Surgery (Croatian language)

1. Domina Petrić

2. Epidemiologija ozljeda
stopala
 Sve su učestalije i složenije u visokorazvijenim
zemljama.
 4% svih ozljeda.
 Cilj liječenja je
obnavljanje
kompleksnih statičkih
odnosa i funkcije
stopala.

3. Klinička slika
bol
otok dijela ili cijelog stopala
deformacija
ograničena pokretljivost
poremećaj cirkulacije i
senzibiliteta

4. Ozljede mekih tkiva
stopala
Otok pri ozljeđivanju dovodi do
smetnji u arterijskoj i venskoj
cirkulaciji.
Mogu nastati bule, nekroza
kože te neizravno oštećenje
tkiva, živčanih i koštano-
ligamentarnih strukura.

5. AO podjela
 1.stupanj je oteklina s hematomom uz
nedirnute strukture tetiva i mišićnog tkiva.
 2. stupanj je izrazit otok, oštećenje kože s
pojavom mjehurića, oštećenje supkutang
tkiva, fascije i periosta.
 3. stupanj je supkutani decollement s
oštećenjem fascije i mišića.
 4. stupanj je pridružena ishemija kože,
smetnje senzibiliteta i cirkulacije (razvoj
compartment sindroma).
 Compartment sy. se razvija samo na
tabanu.

6. Liječenje
 Ako nema smetnji senzibiliteta i
cirkulacije, noga se imobilizira i elevira.
 Ako se razvio compartment sy.,
potrebno je učiniti uzdužnu inciziju na
dorzumu stopala te potom imobilizirati
stopalo.
 Rana se zatvara sekundarnim šavovima
ili kožnim transplantatom.

7. Prijelomi kostiju stopala
1/6 prijeloma
kostiju donjeg uda
izolirani i višestruki,
otvoreni i zatvoreni

8. Prijelomi talusa
 Izolirani prijelomi su rijetki.
 Češće u kombinaciji s prijelomima susjednih
kostiju u gornjem nožnom zglobu.
 Nastaju doskokom na stopalo kada je stopalo u
plantarnoj ili dorzalnoj fleksiji.
 Često kod jedriličara i sanjkaša.
 Mogu nastati i djelovanjem sile izravno na talus.
 Prijelom može biti u području glave, vrata i tijela
(jednostavni i kompresijski).
 Klinička slika: otok, bol, deformacija uz jako
ograničenu mogućnost pokreta u gornjem
nožnom zglobu.
 RTG snimke u 2 projekcije, katkada i polukose
snimke ili tomogram

9. Prijelomi talusa
 Ako nije došlo do pomaka, liječi se
imobilizacijom 8 do 12 tjedana.
 Prijelomi s pomakom se reponiraju
primjenom ekstenzije i maksimalne
plantarne fleksije stopala.
Kirurška repozicija i stabilizacija vijcima!
 Ako postoje smetnje cirkulacije,
indicirana je artrodeza gornjeg nožnog
zgloba uz ekstirpaciju ili učuvanje talusa.

10. Prijelomi kalkaneusa
 Izravna sila djeluje na petu: pad s veće
visine, prometne nezgode.
 Često se javlja uz prijelom lumbalnog
kralješka: obavezna je RTG snimka
kralježnice.
 Prijelomi su najčešće višeiverni.
 Vrste prijeloma su prijelom tubera kalkanei,
sustentakuluma tali, prednjeg nastavka
kalkaneusa, ˝beck˝ prijelom (stražnji dio
kalkaneusa), kosi prijelom koji ne zahvaća
suptalarni dio zgloba i prijelom koji se proteže
do suptalarnog zgloba uz centralnu depresiju
kosti.

11. Prijelomi kalkaneusa
 Klinička slika: bol, otok, proširenje pete,
nemogućnost pronacije i supinacije stopala.
 RTG snimke u više projekcija i 3D-CT rekonstrukcija
 Repozicija i imobilizacija tijekom 6 do 8 tjedana je
izbor metode liječenja u slučaju nikakvog ili
minimalnog pomaka ulomaka.
 Böhlerov kut (normalno je 30°)!
 Indikacije za hitno kirurško liječenje su
intraartikularni prijelomi s pomakom (4. i 5. tip) i
prijelomi tubera kalkaneusa u obliku ˝pačjeg˝
kljuna.
 Ako se razvije posttraumatska artroza,
jedino je rješenje artrodeza donjeg
dijela skočnog zgloba.

13. Prijelomi navikularne
kosti
 Vrlo rijetki.
 Nastaju djelovanjem izravne sile ili
padom teškog predmeta na stopalo.
 Klinička slika: bol i otok iznad
mjesta prijeloma.
 RTG u 2 projekcije
 Imobilizacija sadrenim zavojem 5 do 6
tjedana.
 Kirurška stabilizacija Kirschnerovim žicama
perkutano ili otvorenom repozicijom.

14. Prijelomi kuboidne i
kuneiformnih kostiju
 Rijetki.
 Nastaju padom teškog predmeta na
stopalo, zbog uklještenja noge ili kod
teških medio-tarzalnih uganuća.
 Klinički znakovi su bol i otok iznad
mjesta prijeloma.
 RTG snimka u 2 projekcije.
 Imobilizacija traje 6 do 8 tjedana.

