SlideShare a Scribd company logo
1 of 19
Kreativni grad: Tvrđa
Izradile: Mentor:
Martina Horvat Prof.dr.sc. Maja Lamza-Maronić
Kristina Kvaček Dr.sc. Jerko Glavaš
Anamarija Nakić
 dinamičan koncept koji se fokusira na
stvaralaštvo, razvoj zajednice i kulture
koji su glavni pokazatelji
dinamičnog, živog i ugodnog grada, čiji
je razvoj održiv, a to će ostati i za
buduće generacije.
 Uspješni gradovi
 Dobra mjesta za život
 Privlače talentirane ljude
 Uspješni na
ekonomskom, kulturološkom, socijalnom i
ekološkom nivou
 Privlačni za investitore
 Osječka tvrđa barokni je grad-tvrđava
 Tvrđa je nastala 18. stoljeća
transformacijom zatečenog starijeg
povijesnog grada
 1722. tvrđava je uglavnom bila
dovršena, no gradnja manjeg opsega
nastavljena je do 60.-ih18. stoljeća
 18. i 19.stoljeća Tvrđa je bila multietnički
grad
 Ulice su nastajale planski
 Najstariji osječki trg
 Najstariji naziv je
Vinski trg, zatim
Paradni, Glavni, Trg
Franje
Josipa, Karađorđev
trg, Partizanski, i
1992. konačno Trg
Sv. Trojstva
 Najstarija građevna na trgu je zgrada Gradskog magistrata i
komorske direkcije napravljena u broknom stilu 1702. (danas
Muzej Slavonije)
 Na današnjem broju 13. (Kuhačeva) podignuta je kuća
baruna Pejačevića
 Na sjeverno istočnoj strani trga nalazile su se zgrade skladišta i
solarni ured, te se taj dio nazivao Solarski trg, na tom je dijelu
biskupija bosansko-đakovačka i srijemska imala svoje
zemljište, na istom mjestu 1880. započela je gradnja nove
zgrade Velike gimnazije, a danas na tom mjestu djeluje
Ekonomska i upravna škola.
 Biskup Strossmayer zaslužan je za podizanje još jedne važne
školske ustanove,kupovinom dviju kuća na zapadnoj strani
trga, tu je započela gradnja Biskupskog đačkog sjemeništa, a
danas se na tom mjestu nalazi Glazbena škola “Franjo
Kuhač”
 Nekadašnjom Patkinom ulicom
povezana su dva glavna
tvrđavska trga- Trg Sv. Trojstva i Trg
Jurja Križanića
 Trg Jurja Križanića tijekom povijesti
mjenjao je imena; Crkveni i
Jezuitski, a od 1946. nosi današnji
naziv
 Trg ima trokutasti oblik, a njime
dominira župna crkva Sv.Mihaela
 Pored crkve nalazi se i Isusovački
samostan, u kojoj je nekada
djelovala Klasična gimnazija
 1733. samostan je pretvoren u
vojarnu
 Jedna od glavnih znamenitosti Tvrđe je kuća br. 14. na
Glavnoj ulici (danas Ulica Franje Kuhača) u kojoj je rođen i
živio Franjo Ksaver Kuhač, koja predstavlja spomenik kulture.
U ulicu se ulazilo kroz Valpovačka vrata koja su
srušena prilikom izgradnje tramvajske pruge.
 Na sjevernoj strani nekadašnje Beckersove ulice(danas Ulica
Kamila Firingera) nazvane tako po barunu Johannu Stephanu
von Beckersu, graditelju osječke Tvrđe, nalazilo se devet
građanskih kuća, sa sedam gostionica (“Crni
medvjed”, “Plavi šaran”, “Zlatni lav”, “Smeđi konjić”, “Zeleni
križ”, “Zlatno sidro”, “Tri potkove”.)
 Uglom Kuhačeve ulice i Ulice Danice Pinterović dominirala
zgrada Vojne bolnice koju danas koristi Prehrambeno-
tehnološki fakultet
 U Kuhačevoj 31 nalazila se nekada najotmjenija osječka
gostionica "K bijelom vuku" ("Zum weisen Wolfen"), u kojoj
su održavale manje kazališne predstave. Susjedna zgrada
(Kuhačeva 29) bila je prenoćište za vojne časnike i
službenike te vojna ljekarna, a danas se u njoj
nalaze Zavod za znanstveni i književni rad HAZU i Agencija
za obnovu osječke Tvrđe
 Na južnom dijelu Tvrđe u 18. stoljeća nastala je ulica K
trima potkovama, nazvana po istoimenoj gostionici. Na
