Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kaznaDanijela Mikadi
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič: Zločin i kazna (ruski realizam, moderni psihološki roman, (epika), elementi monološko-asocijativnog tipa romana, socijalnog (društvenog) romana, kriminalističkog romana, romana ideja (filozofskog romana), 1866. g.)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kaznaDanijela Mikadi
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič: Zločin i kazna (ruski realizam, moderni psihološki roman, (epika), elementi monološko-asocijativnog tipa romana, socijalnog (društvenog) romana, kriminalističkog romana, romana ideja (filozofskog romana), 1866. g.)
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Dobr...Danijela Mikadi
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš - hrvatska moderna, Antun Branko Šimić - hrvatski ekspresionizam, zbirka pjesama Preobraženja (lirika), 1920. g., Tin Ujević - II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, Dobriša Cesarić - drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. stoljeća) (lirika)
Ibsen, Henrik: Nora / Lutkina kuća (norveški modernizam, moderna psihološka drama (drama), elementi drame s tezom, komorne drame, moderne građanske tragedije ili drame, 1879. g.)
Marinković, Ranko: Kiklop (hrvatska druga moderna, moderni roman, roman lika, egzistencijalistički roman (epika), elementi antiratnog romana, 1965. g.)
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa LatinoviczaDanijela Mikadi
Krleža, Miroslav: Gospoda Glembajevi (drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. st./ekspresionizam, psihološka drama, društveno-psihološka drama (drama), 1928. g.)
Krleža, Miroslav: Povratak Filipa Latinovicza (drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. st., moderni roman (epika), monološko-asocijativni tip romana, analitičko-psihološki roman, roman o umjetniku (Künstlerroman), roman-esej, 1932. g.)
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Dobr...Danijela Mikadi
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš - hrvatska moderna, Antun Branko Šimić - hrvatski ekspresionizam, zbirka pjesama Preobraženja (lirika), 1920. g., Tin Ujević - II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, Dobriša Cesarić - drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. stoljeća) (lirika)
Ibsen, Henrik: Nora / Lutkina kuća (norveški modernizam, moderna psihološka drama (drama), elementi drame s tezom, komorne drame, moderne građanske tragedije ili drame, 1879. g.)
Marinković, Ranko: Kiklop (hrvatska druga moderna, moderni roman, roman lika, egzistencijalistički roman (epika), elementi antiratnog romana, 1965. g.)
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa LatinoviczaDanijela Mikadi
Krleža, Miroslav: Gospoda Glembajevi (drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. st./ekspresionizam, psihološka drama, društveno-psihološka drama (drama), 1928. g.)
Krleža, Miroslav: Povratak Filipa Latinovicza (drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. st., moderni roman (epika), monološko-asocijativni tip romana, analitičko-psihološki roman, roman o umjetniku (Künstlerroman), roman-esej, 1932. g.)
1. Jerome David Salinger (1919. – 2010., kasni
modernizam)
* kasni modernizam, moderni roman (epika), elementi
romana odrastanja, oblik proze u trapericama, 1951. g.
Lovac u žitu
Danijela Mikadi, mag. educ. philol. croat.
2. Jerome David Salinger
američki pripovjedač i romanopisac
aktivno je stvarao svega desetak godina
sredinom šezdesetih godina povukao se iz javnosti i
više ništa nije objavljivao
djela: Lovac u žitu (roman)
smatra ga se začetnikom proze u trapericama, koja
nastaje kao opreka intelektualističkoj prozi, a naziv je
dobila po odjevnom predmetu tipičnom za mladu
generaciju koju ta proza opisuje
3. Lovac u žitu (1951.)
tema: Holdenov bijeg iz internata i njegovo dvodnevno
lutanje New Yorkom
motivi: tinejdžerski problemi, problemi odrastanja i
neprilagođenosti, potraga za identitetom,
suprotstavljanje lažnim autoritetima, spolnost i
stupanje u emotivne i spolne veze, prijateljstvo,
otuđenje
mjesto i vrijeme radnje: internat Pencay u
Pennsylvaniji i New York neposredno prije Božića
4. Sadržaj
Glavni lik, mladi Holden Caulfield, počinje pripovijedati svoju priču od
dana kad je pobjegao iz internata Pencay, neposredno prije božićnih
blagdana. Holdenu je to već četvrta škola iz koje je izbačen. Prije odlaska
pozdravlja se s jedinim simpatičnim profesorom Spencerom, prema
kojemu ima proturječne emocije: sažalijeva ga zbog isprazna života i
staračke nemoći, ali ga istovremeno nerviraju njegove prodike. Subotnju
večer Holden provodi ponajviše s neugodnim kolegom Ackleyem te se
sukobi s cimerom Stradlaterom. Stradlater je bio nezadovoljan sastavkom
koji mu je Holden napisao, što je Holdenu zasmetalo jer je pisao o
bejzbolskoj rukavici svojega mlađega brata Allieja koji je umro od
leukemije i koja, zbog toga, za njega ima veliku sentimentalnu vrijednost.