15. Prijelomi metatarzalnih
kostiju
 Izolirane ozljede jedne ili više kostiju djelovanjem izravne
sile (kad vozilo prijeđe preko noge).
 Najčešće dolazi do prijeloma 2., a najrjeđe do
prijeloma 1. metatarzalne kosti.
 Serijski prijelomi su rijetki, a posljedica su djelovanja
neizravne sile kod uvrtanja ili izvrtanja stopala
(prijelom baze 5. MT kosti).
 Bol i jak otok s hematomom na dorzumu stopala koji
može izazvati smetnje u cirkulaciji (nekroza kože,
gangrena prstiju) su tipični simptomi.
 Rasteretna uzdužna incizija!
 Prijelomi bez dislokacije se liječe imobilizacijom 5 do 6
tjedana.
 Kirurško liječenje je indicirano kod serijskih i otvorenih
prijeloma te prijeloma s dislokacijom 1. i 5. MT kosti.

16. Prijelomi metatarzalnih
kostiju
Osteosinteza prijeloma 1. i 5. MT kosti se
vrši pomoću vijaka i pločice, a kod
prijeloma 2. i 4. MT kosti vrši se fiksacija
Kirschnerovim žicama uz imobilizaciju 4
do 6 tjedana.
˝Marš˝ ili ˝stres˝ prijelomi 2. i 3. MT kosti se
liječe imobilizacijom 4-6 tjedana.

17. Prijelomi članaka prstiju
 Najčešće zbog djelovanja izravne sile,
padom teškog predmeta na prste ili
udarcem prstiju o čvrsti predmet.
 Ako postoji samo pomak, dovoljna je
korekcija angulacije.
 Imobilizacija u
sadrenoj longeti ili
naljepkom, kojim se
slomljeni prst pričvrsti
uz susjedni, traje
4 do 6 tjedana.

18. Prijelomi sezamskih
kostiju
Rijetki.
Liječe se imobilizacijom, a
ako ne zacijele kost se
ekstirpira.

19. Iščašenje talusa
Vrlo rijetko.
 potpuno iščašenje, pri čemu su pokidani svi ligamenti
zgloba
 nepotpuna iščašenja se češće susreću, a posljedica
su razdora pojedinih ligamenata (ligamentum
deltoideum, prednji i stražnji fibulotalarni ligament)
Često postoje uz prijelome drugih kostiju, tzv. luksacijski
prijelomi.
 Klinička slika: bol, otok, hematom i ograničenje
pokreta.
 RTG snimke: proširenje zglobne pukotine između
maleolusa i talusa uz dislokaciju.
 Liječenje je zatvorena repozicija i imobilizacija
tijekom 6 do 8 tjedana.
 Ako se mora kirurški zbrinuti ozljeda (uz šivanje
ligamenata), imobilizacija traje 6-8 tjedana.

20. Iščašenje u donjem nožnom
zglobu (luxatio sub talo)
 medijalno (varus položaj stopala)
 lateralno (valgus položaj stopala)
 iščašenje prema straga
Klinčka slika: bol, oteklina uz mogućnost
izvođenja pokreta u gornjem nožnom zglobu.
 Liječi se zatvorenom repozicijom i
imobilizacijom od 4 do 6 tjedana.
 Luxatio pedis sub talo cum fracturam
tali se liječi repozicijom i imobilizacijom
tijekom 6 do 8 tjedana.

21. Iščašenja metatarzalnih
kostiju
Djelovanjem sile koja uvrće prednji dio
stopala.
 iščašenje pojedinih zglobova
 pridruženo iščašenje kalkaneokuboidnog,
kuneonavikularnog i
talokalkaneonavikularnog zgloba
 repozicija i imobilizacija tijekom 4 do 6
tjedana
 perkutana fiksacija Kirschnerovim žicama

22. Iščašenja tarzometatarzalnih
kostiju
 Izravnim djelovanjem sile ili djelovanjem
sile koja se prenosi preko prednjeg dijela
stopala.
 Izolirano iščašenje je rijetko.
 Iščašenje više kostiju je češće.
Tipičan smjer iščašenja je prema straga i
prema naprijed.
 repozicija i imobilizacija 4 do 6 tjedana
 kirurška repozicija i fiksacija Kirschnerovim
žicama

23. Iščašenja u
metatarzofalangealnim i
interfalangealnim zglobovima
Obično se mogu
reponirati zatvorenom
metodom uz
imobilizaciju sadrenom
longetom ili flasterom
tijekom 4 do 6 tjedana.

24. Složene ozljede stopala
 ozljede pri čemu stradaju sve ili gotovo sve strukture
stopala
 najčešće teška nagnječenja izazvana prijenosom sile
jake kinetičke energije
 otvorene ozljede tipa IIIc
Liječenje se sastoji od primarne repozicije i fiksacije
Kirschnerovim žicama ili vanjskim fiksatorom,
revaskularizacije, ekstenzivne nekrektomije do u zdravo i
pokrivanja nastalih defekata slobodnim režnjevima
primjenom mikrovaskularne operacijske tehnike.
 Ako repozicija nije moguća, jedino rješenje je amputacija.
 Posljedice složenih ozljeda su povremeni ili stalni
bolovi, tvrdokorni otok i bolni ožiljci.

25. Mayo clinics pictures
Eanatomy.com (Micheau picture)
www.ORIF.com