nije uspio i smišlja
novu spletku: nagovara Laerta na dvoboj s Hamletom.

13. 5. ČIN
Na povratku Hamlet se susretne sa sprovodom nesretne Ofelije koja se u svojem ludilu utopila.
Sukobi se s Laertom u Ofelijinu grobu, a nakon što ih razdvoje, s Horacijem se uputi u dvorac.
Hamlet ispriča Horaciju kako je preživio gusarski napad i otkrio zavjeru protiv sebe.
Rosencrantza i Guildensterna poslao je u Englesku s novim pismom u kojem se sada traži
njihovo pogubljenje, a sam se vratio u Dansku da se obračuna sa stricem. Kralj organizira
mačevalački dvoboj između Hamleta i Laerta, a Hamlet pristaje unatoč lošim slutnjama. Kralj
se pobrinuo da Hamlet bude ubijen u dvoboju tako što je otrovao vršak Laertova mača i
Hamletovo vino. Međutim, u dvoboju Hamlet i Laert zamijene mačeve i međusobno se rane, a
kraljica grškom popije vino namijenjeno Hamletu. Na samrti Laert prizna Hamletu urotu i
Hamlet zadnjim snagama probode kralja. Tako se Hamlet ipak osvetio, ali osveta je došla
prekasno jer je dansko prijestolje preuzeo norveški kraljević Fortinbras.

14. POJMOVI I SIMBOLI
 predstava u predstavi – pojam koji se odnosi na scenu
Mišolovke
 Jer sve što je pretjerano protivi se cilju glume kojoj je svrha (…)
da drži takoreći zrcalo prirodi. (iz Hamletova razmatranja o glumi)
 Nešto je trulo u državi Danskoj. – književni frazem (‘prikriveni
problemi’)
 Biti ili ne biti. – književni frazem (‘biti od presudnog značenja’)

15. DRAMSKI SUKOB
Klaudije Hamlet unutarnji sukob
 Hamlet je ipak tragični junak jer traži istinu i pravdu djelujući za
dobrobit Danske, u korist cijele zajednice koja se mora iskupiti i
pročistiti razotkrivanjem i kažnjavanjem počinjenih zločina.
Njegova je tragična krivnja u odgađanju osvete zbog čega i sam
stradava.

16. KOMPOZICIJA
 Hamlet je napisan u pet činova
 faze dramske kompozicije mogu se vrlo jasno odrediti:
• uvod – razgovori u prvom činu koji oslikavaju situaciju u Danskoj i na danskom dvoru
• zaplet – na kraju prvoga čina Duh Hamletova oca otkriva Hamletu da mu je stric ubio oca te zahtijeva
osvetu (pokretač radnje duh je Hamletova oca)
• vrhunac – izvođenje Mišolovke i razotkrivanje kralja Klaudija kao ubojice
• peripetija – ubojstvo Polonija i Hamletov odlazak u Englesku; Ofelijino ludilo i sukob s Laertom
• rasplet – smrt Laerta, kraljice, kralja i Hamleta te dolazak Fortinbrasa na dansko prijestolje
 Aristotelova se pravila ne poštuju jer radnju čine višestruki zapleti koji se odvijaju nekoliko
mjeseci i u različitim prostorima u Danskoj: u kraljevskom dvorcu Elsinoreu (svečana dvorana,
predvorje, Polonijeve odaje, kraljičina soba), na zidinama dvorca i u njegovoj blizini (polje na
kojemu Hamlet susreće Fortinbrasovu vojsku nakon iskrcavanja u Danskoj, groblje)
 u osnovnu radnju upleteni su različiti prizori: Hamletovi prizori ludila (gluma), Hamletovi
monolozi (općeljudske teme), Ofelijino ludilo, predstava u predstavi (glumci izvode Hamletov
tekst)

17. HAMLET
 danski kraljević, prijestolonasljednik, student, Ofelijin udvarač,
Horacijev vjerni prijatelj, ali i osvetnik svojega oca, renesansni
svestrani čovjek (učen, uglađen, ljubitelj kazališta, vrstan
mačevalac) i moderni intelektualac (ironičan, skeptičan, ciničan,
pesimističan) čiji je pesimistični životni svjetonazor u opreci s
renesansnim optimizmom

18. HAMLET – PROTURJEČAN LIK, U
SREDIŠTU DRAMSKE RADNJE
 RENESANSNI ČOVJEK: divi se čovjeku, empirijski put do istine za kojom
traga (vjeruje samo činjenicama), mislilac, mudar i obrazovan, kritički sagledava
svijet; želi živjeti u idealnoj dimenziji života i razotkriti pokvarenost društva;
tragičnost izvire iz nemogućnosti ostvarenja te dimenzije
 SREDNJOVJEKOVNI SVJETONAZOR: oklijeva, pasivan je, melankolik,
strahuje od smrti, nesiguran u pitanje vjere
 MANIRISTIČKO: svijet kao labirint u kojemu se čovjek teško snalazi
(svijet je zao, pun zapletenih odnosa), spajanje tragičnog i komičnog,
fantastičnog i realističkog

