SlideShare a Scribd company logo
1 of 18
Download to read offline
Domina Petrić
 15 % svih ozljeda
 Posljedice ranjavanja su avulzijske ozljede kože i
slabo razvijenog potkožja.
 Prijelom potkoljeničnih kostiju nastaje djelovanjem
izravne sile na potkoljenicu.
 Takvi su prijelomi većinom otvoreni (eksplozivne
ozljede, strijelne ozljede, ozljede izazvane izravnim
udarcem).
 Kad je uzrok prijeloma pad ili skok s visine, djeluje
postranična ili rotacijska sila, koja ako je stopalo
fiksirano za tvrdu podlogu, uzrokuje prijelom.
 Prema AO-klasifikaciji dijele se na prijelome
gornje, srednje i distalne trećine (pilon
prijelomi).
 Klička slika: bolnost, nemogućnost hoda, otok,
deformacija, koštane krepitacije...
 RTG snimka u 2 projekcije s prikazom susjednih
zglobova.
 CT je obavezan kod intraartikularnih prijeloma.
 Angiografija je obavezna kad postoje klinički
znakovi oštećenja krvnih žila (izostanak pulsacija
arterija na stopalu).
 Tip A je ektraartikularni prijelom.
 Tip B je djelomično intraartikularni
prijelom.
 Tip C je potpuni intraartikularni prijelom.
 Ako postoji minimalni pomak ulomaka
(depresija do 3 mm), prijelom se liječi
kozervativno.
 Tijekom 6 do 8 tjedana ostavlja se cirkularni
sadreni zavoj koji seže do sredine bedra.
 Sve nestabilne prijelome i prijelome sa
depresijom platoa tibije većim od 3 mm,
liječimo operacijski.
Cilj kirurškog liječenja je stabilizacija ulomaka i
rekonstrukcija ligamenata.
 Kirschnerove žice, spongiozni vijci,
kanalikularni vijci, T i L ploče
 autologna spongioplastika
 vanjski fiksator za komplicirane prijelome
trećeg stupnja
 Nastaju djelovanjem izravne sile na potkoljenicu
(izravni udarac u sredinu potkoljenice) ili
neizravnim djelovanjem sile u prometnim
nezgodama, prilikom bavljenja sportom, pada s
visine i nagnječenjem (crush ozljede).
 Tip A su jednostavni prijelomi (kosi, poprečni,
uzdužni i spiralni).
 Tip B su prijelomi s trokutastim koštanim
ulomkom.
 Tip C su višeiverni prijelomi s većim brojem
slobodnih ulomaka.
 Za izbor metode liječenja, uz navedenu podjelu,
ključnu ulogu ima stanje mekih tkiva.
 Bitno je utvrditi vrijeme nesreće, jačinu sile i
mehanizam nastanka ozljede.
 Klinička slika: bol u predjelu prijeloma, otok i
gubitak funkcije, deformitet i krepitacije kosti.
 Neurocirkulacijski status i RTG snimke u 2
projekcije s prikazom 2 susjedna zgloba!
 Prijelomi bez pomaka i prijelomi koji su dobro
reponirani se liječe imobilizacijom u
natkoljeničnom sadrenom zavoju 8 do 12 tjedana.
 Prijelom potpuno zacijeli za 24 tjedna kada je
dopušteno puno opterećenje uda.
 Operacijski se liječe zatvoreni prijelomi s
pomakom, nestabilni prijelomi i svi prijelomi s
razvojem komplikacija (nesraštanje prijeloma,
skraćenje potkoljenice, poremećaj osovine,
osteomijelitis).
 Kirurški je bitno stabilizirati tibiju.
Fibula se kirurški stabilizira uglavnom samo kad je
riječ o prijelomu u blizini i u području maleola.
 vijci, pločice, Küntscherov čavao, vanjski fiksator
Ukotvljeni neborani čavao: za sve prijelome koji se
nalaze 4 cm ispod platoa tibije ili 5 cm iznad distalne
artikulacijske plohe tibije.
Posljedica oštećenja same kosti i slabo razvijenog
omotača mekog tkiva:
 usporeno cijeljenje
 loše sraštavanje
 pseudoartroza
 ponovni prijelomi
 infekcija
 nekroza kože, infekcija rane, DVT i compartment
sindrom
Kad su iscrpljene sve mogućnosti liječenja, jedino
rješenje je amputacija.
 Tip A su ektraartikularni prijelomi.
 Tip B su djelomično intraartikularni prijelomi.
 Tip C su potpuni intraartikularni prijelomi.
 Najčešće imaju oblik obrnutog krova kuće ili
oblik slova Y.