njezinom zapadnom dijelu, pored Valpovačkih
vrata, protezao se Vojnički trg. U drugoj polovici 19.
stoljeća ulica se dijelila na Mesnički (zapadni dio) i Kovački
sokak (istočni dio). Ulica je kasnije poznata pod
imenom Vojarnička, jer su se na njezinoj južnoj strani
nalazile tri vojarne: Neuthor-vojarna (danas Državni arhiv u
Osijeku), Cavallerie-vojarna (danas su tu stambeno-
poslovne zgrade) i Donatti-vojarna (danas II. gimnazija
Osijek).
 U Tvrđi je u 18. stoljeću djelovala i Crtačka škola, dio koje
je očuvan i do danas. Na srušenom dijelu navedene škole
izgrađena je zgrada Kraljevske velike realke, u čijim
prostorijama danas djeluje III. Gimnazija Osijek
 Najstarija pošta u Osijeku nalazila se u Tvrđi.
U današnjoj Kuhačevoj ulici bila je zgrada
pošte i ravnateljev stan. Redovan poštanski
promet uspostavljen je u Osijeku već 1692.
 Johann Kohlhoffer bio je jedan od trojice
koji su ustanovili zakladu za gradnju sirotišta.
Potresen smrću svoje kćerke, odlučuje cijelu
svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostaviti
gradu Osijeku za gradnju sirotišta. Sirotište je
podignuto tek 1869. u Gornjem
gradu, a 1874. sredstvima zaklade
podignuta je Zemaljska bolnica u Donjem
gradu
 Utvda je imala četvora vrata: Nova
(južna), Vodena(sjeverna), Carska (istočna)
i Valpovačka (zapadna). Od četiri ulaza u
Tvrđu danas postoji samo jedan-sjeverni
tj.Vodena vrata.
 U Vodenim vratima se nalazi spomen-ploča
graditelju osječke tvrđave generali Johannu
Stephanu Von Beckersu. . Vjeruje se da je
njegovo tijelo zazidano s vanjske strane
bedema. Vjeruje se da je njegovo tijelo
zazidano s vanjske strane bedema.
 Tijekom vremena vojno se značenje osječke tvrđave
smanjivalo, a naročito nakon odluke cara Josipa
II., kojom se vrhovno zapovjedništvo vojske Slavonije i
Srijema preselilo u Petrovardin
 Zbog brzog razvoja ratne tehnike i skupog održavanja
postojećih vojnih objekata, krajem 19. i početkom 20.
stoljeća tvrđava je postala neprikladna za vojsku.
Osječka javnost i gradska uprava zahtijevali su
rušenje tvrđavskih zidina jer su one ometale
gospodarski razvoj Tvrđe i prometno povezivanje
Gornjeg i Donjeg grada. Rušenje tvrđavskih zidina
započelo je 1923. i trajalo do1926. Tako su do danas
ostali očuvani samo dijelovi 1. (Karlovog) i 8.
(Eugenijevog) bastiona s vodotornjem)
 U zapadnom dijelu Tvrđe, uz cestu koja vodi prema
Ulici Kamila Firingera i Ulici Franje Kuhača, nalazi se
mali dio bedema, jedini spomenik iz vremena Turaka
Osmanlija.
 Osijek može se pohvaliti da je jedan od
malobrojnih gradova u Hrvatskoj koji ima
na svom prostoru skladno povezanu
baroknu urbanu jezgru i vojnu utvrdu.
 Po svojim stilskim, graditeljskim i
povijesnim značajkama osječka Tvrđa
predstavlja spomenik svjetske baštine
nulte kategorije kojega je potrebno
zaštititi.
 U Tvrđi se danas nalaze dva muzeja:
Muzej Slavonije i Arheološki muzej
 Ekonomska i upravna
škola
 II. Gimnazija
 III. Gimnazija
 Glazbena škola Franje
Kuhača
 Isusovačka klasična
gimnazija s pravom
jasnosti u Osijeku
 Zgrada Rektorata
Sveučilišta J.J.
Strossmayera
 Odjel za kulturologiju
 Prehrambeno –
tehnološki fakultet
 U Tvrđi su smješteni brojni kafići i noćni
klubovi pa je tako Tvrđa centar noćnih
izlazaka i života mladih u Osijeku
 Da bi se Tvrđa očuvala kao kulturno-
obrazovna jezgra grada Osijeka, građani
moraju biti uključeni i pridonositi tome
svojom
kreativnošću, sposobnošću, inovativnošć
u, dobrotom, te poštovanjem kulturne
baštine.