19. Z A Š T O J E H A M L E T J E D A N O D
N A J P O Z N AT I J I H , A L I I N A J S L O Ž E N I J I H
L I K O VA S V J E T S K E K N J I Ž E V N O S T I ?
 Hamletova osobnost satkana je od proturječnosti, i to je ono što ga čini zanimljivim
 on je istovremeno hrabar i slabić, mlitav i strastven, neodlučan (u osveti) i neumoljiv (npr.
prema Rosencrantzu i Guildensternu, Poloniju)
 Hamletova je glavna osobina kontemplativnost koja vodi u neodlučnost i odgađanje
osvete (kao što sam kaže: Razmišljanje nas pravi kukavicama.)
 Hamlet je bolno svjestan svoje neodlučnosti i u svojim poznatim monolozima:
• Što Hekuba je njemu, što on Hekubi / da za njom plače? – Hamlet razmišlja što bi sve
učinio glumac koji se toliko uživio u Hekubinu sudbinu da ima njegov povod za patnju
• Kako sve prilike svjedoče protiv mene; / na osvetu me potiču? – monolog u kojem Hamlet
uspoređuje odlučnost kraljevića Fortinbrasa koji bez kolebanja ide u bitku za komad
zemlje gdje za borbu nema mjesta i vlastitu neodlučnost unatoč ogromnom povodu koji
ga potiče na osvetu

20. BITI, ILI NE BITI?
HAMLET:
Biti, ili ne biti – to je pitanje.
Da li je časnije u duši trpjeti
Metke i strelice silovite sudbine
Il pograbit oružje protiv mora jada-,
Oduprijet im se i pobijedit? – Umrijet –
usnut –
Ništa više; dokončamo li u tom snu
Bol srca i tisuće drugih udaraca
Koje tijelo baštini, tad je to svršetak
Što pobožno ga treba željet. – Umrijet –
usnut –
Usnut! I možda sanjat. Da, tu je smetnja;
Jer snovi što nas u snu smrti mogu snaći,
Kad stresemo sa sebe vrtlog taj zemaljski,
Oklijevati nas čine.

21. BITI, ILI NE BITI?
 U svojem najpoznatijem monologu Hamlet odbacuje
samoubojstvo kao izlaz iz svoje tjeskobne situacije. Od toga čina
odvraća ga pomisao da će sadašnja zla zamijeniti još strašnijima.
Hamletovim monolozima iznose se općeljudska pitanja: on
razmišlja o čovjeku i njegovim postupcima, o svijetu u kojem se
čovjek nalazi, o životu samom. Hamlet je opsjednut
egzistencijalnom odlukom osvete.

22. BITI ILI NE BITI – TO JE PITANJE.
 pitanje života ili smrti – trpjeti ili se boriti
 smrt kao oslobođenje od boli
 smrt kao san
 životna zbilja: Hamlet je rastrgan i nemoćan da bi se prilagodio toj
zagušljivoj atmosferi stvarnosti
 prijezir, nepravda, sramota, nepostojanje ljubavi, uvrede
 samoubojstvo kao izlaz
 životno breme, razočaranost svijetom

23. HAMLETOVI MONOLOZI
 govore o općeljudskim temama: razmišljanja o čovjeku i svijetu, životu i
smrti, pravdi i nepravdi, problemi vlasti, osvete, prijateljstva, ubojstva, izdaje,
ljubavi, smrti, braka…
 Hamlet: simbol za čovjeka razapetog između spoznaje o nužnosti akcije i
vlastitih sumnji u njezinu svrhovitost; simbol čovjekova tragičnog prava da
sumnja u sve vrijednosti, u svoj zdravi um
 Hamletovi monolozi mogu se razumjeti i izvan konteksta same drame jer
govore o općeljudskim temama: u njima se iznose razmišljanja o čovjeku i
njegovim postupcima, o svijetu koji čovjeka okružuje, o životu

24. K R I T I K A S E S T O L J E Ć I M A B AV I P I TA N J E M
H A M L E T O VA O D L A G A N J A I Z V R Š E N J A
O S V E T E :
 1. suviše je osjetljiv za tako brutalan zadatak
 2. njegova moralna priroda uzdiže se iznad etike krvne osvete
 3. paraliziran je navikom razmišljanja
 4. sposoban je za naglo i nasilno djelovanje, uzroci su
oklijevanja:
• Edipov kompleks – nesposoban je osvetiti se zbog podsvjesnih
edipovskih osjećaja (Freud)
• renesansno uvjerenje da se svijet može nekako popraviti
• fatalističko prihvaćanje ograničenja neznanja čovjeka i užasne činjenice
smrtnosti

25. KRALJ KLAUDIJE
 bratoubojica i zločinac koji se čak ne može ni pokajati, svjestan
da se njegova molitva ne može uzvinuti do neba
 licemjeran je i prijetvoran; svoju pohotu za bratovom ženom i
njihov preuranjeni brak opravdava višim državničkim ciljevima
 glumi lažnu brigu za Hamleta, koristi se ljudima za svoje ciljeve
 beskrupulozan, ali i vrlo inteligentan: on je jedini sumnjao u
Hamletovo ludilo

