Franz Kafka bio je avangardni pisac koji je 1915. godine objavio fantastičnu pripovijetku 'Preobrazba', koja istražuje teme otuđenja i komunikacije kroz preobražaj glavnog lika Gregora Samsa u kukca. Njegova obitelj, umjesto da mu pruži podršku, postupno odbacuje Gregora nakon preobrazbe, što simbolizira dehumanizaciju i bespomoćnost pojedinca unutar društva. Kafka koristi elemente realizma, ekspresionizma i nadrealizma kako bi prikazao duboku tjeskobu u ljudskim odnosima i svijetu koji postaje sve neprijateljskiji.

1. Franz Kafka (1883. – 1924., avangarda)
* austrijska avangarda, nadrealistički, dadaistički, ekspresionistički,
egzistencijalistički elementi, fantastična pripovijetka (epika), 1915. g.

2.  rođen je u Pragu u židovskoj građanskoj obitelji koja je pripadala
njemačkom jezičnom izrazu
 djetinjstvo i mladost proveo je u sjeni autoritativnoga oca koji se nije
slagao s Kafkinim izborom pisanja kao životnoga poziva
 završio je studij prava i radio činovnički posao
 obolio je od tuberkuloze, tada neizlječive bolesti, i umro 1924. g.
 za života je objavio svega nekoliko pripovijedaka, među kojima je i
Preobrazba
 u svojoj je oporuci tražio od prijatelja Maxa Broda da spali sve njegove
rukopise, ali on to nije učinio: priredio ih je za tisak i objavio
 djela: Preobrazba, Seoski liječnik (pripovijetke); Proces, Dvorac, Amerika
(romani)
 Kafka je jedan od najzagonetnijih književnika 20. stoljeća
 u svom je vremenu bio gotovo nepoznat pisac, a otkriven je tek pedesetih
godina 20. stoljeća, kada su se čitatelji, proživjevši svjetske ratove i uspon
totalitarnih ideologija, mogli bolje identificirati s njegovim tjeskobnim
doživljajem svijeta

3.  tema: preobrazba Gregora Samse u kukca i njegova smrt
(otuđenje čovjeka u društvu i u obitelji, nemogućnost
komunikacije)
 mjesto i vrijeme radnje: neodređeno; radnju možemo
smjestiti u Austro-Ugarsku, u Kafkinu suvremenost
(početak 20. stoljeća)
 vrijeme radnje na dva plana:
▪ 5 godina Gregorova rada u tvrtki kojoj njegov otac duguje (retrospekcija,
monolozi)
▪ odvijanje radnje od trenutka Gregorova buđenja sve do smrti – u trajanju
nekoliko mjeseci
 preobrazba: djelomična jer kukac zadržava ljudsku svijest i
opažanje, a mijenja samo tjelesni oblik i način života
 književna vrsta: fantastična pripovijetka

4. Trgovački putnik Gregor Samsa jednoga je jutra, probudivši se, ustanovio da
se u krevetu pretvorio u kukca. Gregor ne reagira šokom ili čuđenjem, već
situaciju smireno prihvaća nadajući se da je novonastalo stanje prolazno.
Pokušava ga racionalno objasniti: prehladom ili umorom zbog prezaposlenosti
i stalnih putovanja. Panika ga počne hvatati tek kad shvati da kasni na posao i
da se osobno prokurist (zamjenik ravnatelja poduzeća) došao raspitati o
razlozima njegova kašnjenja. Obitelj je konačno shvatila da se s Gregorom
nešto događa kada su iz njegove sobe začuli neke neartikulirane glasove
(nakon preobrazbe fizičkoga izgleda Gregor je izgubio i sposobnost
verbalnoga komuniciranja) pa su poslali po liječnika i bravara, a za to vrijeme
on je u strahu od otkaza uložio ogroman napor da uskladi kretnje svojega
nezgrapnog tijela i otključa vrata. Njegova je pojava natjerala užasnutoga
prokurista u bijeg dok ga je Gregor po svaku cijenu želio zaustaviti i uvjeriti
da se već toga jutra želi vratiti na posao. Međutim, otac je Gregorovu namjeru
pogrešno protumačio pa ga je počeo tjerati natrag u sobu zamahujući štapom
prema njemu. Gregor je uzmaknuo, ali je njegovo široko tijelo zapelo u
vratima pa ga je otac udarcem noge okrutno ugurao u sobu.