 Destot 1911. g. uvodi pojam pilon (franc. klin)
prijelom.
 Uz prijelom distalne trećine tibije, u 80%
slučajeva postoji i prijelom donje trećine
fibule.
 Posljedica pada s veće visine ili prometne nesreće.
 Stopalo se nalazi u neutralnome položaju (90°).
 Kompresija prema kranijalno dovodi do Y
prijeloma tibije.
 Prijelom je intraartikularni.
 Nađe li se stopalo u dorzalnoj fleksiji, doći će do
prijeloma prednjeg dijela tibije.
 Ako je stopalo u plantarnoj fleksiji, nastaje prijelom
stražnjeg dijela tibije.
 U oba slučaja radi se o intraartikularnim
prijelomima.
 aksijalna sila, rotacijska sila, sila smika
 prijelomi medijalnog maleola, avulzijski prijelomi
prednjeg dijela tibije, prijelom stražnjeg dijela tibije
(stražnji maleol), prijelom fibule iznad lateralnog
maleola
Klinčka slika: oteklina, bolna i napeta koža, moguć
je rani nastanak kožnih bula, deformacija gležnja,
ispad funkcije
 RTG snimke u 2 projekcije, CT
 Prijelome bez pomaka se liječi imobilizacijom
tijekom 6 do 10 tjedana.
 Potrebne su redovite kontrole kroz sadreni zavoj,
zbog mogućnosti naknadnog pomaka.
Kirurški se liječe svi prijelomi uz iščašenje
talokruralnog zgloba te otvoreni prijelomi:
 repozicija, stabilizacija ulomaka, rekonstrukcija
artikulacijske plohe
 Kirschnerove žice, vijci, pločice raznih oblika,
vanjski fiksator
 autologna spongioplastika
Ako postoji veliko oštećenje mekih tkiva, uputno je
u prvoj fazi započeti liječenje vanjskim fiksatorom.
 Nakon zacijeljivanja mekih tkiva, vrši se
konverzija osteosinteze.
 Razgibavanje nožnog zgloba je dopušteno od 2.
do 4. tjedna nakon osteosinteze, uz rasterećenje
hoda uz pomoć dviju štaka.
 Puno opterećenje je dopušteno nakon 12 do 16
tjedana.
 Rehabilitacija nožnog zgloba se izvodi do
postizanja zadovoljavajućih kretnji u zglobu.
 Kod neuspjelog liječenja, potrebno je učiniti
artrodezu gornjeg nožnog zgloba ili ugraditi
umjetni zglob.
 Maleolarni prijelomi najčešće nastaju djelovanjem
neizravne sile kada je stopalo fiksirano na tvrdu
podlogu, a težina tijela se preko potkoljenice prenosi u
različitom smjeru.
 Grupa A je prijelom vanjskog maleola ispod tibio-
fibularne sindezmoze, moguć je i prijelom medijalnog
te stražnjeg maleola.
 Grupa B je prijelom vanjskog maleola u razini
sindezmoze, moguća je ruptura deltoidnog ligamenta,
ili prijelom medijalnog i stražnjeg maleola.
 Grupa C je prijelom vanjskog maleola iznad
sindezmoze, postoji ruptura sindezmoze i interosealne
membrane, moguć je prijelom medijalnog maleola i/ili
prijelom fibule ispod glavice.
 RTG snimke u AP projekciji, u AP projekciji kad je
stopalo u unutarnjoj rotaciji od 20°, i LL projekciji.
 Analiza prijelomnih pukotina, širine zglobne
pukotine i dužine fibule
 Razmak između talusa i medijalnog maleola
odgovara razmaku između talusa i platoa tibije.
 Proširenje medijalnog dijela zglobne pukotine
upućuje na rupturu tibiofibularne sindezmoze i
proksimalni prijelom fibule.
 RTG cijele potkoljenice je potreban.
 Grupa A, bez pomaka ili s minimalnim pomakom:
potkoljenična longeta tjedan dana, nakon što otok
splasne sadrena cirkularna potkoljenična longeta s
hoduljom ili zavojem od umjetnih smola.
 RTG snimkama se mora nadzirati mogući pomak
ulomka.
 Prijelomi grupe B su većinom nestabilni, s pomakom
ulomka te se, kao i prijelomi grupe C, liječe operacijski.
 Prvo se prikaže prijelom fibule, a potom se učini
repozicija.
 Repozicijom je važno postići punu dužinu fibule.
 Frakturirani medijalni maleol se fiksira maleolarnim
vijcima. Ovaj se prijelom uvijek liječi operacijski
zbog implazije periosta u prijelomnu pukotinu.
Ozljede potkoljenice i gležnja

