Varaždin

3,149 views
2,960 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
3,149
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
17
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Varaždin

  1. 1. VARAŽDIN
  2. 2.  Grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz obale rijeke Drave. Središte jeVaraždinske županije. Varaždin se prvi puta spominje 1181. godine. Hrvatsko-ugarski kralj Bela III. je 1194. svome sinu Emeriku povjerio hrvatski prostor na upravljanje, isključivši mlađeg sina Andriju iz sustava vlasti. Andriju je predodredio da ode u križarsku vojsku, a Emerika da postane kraljem. Povjesničar Rudolf Horvat je zapisao da se herceg Andrija nadao da će u Hrvatskoj utemeljiti posebnu vladarsku lozu, ali je njegov brat, kralj Emerik oko 1203.. za hrvatskog kralja dao okruniti svoga sina Ladislava III.. Zbog toga je došlo do borbe između Andrije i Emerika . Jedan je hrvatski povjesničar zapisao o tome sudbonosnom trenutku za postanak slobodnog i kraljevskog grada Varaždina.
  3. 3. ARHITEKTURA IZNAMENITOSTIVARAŽDINA
  4. 4. STARI GRAD Najveća znamenitost Varaždina je tvrđava zvana Stari grad. Nalazi se na sjeverozapadnom obodu gradske jezgre, a danas je u njoj smješten Gradski muzej Varaždin. Tvrđava se prvi put spominje u 12. stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništvo grofova Celjskih koji je pregrađuju u gotičkom stilu. Iz tog vremena potječe središnji četverokutni objekt, oko koje su se izvorno nalazile drvene palisade. Najveći zahvat tvrđava doživljava u 16. stoljeću, kada je pregrađena u suvremenu renesansnu fortifikaciju. Za vlasništva Ivana Ungnada, nešto prije 1544. započinje gradnja zidina s kružnim kulama, te oko njih zemljanih bedema i jarka napunjenog vodom. Time ove građevina postaje karakterističan tip utvrde zvan "wasserburg". Pregradnju je radio Domenico dellAllio, graditelj talijanskog podrijetla koji je djelovao u Štajerskoj.Pod kraj stoljeća varaždinska tvrđava trajno dolazi u ruke mađarsko-hrvatske obitelji Erdödy, koja će na njoj izvesti manje adaptacije u baroknom stilu.
  5. 5. Točan datum nastanka utvrde nije poznat. Na osnovu pisanih dokumenata iz 1181. godine pretpostavlja se postojao u XII. stoljeću (kao utvrđeni dvor ili tvrđava), a možda i ranije, jer su župani stolovali u takvim utvrdama. Dio Starog grada, četverouglasta kula najstariji je dio. Temelji su ukopani više od dva metra ispod današnje razine. Ostali dijelovi su tijekom vremena dograđivani, preuređivani ili pregrađivani. Vlasnici Starog grada često su se mijenjali, a u posjed su dolazili kupnjom, poklonom ili pravom naslijeđa.
  6. 6. CRKVE I SAMOSTANI
  7. 7. ŽUPNA CRKVA SV. NIKOLE BISKUPA Župna crkva sv. Nikole biskupa glavna je župna crkva u gradu Varaždinu. Stoljećima je bila središte jedinstvene gradske župe. Sv. Nikola je ujedno i zaštitnik grada Varaždina. Crkva je postojala je još u srednjem vijeku, a postoji priča da je izgrađena na mjestu medvjeđeg legla te se zato na zvoniku nalazi statua medvjeda. U 15. stoljeću doživjela je veliku obnovu od koje je ostao sačuvan jedino zvonik. Današnja je crkva izgrađena u doba baroka, od 1753.-1758. godine. Projekt je izradio domaći graditelj Šimun Wagner. Voditelj gradnje bio je Matija Mayerhoffer iz Ptuja, a nakon njegove smrti dovršio ju je Ivan Adam Poch. Od izuzetne je vrijednosti glavni oltar, rad stolarskog majstora Thomasa Huettera te kipara Ignaza Hohenburgera i Friedricha Petera iz 1761. godine.