5. Promjenom fizičkoga izgleda Gregoru se suzilo vidno polje, izgubio je tek za ljudsku
hranu i počeo je puzati po zidovima. Zadržao je ljudsku svijest, ali njegova obitelj to
nije primijetila jer je Gregor izgubio moć govora i komuniciranja. Prema njemu se
počinju odnositi kao prema kukcu: sestra, koja preuzima brigu za njega, s gađenjem
mu donosi hranu, a majka mu se ne usuđuje ni približiti. Gregor im je ipak zahvalan na
svemu. Uvidjevši kako je sestri mučan svaki pogled na njega, obzirno se skriva svaki
put kad ona mora ući u sobu. Ipak, kad je sestra odlučila uz majčinu pomoć isprazniti
Gregorovu sobu da bi se on mogao lakše kretati i puzati, Gregor se pobunio jer je
pomislio da će ga pustoš prazne sobe dovesti do potpuna zaborava vlastite ljudske
prošlosti. Iskoristio je trenutak kad su majka i sestra izašle i priljubio se uz sliku na
zidu kako bi makar nju sačuvao. Kad je majka ugledala taj prizor, onesvijestila se.
Gregor se jako uzrujao te je izašao iz svoje sobe ne bi li kako pomogao sestri oko
majke. Upravo tada otac se vratio s posla. Gregor se jako začudio vidjevši koliko se
otac promijenio od njegove preobrazbe: od zapuštena, nemoćna umirovljenika postao
je ponovno hranitelj obitelji. Kako se Gregor već od prvoga dana svojega novog života
bojao oca, opet je pokušao pomirljivo uzmaknuti, ali nije mogao jer su vrata njegove
sobe bila zatvorena. Otac ga je neko vrijeme naganjao, a zatim ga je počeo gađati
jabukama. Jedna ga je jabuka pogodila i ranila ga prodrijevši u meki dio njegovih leđa,
a otac bi ga vjerojatno bio i dokrajčio da se majka nije bacila na njega moleći za
Gregorov život.

6. Nitko se nije odvažio pomoći Gregoru, iako mu se rana inficirala zbog jabuke
koja je u njoj trulila. Zbog grižnje savjesti predvečer su ostavljali otvorena
vrata i dopuštali mu da tako iz prikrajka sudjeluje u životu obitelji. Učinivši
taj ustupak, istovremeno su potpuno zanemarili njegovo hranjenje i čišćenje
sobe. Posvetili su se svojim poslovima i podstanarima koje su bili prisiljeni
uzeti. Jedne večeri, kad je sestra zabavljala podstanare sviranjem violine,
Gregor je, ganut glazbom, ispuzao iz svoje sobe. Međutim, podstanari su ga
ugledali i revoltirano najavili svoj odlazak. Tada je sestra glasno izrekla da se
Gregora moraju riješiti, a otac se složio s njom. Izgladnjeli, bolesni i iscrpljeni
Gregor ionako je bio izgubio volju za životom. Predjutro je izdahnuo misleći
na svoju obitelj s ljubavlju i ganućem. Kad je nova dvorkinja obavijestila
obitelj da je Gregor crknuo, svi su osjetili olakšanje. Uopće ih nije zanimalo
kako je dvorkinja riješila problem uklanjanja Gregorova tijela. (Bacila ga je u
smeće.)
Kako je bio lijep proljetni dan, otišli su na obiteljski izlet kujući planove za
budućnost.