More Related Content

What's hot

Prijelomi i iščašenja u predjelu šake
Prijelomi i iščašenja u predjelu šakePrijelomi i iščašenja u predjelu šake
Prijelomi i iščašenja u predjelu šakeDomina Petric
 
Imobilizacija gornjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremitetaImobilizacija gornjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremitetaLaraJankovic
 
Otvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna Jovanovic
Otvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna JovanovicOtvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna Jovanovic
Otvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna JovanovicLKSedukacija
 
Imobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremitetaImobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremitetaLaraJankovic
 
Patologija (nekroza)
Patologija (nekroza)Patologija (nekroza)
Patologija (nekroza)Dajana Maric
 
Krvarenje i šok
Krvarenje i šokKrvarenje i šok
Krvarenje i šokdr Šarac
 
Imobilizacija- pojam, ciljevi i sredstva
Imobilizacija- pojam, ciljevi i sredstvaImobilizacija- pojam, ciljevi i sredstva
Imobilizacija- pojam, ciljevi i sredstvaDejana Maličević
 
Poremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrijaPoremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrijaDomina Petric
 
Poremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestrePoremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestreMate Maričić
 
Brusenje.pdf
Brusenje.pdfBrusenje.pdf
Brusenje.pdfdeda26
 
Manuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testing
Manuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testingManuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testing
Manuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testingMedical school Novi Sad
 
Lisfranc injuries
Lisfranc injuriesLisfranc injuries
Lisfranc injuriesLalisaMerga
 
Ārējā fiksācija ortopēdijā
Ārējā fiksācija ortopēdijāĀrējā fiksācija ortopēdijā
Ārējā fiksācija ortopēdijātraumortoppulcins
 
Poller or blocking screw
Poller or blocking screwPoller or blocking screw
Poller or blocking screwAvik Sarkar
 

What's hot (20)

Prijelomi i iščašenja u predjelu šake
Prijelomi i iščašenja u predjelu šakePrijelomi i iščašenja u predjelu šake
Prijelomi i iščašenja u predjelu šake
 
Imobilizacija gornjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremitetaImobilizacija gornjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremiteta
 
Otvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna Jovanovic
Otvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna JovanovicOtvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna Jovanovic
Otvoreni prelomi potkolenice Prim. dr Vesna Jovanovic
 
Kineziološka analiza hoda
Kineziološka analiza hodaKineziološka analiza hoda
Kineziološka analiza hoda
 
Imobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremitetaImobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremiteta
Imobilizacija gornjih ekstremiteta / Imobilizacija donjih ekstremiteta
 
Patologija (nekroza)
Patologija (nekroza)Patologija (nekroza)
Patologija (nekroza)
 
Krvarenje i šok
Krvarenje i šokKrvarenje i šok
Krvarenje i šok
 
Imobilizacija- pojam, ciljevi i sredstva
Imobilizacija- pojam, ciljevi i sredstvaImobilizacija- pojam, ciljevi i sredstva
Imobilizacija- pojam, ciljevi i sredstva
 
Poremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrijaPoremećaji metabolizma natrija
Poremećaji metabolizma natrija
 
Poremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestrePoremećaji metabolizma vode fak.sestre
Poremećaji metabolizma vode fak.sestre
 
Povreda kostiju i zglobova
Povreda kostiju i zglobovaPovreda kostiju i zglobova
Povreda kostiju i zglobova
 