  8. 8. CRKVA SV. FLORIJANA UVARAŽDINU Kapela sv. Florijana je barokna crkva u Varaždinu. Na njezinu je mjestu prvo stajala drvena crkva, sagrađena 1669.-72. godine. Ona je srušena 1733. godine te je sagrađena nova, zidana i nadsvođena, koja je imala drveni toranj. Sedamdesetih se godina 18. stoljeća kapela intenzivno obnavlja pa 1773. dobiva kriptu koju radi graditelj Jakov Erber, a 1775. i novu sakristiju. Godine 1777. gradi se novo pročelje s tornjem te kapela dobiva svoj današnji izgled. Konveksno pročelje bogato je razvedeno vijencima, pilastrima i skulpturom te predstavlja jedno od najznačajnijih djela barokne crkvene arhitekture u Hrvatskoj. Crkva je u unutrašnjosti ukrašena štukaturama i zidnim slikama. Ispod današnjih historicističkih oslika, naziru se barokne zidne slike s figuralnim prikazima. Kvalitetan barokni inventar sastoji se od glavnog oltara sv. Florijana ,bočnih oltara sv. Lucije i sv. Apolonije te provjedaonice koju je polikromirao varaždinski slikar Blaž Gruber.
  9. 9. KAPELA SV. FABIJANA I SEBASTIJANA UVARAŽDINU Kapela sv. Fabijana i Sebastijana prvotno je sagrađena 1681. godine kao zavjetna kapela protiv kuge. Teško je oštećena u požaru 1776. godine te je obnovljena godinu dana kasnije prema projektuŠimuna Ignaca Wagnera. Krajem 18. stoljeća kapela je produžena, sagrađen joj je toranj na pročelju, te je kapela dobila svoj današnji izgled. Autor projekta i voditelj radova oko 1796. godine bio je varaždinski graditelj Franjo Losert. U kapeli se ističe oltarna pala s likom sv. Filipa, rad varaždinskog slikara Blaža Gruebera iz 1727. godine. Zidne slike u svetištu iz 1777. godine djelo su slikara Josipa Sartorija.
  10. 10.  Glavni oltar posvećen je svetom Sebastijanu, vojniku. Na slici je prikazan sv. Sebastijan izboden strelicama, a kraj njega je anđeo. Iznad je osmerokraki zvjezdasti amblem u kojem su prikazana Tri Kralja.
  11. 11.  U svetištu na stropu je freska Presvetog Trojstva. Desno od svetišta je pomoćni oltar posvećen svetom Filipu apostolu, a iznad je medaljon svetog Franje Ksaverskog. Lijevo od svetišta je pomoćni oltar posvećen svetoj Ruži Limskoj, iznad je medaljon sa slikom svete Barbare, a na oltaru je kip Majke Božje Bistričke.
  12. 12. CRKVA SV. VIDA U VARAŽDINU Crkva sv. Vida se prvi put spominje još 1454. godine, no ne zna se kako je izgledala u to doba. Izgorjela je u požaru 1582. godine, a 1649. godine zapisi navode da je bila zidana. Ponovo je 1748.-51. izgrađena nova crkva, no i ona je teško stradala u požaru 1776. godine. Obnovio ju je 1778.-82. godine varaždinski graditelj Ivan Adam Poch. U crkvi je sačuvan polikromirani inventar. Glavni oltar je iz 1760. godine, a propovjedaonica iz 1807. godine.
  13. 13. BAROKNE PALAČE
  14. 14.  U povijesnoj jezgri Varaždina nalazi se niz plemićkih palača iz baroknog doba. Palače se grade od druge polovice 17. stoljeća sve do početka 19. stoljeća, a podižu ih hrvatske ili udomaćene plemićke obitelji stranog podrijetla. Na glavnom gradskom trgu smještena je palača grofova Drašković, čije je postojanje na tom mjestu zabilježeno još u 16. stoljeću, dok današnja zgrada potječe iz 18. stoljeća. Do nje se nekoć pružala palača Czindery, a s druge strane trga biskupska palača, no obje su srušene krajem 19. stoljeća. Središnja zgrada trga je gradska vijećnica koja je građena u 15. stoljeću, ali je obnovom pročelja 1791.-93. dobila svoj današnji izgled. Na Franjevačkom trgu nalazi se poznata palača Patačić, koja je dvokatna i ima ugaoni erker te, usprkos svojim malim dimenzijama, vrlo raskošno pročelje s motivima rokaja. U palači su do danas u nekoliko prostorija sačuvane zidne slike. Zidne slike sačuvane su i u susjednoj palači Varaždinske županije, koja je bila jedna od najvećih baroknih palača ikad sagrađenih u Hrvatskoj. Ondje je u središnjoj dvorani naslikana iluzionistička arhitektura mramornih stupova koji nose kasetirani strop. Palaču je gradio domaći graditelj Jakov Erber.