7.  pripovijetka je sastavljena od triju dijelova
 u njima se prati postupnost preobrazbe Gregora Samse:
nakon fizičkoga preobražaja slijedi promjena glasa
(nemogućnost komunikacije), potom sužavanje vida (sivo
nebo i siva zemlja koji se nerazlučno stapaju) i odnosa
prema prostoru (ljudska prošlost sadržana u stvarima)
 radnja se odvija kronološki: prvi dio prikazuje jutro
Gregorove preobrazbe, a drugi i treći dio pripovijedaju
o nekoliko mjeseci novoga Gregorova života do
njegove smrti
 znakovito je da svaki dio završava rečenicom koja
govori o očevu odnosu prema Gregoru

8.  u trećem licu
 pripovijeda objektivno, neutralno:
pripovijedanje podsjeća na izvješćivanje

9.  Preobrazba je zasićena simbolima, parabolama i
paradoksima (spajanje stvarnoga i nestvarnoga na način da
to nikoga ne začuđuje)
 u Kafkinu se stilu (magijski realizam) miješaju elementi
realizma, ekspresionizma i nadrealizma:
 elementi realizma: važnost fabuliranja, jednostavnost u
izražavanju, detaljizam opisa
 elementi ekspresionizma: ne opisuje se vanjski svijet, nego se
kreira vlastiti u kojem se abnormalnost svijeta prikazuje kao
doslovna abnormalnost
 elementi nadrealizma: miješanje stvarnoga i nestvarnoga,
nelogičnost događaja, stvarnost koja podsjeća na noćnu moru
 REALNOST (građanska stvarnost) – IREALNOST (fantastičan
motiv preobrazbe)

10.  tip pripovjedne proze u kojem se fantastika isprepliće
sa stvarnošću u kontekstu realističnoga pripovijedanja
 fantastični element (čudno koje nikoga ne čudi – estetika
šoka)
 elementi sna, halucinacije, motiv preobrazbe (nadrealistički
element)
 osjećaj straha, nemoći, unutarnjeg krika (element
ekspresionizma)
 intervencija u logiku svijeta (dadaistički element)
 problem ljudskoga života (egzistencijalistički element)
 simboličnost (tri puta se otvaraju vrata, veza između
Gregora i obitelji, očevo gađanje jabukom)

11.  kafkijanski (izveden iz imena Franza Kafke) – označava neku bezizlaznu izgubljenost u
prostoru i vremenu, neku unutarnju nelagodu povezanu sa strahom ali i otporom, koja nas
obuzme kada osjećamo da naša sudbina ovisi o nekoj i nečijoj moći na koju ne možemo
nikako utjecati
 Gregor Samsa više ne poprima ljudski oblik: prihvaća svoju vlastitu užasnu sudbinu → nigdje se ne osjeća
krajnja pobuna, revolt protiv zle sudbine ili pokušaj da se ona na bilo koji način izmijeni
 svijet uzaludne nade – Kafka je u svojim djelima izrazio doživljaj dehumaniziranoga svijeta
kao mjesta tjeskobe i okrutnosti; njime vladaju nevidljivi, čovjeku neshvatljivi,
neprijateljski mehanizmi; uvučen u taj svijet, čovjek je bespomoćan: izlaza iz njega nema
 kafkijanska atmosfera – atmosfera straha i tjeskobe koja nastaje pred osjećajem
raspoznatljivosti i nejasnoće svijeta; u Kafkinu svijetu čovjek je bespomoćan jer njime
vladaju nevidljivi, čovjeku neshvatljivi, neprijateljski mehanizmi (svijet uzaludne nade)
 rezultat je paradoksa: spajanje nespojivoga (realistično i fantastično), ali to nikoga ne začuđuje
 čitatelj se osjeća izgubljenim u svijetu u kojemu ništa nikoga ne začuđuje,
 simbolika preobrazbe u kukca / aktualizacija:
 svaki ispit obiteljskih vrijednosti (bolest ili starost u obitelji)
 bilo koja nehumana ili dehumanizirajuća situacija koju ljudi počinju prihvaćati kao normalnu (primjerice,
život u izbjeglištvu)
 vidljivi oblik otuđenja, kazna za isprazan život