More Related Content

Similar to Kreativni grad Tvrđa - Anamarija Nakić, Kristina Kvaček, Martina Horvat

Srednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine Porestine
Srednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine PorestineSrednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine Porestine
Srednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine PorestineTuristicka Kultura
 
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otokaPrezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otokaMario Gavran
 
Zagreb – moj grad
Zagreb – moj gradZagreb – moj grad
Zagreb – moj gradmvisnja
 
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti hrvatske, unutrasnjost
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti  hrvatske, unutrasnjostPrezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti  hrvatske, unutrasnjost
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti hrvatske, unutrasnjostMario Gavran
 
Dioklecijanova škrinjica
Dioklecijanova škrinjicaDioklecijanova škrinjica
Dioklecijanova škrinjicaBoris Aračić
 
Đir po srednjovjekovnom Splitu
Đir po srednjovjekovnom SplituĐir po srednjovjekovnom Splitu
Đir po srednjovjekovnom SplituTuristicka Kultura
 
Kulturno-povijesni spomenici RH, Magi
Kulturno-povijesni spomenici RH, MagiKulturno-povijesni spomenici RH, Magi
Kulturno-povijesni spomenici RH, MagiZeljka Ditrih
 
Emir Nisic - Domavia
Emir Nisic - Domavia Emir Nisic - Domavia
Emir Nisic - Domavia Emir Nisic
 
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVAPITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVAŠk Ivan Dvoržak
 

Similar to Kreativni grad Tvrđa - Anamarija Nakić, Kristina Kvaček, Martina Horvat (20)

Barok
BarokBarok
Barok
 
Gotika u Hrvatskoj
Gotika u Hrvatskoj Gotika u Hrvatskoj
Gotika u Hrvatskoj
 
Orahovica - Ružica grad
Orahovica - Ružica gradOrahovica - Ružica grad
Orahovica - Ružica grad
 
Srednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine Porestine
Srednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine PorestineSrednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine Porestine
Srednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine Porestine
 
OŠ Vrgorac
OŠ VrgoracOŠ Vrgorac
OŠ Vrgorac
 
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otokaPrezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
 
Pismo Iz Stubice
Pismo Iz StubicePismo Iz Stubice
Pismo Iz Stubice
 
Kultura i umjetnost 18.
Kultura i umjetnost 18.Kultura i umjetnost 18.
Kultura i umjetnost 18.
 