  15. 15. PALAČA PATAČIĆ
  16. 16. PALAČA PATAČIĆ
  17. 17. PALAČA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
  18. 18.  Na istom se trgu, na sjevernoj strani, nalazi palača Wasserman-Kreuz  i palača Herzer , obje u stilu kasnobaroknog klasicizma. Zanimljivo je da palaču Herzer nisu podigli plemići već gradski poštar Franjo Herzer koji se obogatio novcem dobivenim na lutriji. No, ubrzo je bankrotirao pa mu je palača oduzeta. U blizini je i palača koju je šezdesetih godina 18. stoljeća sagradio Zagrebački Kaptol, a ističe se bogatim pročeljem kojeg krasi motiv Božjeg oka na zabatu. Na Stančićevu trgu, pred nekadašnjim ulazom u Stari grad, nalazi se palača Prašinski-Sermage, karakteristična po šarenom pročelju s crno-crvenim medaljonima te raskošnim kamenim stubištem na začelju. Na Trgu slobode smještena je palača obitelji Petković kojoj je u nekom vremenu uklonjen vrlo bogat ulazni portal s obiteljskim grbom.
  19. 19. PALAČA HERZER
  20. 20. PALAČA ZAGREBAČKOG KAPTOLA
  21. 21. PALAČA PRAŠINSKI- SERMAGE
  22. 22.  Izvan gradskih zidina, a danas na rubu gradske jezgre, podignuto je nekoliko palača vrlo ambicioznog arhitektonskog rješenja. Iz šezdesetih godina potječe palača Erdödy na Kapucinskom trgu, s pročeljem u duhu rokokoa, te palača Keglević, sjeverno od gradskih zidina, djelo graditelja Jakova Erbera. Blizu sjevernog oboda gradske jezgre podignuta je 1760. pavlinska rezidencija, zanimljiv arhitektonski objekt, gotovo centralnog tlocrta, koji u unutrašnjosti ima očuvanim rokoko štukature. S južne je strane gradske jezgre, u Zagrebačkoj ulici smještena palača Patačić-Puttar, koja je nastala spajanjem više gradskih kuća, a današnji je izgled dobila na prijelazu 18. u 19. stoljeće. U njenoj je unutrašnjosti do danas sačuvana vrijedna stolarija – dekorativne zidne obloge i vrata od entarziranog drva, rijedak primjer vrhunskog drvorezbarskog obrta u palačama na tlu Hrvatske. Izvorni interijeri varaždinskih palača uglavnom nisu sačuvani, osim pojedinačnih elemenata unutrašnjeg uređenja.
  23. 23. PALAČA ERDÖDY
  24. 24. PALAČA KEGLEVIĆ
  25. 25. PALAČA PATAČIĆ-PUTTAR
  26. 26. OSTALE ZNAMENITOSTI
  27. 27.  Od starijih građevina u Varaždinu, postoje ostaci nekadašnjih gradskih zidina - dvije kule, Lisakova kula u Gajevoj ulici i Lančana kula na Stančićevu trgu. Tu je i renesansna kuća Ritz s arkadama u prizemlju, smještena na uglu Franjevačkog i Trga kralja Tomislava, te Zakmardijevo sjemenište s kraja 17. stoljeća u Habdelićevoj ulici. Iz 19. i početka 20. stoljeća potječe niz gradskih vila, od kojih je najranija klasicistička vila Mueller u Cesarčevoj ulici, dok se veći broj secesijskih kuća nalazi u Kolodvorskoj ulici. Najznačajnija zgrada historicističkog razdoblja je Hrvatsko narodno kazalište, rađeno prema projektima bečkih arhitekata Fellnera i Helmera, poznatih graditelja kazališta u srednjoj Europi. U urbanom prostoru Varaždina, nalazi se više primjera javne skulpture, od baroknog kipa sv. Ivana Nepomuka pred Starim Gradom, do modernoga Meštrovićeva kipa Grgura Ninskog ispred franjevačke crkve. U dvorištu palače Varaždinske županije smještena je bista carice Elizabete, popularne Sissi, koja se izvorno nalazila u gradskom parku iza HNK.
  28. 28. LISAKOVA KULA
  29. 29. LANČANA KULA
  30. 30. SV IVAN NEPOMUK
  31. 31. SPOMENIK GRGURU NINSK
  32. 32. KRAJMarija Nikolac, 2.D

×