Lisfranc injuries
Lisfranc injuriesLisfranc injuries
Lisfranc injuries
 
Kraš povrede
Kraš  povredeKraš  povrede
Kraš povrede
 
Brusenje.pdf
Brusenje.pdfBrusenje.pdf
Brusenje.pdf
 
Manuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testing
Manuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testingManuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testing
Manuelni misicni test - Misici sake - Hand muscle testing
 
Lisfranc injuries
Lisfranc injuriesLisfranc injuries
Lisfranc injuries
 
2. ZGLOB RAMENA
2. ZGLOB RAMENA2. ZGLOB RAMENA
2. ZGLOB RAMENA
 
Zglob lakta art. cubiti elbow joint
Zglob lakta art. cubiti elbow jointZglob lakta art. cubiti elbow joint
Zglob lakta art. cubiti elbow joint
 
Ārējā fiksācija ortopēdijā
Ārējā fiksācija ortopēdijāĀrējā fiksācija ortopēdijā
Ārējā fiksācija ortopēdijā
 
Poller or blocking screw
Poller or blocking screwPoller or blocking screw
Poller or blocking screw
 

Similar to Ozljede potkoljenice i gležnja

Similar to Ozljede potkoljenice i gležnja (8)

Ozljede koljena
Ozljede koljenaOzljede koljena
Ozljede koljena
 
Ozljede kralježnice
Ozljede kralježniceOzljede kralježnice
Ozljede kralježnice
 
Osteomijelitis
OsteomijelitisOsteomijelitis
Osteomijelitis
 
Ozljede mišića i tetiva
Ozljede mišića i tetivaOzljede mišića i tetiva
Ozljede mišića i tetiva
 
Artritisi.ppt
Artritisi.pptArtritisi.ppt
Artritisi.ppt
 
Amputacije
AmputacijeAmputacije
Amputacije
 
Plastična kirurgija
Plastična kirurgijaPlastična kirurgija
Plastična kirurgija
 
Dupuytrenova kontraktura
Dupuytrenova kontrakturaDupuytrenova kontraktura
Dupuytrenova kontraktura
 

More from Domina Petric (20)

Tetrodotoxin
TetrodotoxinTetrodotoxin
Tetrodotoxin
 
NOAC
NOACNOAC
NOAC
 
ECG S
ECG SECG S
ECG S
 
ECG L
ECG LECG L
ECG L
 
ECG I
ECG IECG I
ECG I
 
ECG H
ECG HECG H
ECG H
 
ECG F
ECG FECG F
ECG F
 
ECG E
ECG EECG E
ECG E
 
ECG D
ECG DECG D
ECG D
 
ECG C
ECG CECG C
ECG C
 
ECG B
ECG BECG B
ECG B
 
ECG A: AVNRT, AVRT
ECG A: AVNRT, AVRTECG A: AVNRT, AVRT
ECG A: AVNRT, AVRT
 
ECG A: AV blocks
ECG A: AV blocksECG A: AV blocks
ECG A: AV blocks
 
ECG A: first part.
ECG A: first part.ECG A: first part.
ECG A: first part.
 
Cardiorenal syndrome
Cardiorenal syndromeCardiorenal syndrome
Cardiorenal syndrome
 
Categorization of risks and benefits (food additives)
Categorization of risks and benefits (food additives)Categorization of risks and benefits (food additives)
Categorization of risks and benefits (food additives)
 
Benefits and risks of additives
Benefits and risks of additivesBenefits and risks of additives
Benefits and risks of additives
 
Types of food additives
Types of food additivesTypes of food additives
Types of food additives
 
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivity
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivityEffector phase in immune mediated drug hypersensitivity
Effector phase in immune mediated drug hypersensitivity
 
T cell stimulation by drugs
T cell stimulation by drugsT cell stimulation by drugs
T cell stimulation by drugs
 