Zagreb – moj grad
Zagreb – moj gradZagreb – moj grad
Zagreb – moj grad
 
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti hrvatske, unutrasnjost
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti  hrvatske, unutrasnjostPrezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti  hrvatske, unutrasnjost
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti hrvatske, unutrasnjost
 
Dioklecijanova škrinjica
Dioklecijanova škrinjicaDioklecijanova škrinjica
Dioklecijanova škrinjica
 
Starohrvatska umjetnost
Starohrvatska umjetnostStarohrvatska umjetnost
Starohrvatska umjetnost
 
Makarska Show
Makarska ShowMakarska Show
Makarska Show
 
Dobrodosli U Grad Zvan Osijek
Dobrodosli U Grad Zvan OsijekDobrodosli U Grad Zvan Osijek
Dobrodosli U Grad Zvan Osijek
 
Nima Splita Do Splita
Nima Splita Do SplitaNima Splita Do Splita
Nima Splita Do Splita
 
Đir po srednjovjekovnom Splitu
Đir po srednjovjekovnom SplituĐir po srednjovjekovnom Splitu
Đir po srednjovjekovnom Splitu
 
Kulturno-povijesni spomenici RH, Magi
Kulturno-povijesni spomenici RH, MagiKulturno-povijesni spomenici RH, Magi
Kulturno-povijesni spomenici RH, Magi
 
Emir Nisic - Domavia
Emir Nisic - Domavia Emir Nisic - Domavia
Emir Nisic - Domavia
 
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVAPITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
 
Počitelj
PočiteljPočitelj
Počitelj
 

More from Faculty of Economics in Osijek

Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...Faculty of Economics in Osijek
 
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian KiseljakDemografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian KiseljakFaculty of Economics in Osijek
 
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević MatejaSuburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević MatejaFaculty of Economics in Osijek
 
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakKreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakFaculty of Economics in Osijek
 
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol KanđeraUrbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol KanđeraFaculty of Economics in Osijek
 
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...Faculty of Economics in Osijek
 
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač KristinaUrbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač KristinaFaculty of Economics in Osijek
 
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić RomanKreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić RomanFaculty of Economics in Osijek
 
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena MiletićGrad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena MiletićFaculty of Economics in Osijek
 
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina MihaljevićOpćina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina MihaljevićFaculty of Economics in Osijek
 
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva ElijašUpravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva ElijašFaculty of Economics in Osijek
 

More from Faculty of Economics in Osijek (20)

Komunalno gospodarstvo // Lidija Janjić
Komunalno gospodarstvo // Lidija JanjićKomunalno gospodarstvo // Lidija Janjić
Komunalno gospodarstvo // Lidija Janjić
 
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
 
Osječki parkovi // Monika Vukadinović
Osječki parkovi //  Monika VukadinovićOsječki parkovi //  Monika Vukadinović
Osječki parkovi // Monika Vukadinović
 
Urbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja Josipa
Urbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja JosipaUrbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja Josipa
Urbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja Josipa
 
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian KiseljakDemografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
 
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević MatejaSuburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
 
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakKreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
 
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol KanđeraUrbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
 
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...
 
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač KristinaUrbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
 
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić RomanKreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
 
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena MiletićGrad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
 
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina MihaljevićOpćina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
 
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva ElijašUpravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
 
Upravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac Anita
Upravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac AnitaUpravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac Anita
Upravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac Anita
 
Event menadžment i kulturni razvoj
Event menadžment i kulturni razvojEvent menadžment i kulturni razvoj
Event menadžment i kulturni razvoj
 