26. KRALJICA GERTRUDA
 primjer je krhkosti ženske ljubavi i odanosti
 iako nakon Polonijeva ubojstva staje na stranu svojega sina,
zapravo do samoga završetka ostaje nejasno koliko je ona bila
upoznata s Klaudijevim nedjelima

27. OFELIJA
 krhka i nježna djevojka, nesuđena Hamletova zaručnica
poslušna i podložna svojemu ocu
 sudjeluje u spletki protiv Hamleta, ali ona je zapravo nevina
žrtva očeve ambicije i Hamletove osvete
 Hamlet je prema njoj često nepotrebno okrutan
 dok Hamlet glumi ludilo, Ofelija zaista gubi razum shrvana
smrću oca i gubitkom Hamleta

28. HAMLET – OFELIJA
 osjećajući se prevarenim, potaknut spletom nepovoljnih okolnosti, Hamlet
polako potiskuje u sebi ljubav prema Ofeliji
 Idi u manastir! Zašto da rađaš grešnike? – izražen njegov odnos prema svim
ženama
 u svojevrsnom moralnom padu svoje majke vidi pad svih žena
 Ofelija je razapeta između ljubavi prema ocu i Hamletu; patnja je odvodi u
ludilo (na početku svog ludila dijeli cvijeće i Hamletovoj majci daje cvijet koji
simbolizira nevjeru)
 u tom ludilu nasilna smrt prekida Ofelijin život

29. POLONIJE, ROSENCRANTZ I
GUILDENSTERN
 dvorani, kraljevi poslušnici i uhode
 postaju žrtve svojih ambicija i loših prosudbi
 primjerice, Polonije neprestano s kraljem spletkari protiv Hamleta
ne sumnjajući nimalo u ispravnost i mudrost svojih odluka, koristeći se
čak i vlastitom kćeri
 sva trojica predstavljaju ljude kakve Hamlet prezire toliko da bez
oklijevanja šalje u smrt Rosencrantza i Guildensterna, dok se zbog
ubojstva Polonija gotovo nimalo ne kaje

30. HORACIJE
 jedini pravi odani Hamletov prijatelj kojemu se Hamlet
otpočetka povjerava
 na samome završetku umirući Hamlet sprečava njegovo
samoubojstvo i moli ga da svijetu ispriča njegovu priču

31. LIKOVI U PAROVIMA
 istovremeno su slični i različiti
 takvi su parovi likova Hamlet i Horacije, Hamlet i Fortinbras te
Ofelija i Gertruda

32.  želja za istinom i osvetom
 smrt očevom ubojici
(Klaudiju)
 želja za istinom i osvetom
 smrt očevom ubojici
(Hamletu)
STRUKTURA ZRCALA
Hamlet Laert

33. POLITIČKA DRAMA?
 šarolik svijet pripadnika mnogih staleža i profesija, uključujući
dvorjane, studente, glumce, vojnike, buntovne pučane, grobare,
neizravno pastire i gusare, okružuje Hamletovu osobu
 razrješavaju se problemi nasljeđivanja zemlje, vode ratovi i
naznačuju socijalni sukobi, pogotovo poslušnost, laskavost,
karijerizam

34. PREDSTAVA U PREDSTAVI
 predstava u predstavi: Mišolovka ili Ubojstvo Gonzaga
 cilj: otkriti očevog ubojicu
 predstava u tragediji (a sama je tragedija predstava)
 kazališna, teatarska tehnika – cilj: pokazati istinu (probleme: ubojstva, osvete i
istine kao temeljne probleme u djelu)
 svoju namjeru da osveti očevu smrt prikriva glumljenim ludilom i traži čvrst dokaz
Klaudijeva zločina; dolazak glumačke družine na dvor iskorištava za postavljanje
zamke ubojici kojega otkriva njegova reakcija jer glumci izvode predstavu prema
Hamletovim uputama, glumeći scenu kraljeva ubojstva u predstavi simbolična
značenja – Mišolovka

35. AKTUALIZACIJA
 moralna opravdanost osvete
 problem samoubojstva
 odnos stvarnosti i privida
 odanost i izdaja među prijateljima
 ambicioznost i karijerizam
 težnja za vlasti i moći

36. LITERATURA
 Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan, Vedrana Močnik,
Vremeplovom do mature - priručnik za pripremu državnog ispita iz Hrvatskog
jezika, Profil
 Dragica Dujmović-Markusi, Književni vremeplov 2 – čitanka iz Hrvatskoga
jezika za drugi razred gimnazije, Profil
 Milivoj Solar, Snježana Zrinjan, Višnja Sorčik, Baština riječi 2 – čitanka iz
Hrvatskoga jezika za drugi razred gimnazije, Alfa
 Skupina autora, Leksikon svjetske književnosti – djela, Školska knjiga