Ozljede potkoljenice i gležnja

  • 2.  15 % svih ozljeda  Posljedice ranjavanja su avulzijske ozljede kože i slabo razvijenog potkožja.  Prijelom potkoljeničnih kostiju nastaje djelovanjem izravne sile na potkoljenicu.  Takvi su prijelomi većinom otvoreni (eksplozivne ozljede, strijelne ozljede, ozljede izazvane izravnim udarcem).  Kad je uzrok prijeloma pad ili skok s visine, djeluje postranična ili rotacijska sila, koja ako je stopalo fiksirano za tvrdu podlogu, uzrokuje prijelom.
  • 3.  Prema AO-klasifikaciji dijele se na prijelome gornje, srednje i distalne trećine (pilon prijelomi).  Klička slika: bolnost, nemogućnost hoda, otok, deformacija, koštane krepitacije...  RTG snimka u 2 projekcije s prikazom susjednih zglobova.  CT je obavezan kod intraartikularnih prijeloma.  Angiografija je obavezna kad postoje klinički znakovi oštećenja krvnih žila (izostanak pulsacija arterija na stopalu).
  • 4.  Tip A je ektraartikularni prijelom.  Tip B je djelomično intraartikularni prijelom.  Tip C je potpuni intraartikularni prijelom.  Ako postoji minimalni pomak ulomaka (depresija do 3 mm), prijelom se liječi kozervativno.  Tijekom 6 do 8 tjedana ostavlja se cirkularni sadreni zavoj koji seže do sredine bedra.
  • 5.  Sve nestabilne prijelome i prijelome sa depresijom platoa tibije većim od 3 mm, liječimo operacijski. Cilj kirurškog liječenja je stabilizacija ulomaka i rekonstrukcija ligamenata.  Kirschnerove žice, spongiozni vijci, kanalikularni vijci, T i L ploče  autologna spongioplastika  vanjski fiksator za komplicirane prijelome trećeg stupnja
  • 6.  Nastaju djelovanjem izravne sile na potkoljenicu (izravni udarac u sredinu potkoljenice) ili neizravnim djelovanjem sile u prometnim nezgodama, prilikom bavljenja sportom, pada s visine i nagnječenjem (crush ozljede).  Tip A su jednostavni prijelomi (kosi, poprečni, uzdužni i spiralni).  Tip B su prijelomi s trokutastim koštanim ulomkom.  Tip C su višeiverni prijelomi s većim brojem slobodnih ulomaka.
  • 7.  Za izbor metode liječenja, uz navedenu podjelu, ključnu ulogu ima stanje mekih tkiva.  Bitno je utvrditi vrijeme nesreće, jačinu sile i mehanizam nastanka ozljede.  Klinička slika: bol u predjelu prijeloma, otok i gubitak funkcije, deformitet i krepitacije kosti.  Neurocirkulacijski status i RTG snimke u 2 projekcije s prikazom 2 susjedna zgloba!  Prijelomi bez pomaka i prijelomi koji su dobro reponirani se liječe imobilizacijom u natkoljeničnom sadrenom zavoju 8 do 12 tjedana.  Prijelom potpuno zacijeli za 24 tjedna kada je dopušteno puno opterećenje uda.
  • 8.  Operacijski se liječe zatvoreni prijelomi s pomakom, nestabilni prijelomi i svi prijelomi s razvojem komplikacija (nesraštanje prijeloma, skraćenje potkoljenice, poremećaj osovine, osteomijelitis).  Kirurški je bitno stabilizirati tibiju. Fibula se kirurški stabilizira uglavnom samo kad je riječ o prijelomu u blizini i u području maleola.  vijci, pločice, Küntscherov čavao, vanjski fiksator Ukotvljeni neborani čavao: za sve prijelome koji se nalaze 4 cm ispod platoa tibije ili 5 cm iznad distalne artikulacijske plohe tibije.
  • 9. Posljedica oštećenja same kosti i slabo razvijenog omotača mekog tkiva:  usporeno cijeljenje  loše sraštavanje  pseudoartroza  ponovni prijelomi  infekcija  nekroza kože, infekcija rane, DVT i compartment sindrom Kad su iscrpljene sve mogućnosti liječenja, jedino rješenje je amputacija.
  • 10.  Tip A su ektraartikularni prijelomi.  Tip B su djelomično intraartikularni prijelomi.  Tip C su potpuni intraartikularni prijelomi.  Najčešće imaju oblik obrnutog krova kuće ili oblik slova Y.  Destot 1911. g. uvodi pojam pilon (franc. klin) prijelom.  Uz prijelom distalne trećine tibije, u 80% slučajeva postoji i prijelom donje trećine fibule.