Još mu je više zasmetalo što je Stradlater bio na spoju s Jane Gallagher do
koje je njemu posebno stalo. Nakon tuče u kojoj je Holden izvukao deblji
kraj, odlučio je da te iste večeri pobjegne iz internata te da se zabavi u
New Yorku, prije nego što njegovi roditelji saznaju da je izbačen.
5. Sadržaj
U vlaku je čavrljao s ugodnom gospođom Morrow, majkom svojega
školskog kolege, kojega nije nimalo cijenio, ali ga je majci predstavio u
pozitivnom svjetlu. Pritom je nadrobio svakakvih laži i izmišljotina, pa i
to da kući putuje prije početka praznika zbog operacije tumora na mozgu.
Taj ga je razgovor potaknuo da zaključi kako roditelji slabo poznaju svoju
djecu. Smjestivši se u hotelu, dva je dana lutao po New Yorku tražeći
mjesta za provod i znalce s kojima bi ubio vrijeme, razgovarajući s
taksistima i različitim nepoznatim ljudima, od svodnika do časnih sestara.
Od njegovih se subotnjih pustolovina ističu odlazak u hotelski noćni klub
Plavi salon, gdje se provodio sa starijim djevojkama, odlazak u Erniejev
bar i incident s prostitutkom Sunny i njezinim svodnikom Mauriceom.
Naime, slučajno ugovoreni susret s vrlo mladom prostitutkom deprimirao
ga je pa je odustao od toga da na taj način izgubi nevinost. Na odlasku je
Sunny od njega tražila 10 dolara, a to je bilo dvostruko više od
dogovorene cijene pa se Holden pobunio, nakon čega je došao Maurice i
utjerao dug. Holden se opet ponašao prema istom obrascu kao u slučaju sa
Stradlaterom: nije imao snage fizički se suprotstaviti, ali je provocirao dok
nije dobio batine i poslije je bio strahovito potišten.
6. Sadržaj
U nedjelju je s bivšom djevojkom Sally Hayes išao na
kazališnu predstavu pa na klizanje. Rastali su se posvađani jer
Holden više nije mogao skrivati koliko ga njezina površnost i
afektiranje iritiraju. Popodne je proveo sam razmišljajući o
svemu i svačemu, a mjesta koja je obilazio asocirala su ga na
lijepe trenutke a Alliejem i Phoebe. Večer je proveo s
poznanikom iz jedne bivše škole Carlom Luceom. Iako
razgovor nije bio osobito ugodan, Holden se želio družiti jer
se osjećao osamljen kao sam vrag. Nakon Carlova odlaska
Holden se jako napio i napravio niz gluposti (nazvao je Sally i
ispričavao joj se, čak je na jezeru u Centralnom parku tražio
patke i pritom slomio gramofonsku ploču koju je kupio za
Phoebe).
7. Sadržaj
Nakon toga uvukao se u roditeljski stan da krišom posjeti
sestricu. Phoebe je odmah shvatila da je Holden izbačen iz
škole. Ne prihvativši njegovo pravdanje da je to bila loša
škola puna licemjera i podlaca, Phoebe tvrdi da on baš ništa
ne voli pa ga zabrinuto pita što misli postati kad odraste. Na
to Holden odgovori da želi postati lovac koji lovi djecu da ne
upadnu u provaliju skrivenu u žitu. Kad su se roditelji vratili
doma, uspio se neopažen iskrasti te se uputio profesoru
Antoliniju (iz bivše škole Ekton Hills), kojega je veoma
cijenio, da kod njega provede noć. Međutim, uznemiren
profesorovim dodirima, koje on protumači kao izraz
suspregnute homoseksualne sklonosti, usred noći napusti
stan.
8. Sadržaj
Dočekavši jutro na kolodvoru, odluči se pozdraviti s Phoebe
pa autostopom pobjeći na zapad. Već je prilično bolestan, bori
se s nesvjesticom, a kad se susretne s Phoebe koja želi otići s
njim, posvađaju se te se ona rasplače. Phoebe iznudi od
Holdena obećanje da ni on neće nikamo otići, već da će se
vratiti kući, pa zatim zajedno, napola posvađani, još malo
lutaju Zoološkim vrtom. Dok se Phoebe vrti na vrtuljku (koji
je već prilično prerasla), Holden kisne gledajući je s
uživanjem. Tu se prekida njegovo pripovijedanje, ali iz
posljednjega poglavlja saznajemo da se vratio kući ozbiljno
bolestan i da su ga roditelji smjestili u bolnicu u kojoj se i sad
nalazi, čekajući otpust i upis u novu školu.