Upravljanje otpadom
Upravljanje otpadomUpravljanje otpadom
Upravljanje otpadom
 
Upravljanje gradom
Upravljanje gradomUpravljanje gradom
Upravljanje gradom
 
Hrvatske autoceste
Hrvatske autocesteHrvatske autoceste
Hrvatske autoceste
 
Urbani turizam
Urbani turizamUrbani turizam
Urbani turizam
 

Kreativni grad Tvrđa - Anamarija Nakić, Kristina Kvaček, Martina Horvat

  • 1. Kreativni grad: Tvrđa Izradile: Mentor: Martina Horvat Prof.dr.sc. Maja Lamza-Maronić Kristina Kvaček Dr.sc. Jerko Glavaš Anamarija Nakić
  • 2.  dinamičan koncept koji se fokusira na stvaralaštvo, razvoj zajednice i kulture koji su glavni pokazatelji dinamičnog, živog i ugodnog grada, čiji je razvoj održiv, a to će ostati i za buduće generacije.
  • 3.  Uspješni gradovi  Dobra mjesta za život  Privlače talentirane ljude  Uspješni na ekonomskom, kulturološkom, socijalnom i ekološkom nivou  Privlačni za investitore
  • 4.  Osječka tvrđa barokni je grad-tvrđava  Tvrđa je nastala 18. stoljeća transformacijom zatečenog starijeg povijesnog grada
  • 5.  1722. tvrđava je uglavnom bila dovršena, no gradnja manjeg opsega nastavljena je do 60.-ih18. stoljeća  18. i 19.stoljeća Tvrđa je bila multietnički grad  Ulice su nastajale planski
  • 6.  Najstariji osječki trg  Najstariji naziv je Vinski trg, zatim Paradni, Glavni, Trg Franje Josipa, Karađorđev trg, Partizanski, i 1992. konačno Trg Sv. Trojstva
  • 7.  Najstarija građevna na trgu je zgrada Gradskog magistrata i komorske direkcije napravljena u broknom stilu 1702. (danas Muzej Slavonije)  Na današnjem broju 13. (Kuhačeva) podignuta je kuća baruna Pejačevića  Na sjeverno istočnoj strani trga nalazile su se zgrade skladišta i solarni ured, te se taj dio nazivao Solarski trg, na tom je dijelu biskupija bosansko-đakovačka i srijemska imala svoje zemljište, na istom mjestu 1880. započela je gradnja nove zgrade Velike gimnazije, a danas na tom mjestu djeluje Ekonomska i upravna škola.  Biskup Strossmayer zaslužan je za podizanje još jedne važne školske ustanove,kupovinom dviju kuća na zapadnoj strani trga, tu je započela gradnja Biskupskog đačkog sjemeništa, a danas se na tom mjestu nalazi Glazbena škola “Franjo Kuhač”
  • 8.  Nekadašnjom Patkinom ulicom povezana su dva glavna tvrđavska trga- Trg Sv. Trojstva i Trg Jurja Križanića  Trg Jurja Križanića tijekom povijesti mjenjao je imena; Crkveni i Jezuitski, a od 1946. nosi današnji naziv  Trg ima trokutasti oblik, a njime dominira župna crkva Sv.Mihaela  Pored crkve nalazi se i Isusovački samostan, u kojoj je nekada djelovala Klasična gimnazija  1733. samostan je pretvoren u vojarnu
  • 9.  Jedna od glavnih znamenitosti Tvrđe je kuća br. 14. na Glavnoj ulici (danas Ulica Franje Kuhača) u kojoj je rođen i živio Franjo Ksaver Kuhač, koja predstavlja spomenik kulture. U ulicu se ulazilo kroz Valpovačka vrata koja su srušena prilikom izgradnje tramvajske pruge.  Na sjevernoj strani nekadašnje Beckersove ulice(danas Ulica Kamila Firingera) nazvane tako po barunu Johannu Stephanu von Beckersu, graditelju osječke Tvrđe, nalazilo se devet građanskih kuća, sa sedam gostionica (“Crni medvjed”, “Plavi šaran”, “Zlatni lav”, “Smeđi konjić”, “Zeleni križ”, “Zlatno sidro”, “Tri potkove”.)  Uglom Kuhačeve ulice i Ulice Danice Pinterović dominirala zgrada Vojne bolnice koju danas koristi Prehrambeno- tehnološki fakultet