  • 11.  Posljedica pada s veće visine ili prometne nesreće.  Stopalo se nalazi u neutralnome položaju (90°).  Kompresija prema kranijalno dovodi do Y prijeloma tibije.  Prijelom je intraartikularni.  Nađe li se stopalo u dorzalnoj fleksiji, doći će do prijeloma prednjeg dijela tibije.  Ako je stopalo u plantarnoj fleksiji, nastaje prijelom stražnjeg dijela tibije.  U oba slučaja radi se o intraartikularnim prijelomima.
  • 12.  aksijalna sila, rotacijska sila, sila smika  prijelomi medijalnog maleola, avulzijski prijelomi prednjeg dijela tibije, prijelom stražnjeg dijela tibije (stražnji maleol), prijelom fibule iznad lateralnog maleola Klinčka slika: oteklina, bolna i napeta koža, moguć je rani nastanak kožnih bula, deformacija gležnja, ispad funkcije  RTG snimke u 2 projekcije, CT  Prijelome bez pomaka se liječi imobilizacijom tijekom 6 do 10 tjedana.  Potrebne su redovite kontrole kroz sadreni zavoj, zbog mogućnosti naknadnog pomaka.
  • 13. Kirurški se liječe svi prijelomi uz iščašenje talokruralnog zgloba te otvoreni prijelomi:  repozicija, stabilizacija ulomaka, rekonstrukcija artikulacijske plohe  Kirschnerove žice, vijci, pločice raznih oblika, vanjski fiksator  autologna spongioplastika Ako postoji veliko oštećenje mekih tkiva, uputno je u prvoj fazi započeti liječenje vanjskim fiksatorom.  Nakon zacijeljivanja mekih tkiva, vrši se konverzija osteosinteze.
  • 14.  Razgibavanje nožnog zgloba je dopušteno od 2. do 4. tjedna nakon osteosinteze, uz rasterećenje hoda uz pomoć dviju štaka.  Puno opterećenje je dopušteno nakon 12 do 16 tjedana.  Rehabilitacija nožnog zgloba se izvodi do postizanja zadovoljavajućih kretnji u zglobu.  Kod neuspjelog liječenja, potrebno je učiniti artrodezu gornjeg nožnog zgloba ili ugraditi umjetni zglob.
  • 15.  Maleolarni prijelomi najčešće nastaju djelovanjem neizravne sile kada je stopalo fiksirano na tvrdu podlogu, a težina tijela se preko potkoljenice prenosi u različitom smjeru.  Grupa A je prijelom vanjskog maleola ispod tibio- fibularne sindezmoze, moguć je i prijelom medijalnog te stražnjeg maleola.  Grupa B je prijelom vanjskog maleola u razini sindezmoze, moguća je ruptura deltoidnog ligamenta, ili prijelom medijalnog i stražnjeg maleola.  Grupa C je prijelom vanjskog maleola iznad sindezmoze, postoji ruptura sindezmoze i interosealne membrane, moguć je prijelom medijalnog maleola i/ili prijelom fibule ispod glavice.
  • 16.  RTG snimke u AP projekciji, u AP projekciji kad je stopalo u unutarnjoj rotaciji od 20°, i LL projekciji.  Analiza prijelomnih pukotina, širine zglobne pukotine i dužine fibule  Razmak između talusa i medijalnog maleola odgovara razmaku između talusa i platoa tibije.  Proširenje medijalnog dijela zglobne pukotine upućuje na rupturu tibiofibularne sindezmoze i proksimalni prijelom fibule.  RTG cijele potkoljenice je potreban.
  • 17.  Grupa A, bez pomaka ili s minimalnim pomakom: potkoljenična longeta tjedan dana, nakon što otok splasne sadrena cirkularna potkoljenična longeta s hoduljom ili zavojem od umjetnih smola.  RTG snimkama se mora nadzirati mogući pomak ulomka.  Prijelomi grupe B su većinom nestabilni, s pomakom ulomka te se, kao i prijelomi grupe C, liječe operacijski.  Prvo se prikaže prijelom fibule, a potom se učini repozicija.  Repozicijom je važno postići punu dužinu fibule.  Frakturirani medijalni maleol se fiksira maleolarnim vijcima. Ovaj se prijelom uvijek liječi operacijski zbog implazije periosta u prijelomnu pukotinu.