12.  Gregor Samsa
 otac
 majka
 sestra

13.  trgovački je putnik koji vodi po svemu običan, prosječan i jednoličan život
 sam je izdržavao obitelj, ponosan što im može priuštiti ugodan život i vraćati
dugove nakon propasti očeve tvrtke te se zanosio mišlju kako će sestri omogućiti
glazbenu izobrazbu
 iako je sebe podredio obitelji, uz nju ga ne veže istinska bliskost
 kad se u obitelji pojavi problem, tj. kad se Gregor preobrazi u kukca, obitelj pada
na ispitu požrtvovnosti
 Gregorova preobrazba zapravo je katalizator pomoću kojeg se mijenjaju obiteljski
odnosi
 nakon preobrazbe njegova je obitelj ubrzo odustala od njega, ali Gregor im nije
ništa zamjerao, već se, opterećen osjećajem krivnje, stidio svojeg novog položaja
 tek bi ponekad prosvjedovao, ali to bi ga ogorčenje brzo prošlo
 svi njegovi pokušaji komunikacije pogrešno su shvaćeni, pa i onaj kad je ganut
sestrinom svirkom, a uvrijeđen neuljudnošću podstanara koji joj nisu iskazivali
pozornost, on sam pomislio da ipak nije životinja kad glazba djeluje na njega
 Gregor je doživio tjelesnu preobrazbu, ali je zadržao ljudsku svijest
 unutarnju preobrazbu doživjeli su ostali članovi obitelji
 svojim ponašanjem prema Gregoru oni su ga zapravo potvrdili kao kukca
pridonijevši tome da i ugine kao kukac: odbačen od obitelji

14.  psihološka preobrazba: uzrok nije samo fizička preobrazba čovjeka
u kukca, koje unosi nemir i pomutnju i mirnu svakodnevicu, već i
potpuni prekid komunikacije
 Gregor na početku preobrazbe još može nešto govoriti, ali ubrzo
gubi sposobnost govora i time doista postaje kukac
 Gregorova smrt uznemirila je obitelj, ali je nije sablaznila: ona je na
kraju gotovo sretna jer je jedna nezgodna epizoda u njihovu životu
završila; Gregorova smrt obitelji donosi olakšanje (prema njemu su
se odnosili kao prema životinji)
 Gregor Samsa više ne poprima ljudski oblik: prihvaća svoju vlastitu
užasnu sudbinu → nigdje se ne osjeća krajnja pobuna, revolt protiv
zle sudbine ili pokušaj da se ona na bilo koji način izmijeni
 Gregor – glazba: gubitkom sposobnosti govora Samsa i doista
postaje kukac, životinja → glazba u Gregora izaziva ganuće i zanos;
interes za glazbu potvrđuje da je Gregorova preobrazba u životinju
samo fizička, a ne i duhovna

15.  trgovački putnik nezadovoljan svojim poslom
i životom
 rano ustajanje, neispavanost i umor, stalna
putovanja, loša prehrana, žurba, površni
međuljudski odnosi dodatno su umarali
Gregora Samsu i činili ga nezadovoljnim,
nesretnim, ogorčenim i usamljenim čovjekom
 njegovo sjećanje omogućuje da se u
retrospektivi upoznamo s time kakav je bio
prije preobrazbe

16.  odnosi su narušeni; nema poštovanja,
razumijevanja, suradnje, suosjećanja; običan
čovjek suočen je s vlastitom nemoći pred
državnim i inim institucijama
 Kafka upozorava na činjenicu da svaka
birokracija čovjeka naprosto smatra predmetom,
a ne vidi u njemu ljudsku osobu
 u tome automatiziranom i otuđenom svijetu mali
je čovjek bespomoćan i beznačajan; kukac je
zapravo piščeva projekcija ljudske nemoći