9. Kompozicija
kronologija pripovijedanja (prate se Holdenove
pustolovine od subotnjega popodneva do ponedjeljka)
prekida se brojnim asocijacijama i retrospekcijama, što
je obilježje moderne proze
fragmentarnost – ne želi ispričati svoju cijelu
biografiju, već samo dio svojeg života, bez
kronološkog slijeda
10. Pripovjedač
glavni lik Holden ujedno je i pripovjedač, i to
nepouzdani pripovjedač koji subjektivno pripovijeda u
prvome licu služeći se pritom žargonom mladih
lik-pripovjedač pripovijeda iz neke bolničke ustanove
(vjerojatno psihijatrijskog tipa), gdje je trenutačno
smješten, o događajima koji su se zbili tamo oko
prošlog Božića, prije nego je šiznuo pa su ga smjestili
u ustanovu da se malo pribere
11. Stilska obilježja
Lovac u žitu prvi je i najznačajniji roman proze u
trapericama (Jeans-proze): to je naziv za popularnu
prozu koja nastaje šezdesetih godina prošloga stoljeća
kao opreka intelektualističkoj prozi
naziv je dobila po trapericama – odjevnom predmetu
tipičnom za mladu generaciju koju ta proza opisuje
zbog strukture u kojoj se nižu pustolovine, može se
reći da roman slijedi obrazac pustolovnoga romana
jezik karakterističan za tinejdžere – žargoni,
vulgarizmi, fraze, poštapalice, ironija i sarkazam
(posebno vidljivi u odnosu prema školi), duhovitost
12. Stilska obilježja
mladi pripovjedač (pripovijeda u 1. licu, ich-forma)
otpor prema ustaljenim društvenim vrijednostima –
suprotstavljanje svijeta mladih svijetu odraslih
otpor prema književnome jeziku, prevlast žargona (urbanog
žargona mladeži)
jezična obilježja:
uporaba formulativnih pridjeva koji nemaju stvarno značenje,
nego oponašaju govorni stil američke mladeži toga doba, npr.
glupo djetinjstvo, idiotsko mjesto…
uporaba hiperbola, npr. sve je to strašno dosadno…
dijelovi rečenice simuliraju usmenu komunikaciju, npr.
Vjerojatno ste već čuli za nju…
fragmentarnost
13. Pojmovi i simboli
Lovac u žitu – simbolika naslova objašnjava se u jednom razgovoru
Holdena i Phoebe
na Phoebeino pitanje što bi želio postati Holden odgovara: lovac u žitu, i
objašnjava da bi lovio djecu koja se igraju u žitu i čuvao ih da ne padnu
u provaliju – ta je njegova želja izraz težnje da se bavi nečim zaista
važnim (a ne uobičajenim profesijama kojima je svrha samo zgrtanje
novca) i da pomogne drugima kad već nije mogao pomoći bratu
želi spasiti djecu od svijeta odraslih
rukavica za bejzbol ispisana stihovima – predmet koji Holden
neprestano nosi sa sobom jer ga podsjeća na pokojnoga mlađega brata
Allieja
crvena šilterica – predstavlja nešto poput čudesnog rekvizita koji
Holdena prati u njegovim lutanjima i čini ga posebnim u svijetu
odraslih; nosi je kada ide van tražiti dobre ljude
simbolika prostora kojima se kreće Holden – barovi i noćni klubovi
predstavljaju svijet odraslih u koji se Holden neuspješno želi uklopiti, a
zabavni park, u kojemu se odvija zadnji prizor romana, prostor je
djetinjstva; imaginarna farma na zapadu kamo Holden želi pobjeći
predstavlja varijaciju američkog mita o neiskvarenom životu u divljini
14. Likovi
Holden Caulfield
sestrica Phoebe
stariji brat D. B.
otac i majka
profesor povijesti Spencer i njegova supruga
sustanar Ward Stradlater
profesor Antolini
školski kolega Robert Ackley
bivša djevojka Sally Hayes
Carl Luce
15. Holden Caulfield
sedamnaestogodišnji dječak iz bogate američke građanske obitelji
opterećen bratovom smrću, što je pridonijelo njegovoj naglašenoj
osjetljivosti
vrlo je inteligentan, ali istovremeno i nezreo
kao i svi mladi njegovih godina, ponekad se ponaša vrlo neodgovorno,
premda on prečesto pretjeruje upuštajući se u opasne kontakte s nepoznatim
ljudima, previše puši, eksperimentira s alkoholom i sl.