17.  Gregorovu preobrazbu u kukca okolina
prihvaća kao strašnu, ali ne i kao nemoguću i
nestvarnu nesreću
 Gregorova preobrazba omogućuje da se
najprije on sam zamisli nad sobom, za što
prije nije imao vremena, a zatim da se uobliče
i prigušeni osjećaji i odnosi u obitelji te tako
uspostave turobnu sliku degradacije
(opadanja) ljudskosti

18.  sestra Greta
 sedamnaestogodišnja djevojka koja je do Gregorove preobrazbe
vodila lagodan život
 nakon preobrazbe nametnula se svojom brigom za Gregora kao
koristan i aktivan član obitelji
 prije se samo bavila glazbom, sada se zaposlila kao trgovkinja,
učila je da bi napredovala, postala je ambiciozna i samouvjerena
 briga oko Gregora brzo joj je dosadila pa je, osjetivši da za to
ima moralno pravo, upravo ona izrekla ono što su svi mislili: da
im je Gregor teret kojeg se moraju riješiti
 na završetku pripovijetke sestrina mladost, životna snaga i
zdravlje (u snažnom kontrastu prema Gregorovu jadnu stanju)
temelj su na kojem obitelj gradi budućnost

19.  otac
 dok je Gregor uzdržavao obitelj, otac se samo odmarao i pobolijevao, a
Gregorovom se preobrazbom ponovno aktivirao i zaposlio kao podvornik u
banci
 jako je držao do svoje uniforme koja je vanjski znak njegova obnovljenog
autoriteta
 on je od Gregorove sobe načinio zatvor izolirajući ga od obiteljskog života i
podržavajući atmosferu stida i tajne oko Gregora
 od prvoga je dana u Gregoru vidio samo životinju te se strogo odnosio prema
njemu, dok se zapravo sam ponašao životinjski, agresivno tjerajući i ranjavajući
Gregora
 majka
 najpasivniji član obitelji
 ostali članovi obitelji (pa i sam Gregor) neprestano žele zaštititi majku, a ona to
prihvaća: ni na koji način ne želi preuzeti odgovornost za Gregora skrivajući se
iza svoje krhkosti i emotivnosti
 brigu oko njega u potpunosti je prepustila kćeri, a samo se ponekad zauzima za
njega želeći ga zaštititi

20.  otac – životario je zadovoljan time da mu sin zarađuje
novac za život, biva odmah spreman da tog sina i ubije
čim ga je zadesila nesreća zbog koje postaje smutnjom,
a ne izvorom prihoda
 majka – njezina pasivnost dotjerana je do krajnosti: ona
ne može ni vidjeti sina nakon što se pretvorio u kukca
koji joj je nalik na neman
 sestra – jedina se brine za Gregora kada je postao
kukac, sprječava oca da ga u jednom trenutku bijesa
ubije, jedina je doista osjećajna osoba, ali i jedina koja
na kraju izjavljuje ono što svi ostali misle, a ne usuđuju
se izreći: Moramo ga se riješiti jer on nije više moj
brat.

21.  je li obitelj doista baza ljubavi, međusobnog
razumijevanja i podržavanja
 pitanje animalnosti Gregora Samse – je li on
doista životinja ako osjeća ljepotu umjetnosti
(kao što ju je on osjetio dok je sestra svirala)
 problem usamljenosti i otuđenosti pojedinca,
hladnoće i nerazumijevanja obitelji (obitelj
ranjava svoga člana psihički i fizički)
 problem odnosa s ocem

22.  Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rossetti-
Bazdan, Vedrana Močnik, Vremeplovom do
mature - priručnik za pripremu državnog
ispita iz Hrvatskog jezika, Profil
 Dragica Dujmović-Markusi, Književni
vremeplov 4 – čitanka iz Hrvatskoga jezika za
četvrti razred gimnazije, Profil