suprotno tome, ima vrlo zrele, izražene i već formirane životne stavove
primjerice, jako dobro razumije skrivene motivacije ljudskih postupaka,
primjećuje društveno licemjerje, ne poštuje lažne autoritete, ima izgrađen
književni ukus, prezire komercijalnu umjetnost (filmsku industriju) i sl.
među svojim vršnjacima ne osjeća se ugodno (ne poistovjećuje se ni s
jednom skupinom), a svijet odraslih smatra lažnim i licemjernim
pogađaju ga snobovština i društvena nepravda, ali u sebi ne nalazi snage da
im se aktivno suprotstavi
u vrijeme o kojem piše proživljavao je ozbiljnu emocionalnu krizu, bio je
jako potišten, a niz neugodnih događaja pripomogli su njegovom psihičkom
slomu
16. Holden Caulfield
u svojem je poslanju pretrpio dva poraza: prvi je neuspio
pokušaj da zaustavi životni ciklus i nevinost mladosti, a
drugi je neostvareni san o odlasku iz grada i bijegu u
prirodu (što je odjek jednog od dominantnih američkih
mitova o zapadu kao „djevičanskoj zemlji”)
odlukom da ostane živjeti u takvom svijetu pretvorio se u
samoproglašenog mučenik jer u suvremenoj pustoši prava
je žrtva nastaviti živjeti da bi se pomoglo drugima, a ne
jednostavno prihvatiti smrt, povlačenje u osamu ili
nametanje svojega načina spasa drugima
ova je priča o inicijaciji, iako je jedino Holden onaj koji
prolazi kroz iskušenja svjestan što znače njegove odluke,
dok su oni koji mu postavljaju prepreke posve zaokupljeni
sobom i nesvjesni svojega djelovanja
17. Svi su ostali likovi prikazani iz
perspektive glavnoga lika
Robert Ackley – školski autsajder koji je nepopularan zbog toga što je
neugledan, dosadan, naporan, ali i sebičan
Ward Stradlater – popularni zgodni mladić, sportaš koji je omiljen u
društvu i kod djevojaka
Sally Hayes – Holdenova bivša djevojka; zgodna je, obrazovana, ali
neinteligentna (Holden, iako s njom provodi vrijeme, zapravo ne želi biti s
njom nego s Jane Gallagher koju istinski cijeni, ali nema snage da je nazove)
Carl Luce – poznanik iz škole Ekton Hills
Phoebe – desetogodišnja Holdenova sestrica koju Holden veoma voli i cijeni;
drži da je jako pametna i ozbiljna za svoju dob, a ujedno je i dječje iskrena i
neiskvarena
profesor književnosti Antolini – nakon što je Holden izbačen iz Ekton
Hillsa, sprijateljio se s njegovim roditeljima jer se zanimao za njega i njegovu
budućnost; Holden ga je veoma cijenio, pogotovo što je bio prvi koji je prišao
tijelu dječaka Jamesa Castlea koji je počinio samoubojstvo u Ekton Hillsu
zbog vršnjačkoga zlostavljanja; međutim, profesor Antolini ga je uznemirio
svojim ponašanjem kada je Holden došao k njemu prenoćiti, ali ipak nije
izgubio dobro mišljenje o njemu
18. Lovac u žitu – objašnjenje naslova
Sad svejedno, stalno zamišljam mnogo male djece kako
se igraju u jednom velikom žitnom polju. Na tisuće male
djece, a nikoga u blizini… nikog odraslog, mislim… osim
mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije.
Što mi je dužnost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti
prema provaliji… hoću reći, ako netko trči ne gledajući
kuda ide, ja moram iskrsnuti odnekud i uloviti ga. To je
sve što bih radio čitavog dana. Da budem takav neki
lovac u žitu. Znam da je to ludo, ali je to jedino što bih
doista želio biti.
19. Literatura
Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan,
Vedrana Močnik, Vremeplovom do mature - priručnik
za pripremu državnog ispita iz Hrvatskog jezika, Profil
Dragica Dujmović-Markusi, Književni vremeplov 1 –
čitanka iz Hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije,
Profil
Milivoj Solar, Snježana Zrinjan, Višnja Sorčik, Baština
riječi 1 – čitanka iz Hrvatskoga jezika za prvi razred
gimnazije, Alfa
Skupina autora, Leksikon svjetske književnosti – djela,
Školska knjiga