  • 10.  U Kuhačevoj 31 nalazila se nekada najotmjenija osječka gostionica "K bijelom vuku" ("Zum weisen Wolfen"), u kojoj su održavale manje kazališne predstave. Susjedna zgrada (Kuhačeva 29) bila je prenoćište za vojne časnike i službenike te vojna ljekarna, a danas se u njoj nalaze Zavod za znanstveni i književni rad HAZU i Agencija za obnovu osječke Tvrđe  Na južnom dijelu Tvrđe u 18. stoljeća nastala je ulica K trima potkovama, nazvana po istoimenoj gostionici. Na njezinom zapadnom dijelu, pored Valpovačkih vrata, protezao se Vojnički trg. U drugoj polovici 19. stoljeća ulica se dijelila na Mesnički (zapadni dio) i Kovački sokak (istočni dio). Ulica je kasnije poznata pod imenom Vojarnička, jer su se na njezinoj južnoj strani nalazile tri vojarne: Neuthor-vojarna (danas Državni arhiv u Osijeku), Cavallerie-vojarna (danas su tu stambeno- poslovne zgrade) i Donatti-vojarna (danas II. gimnazija Osijek).  U Tvrđi je u 18. stoljeću djelovala i Crtačka škola, dio koje je očuvan i do danas. Na srušenom dijelu navedene škole izgrađena je zgrada Kraljevske velike realke, u čijim prostorijama danas djeluje III. Gimnazija Osijek
  • 11.  Najstarija pošta u Osijeku nalazila se u Tvrđi. U današnjoj Kuhačevoj ulici bila je zgrada pošte i ravnateljev stan. Redovan poštanski promet uspostavljen je u Osijeku već 1692.  Johann Kohlhoffer bio je jedan od trojice koji su ustanovili zakladu za gradnju sirotišta. Potresen smrću svoje kćerke, odlučuje cijelu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostaviti gradu Osijeku za gradnju sirotišta. Sirotište je podignuto tek 1869. u Gornjem gradu, a 1874. sredstvima zaklade podignuta je Zemaljska bolnica u Donjem gradu
  • 12.  Utvda je imala četvora vrata: Nova (južna), Vodena(sjeverna), Carska (istočna) i Valpovačka (zapadna). Od četiri ulaza u Tvrđu danas postoji samo jedan-sjeverni tj.Vodena vrata.  U Vodenim vratima se nalazi spomen-ploča graditelju osječke tvrđave generali Johannu Stephanu Von Beckersu. . Vjeruje se da je njegovo tijelo zazidano s vanjske strane bedema. Vjeruje se da je njegovo tijelo zazidano s vanjske strane bedema.
  • 13.  Tijekom vremena vojno se značenje osječke tvrđave smanjivalo, a naročito nakon odluke cara Josipa II., kojom se vrhovno zapovjedništvo vojske Slavonije i Srijema preselilo u Petrovardin  Zbog brzog razvoja ratne tehnike i skupog održavanja postojećih vojnih objekata, krajem 19. i početkom 20. stoljeća tvrđava je postala neprikladna za vojsku. Osječka javnost i gradska uprava zahtijevali su rušenje tvrđavskih zidina jer su one ometale gospodarski razvoj Tvrđe i prometno povezivanje Gornjeg i Donjeg grada. Rušenje tvrđavskih zidina započelo je 1923. i trajalo do1926. Tako su do danas ostali očuvani samo dijelovi 1. (Karlovog) i 8. (Eugenijevog) bastiona s vodotornjem)  U zapadnom dijelu Tvrđe, uz cestu koja vodi prema Ulici Kamila Firingera i Ulici Franje Kuhača, nalazi se mali dio bedema, jedini spomenik iz vremena Turaka Osmanlija.
  • 14.  Osijek može se pohvaliti da je jedan od malobrojnih gradova u Hrvatskoj koji ima na svom prostoru skladno povezanu baroknu urbanu jezgru i vojnu utvrdu.  Po svojim stilskim, graditeljskim i povijesnim značajkama osječka Tvrđa predstavlja spomenik svjetske baštine nulte kategorije kojega je potrebno zaštititi.
  • 15.  U Tvrđi se danas nalaze dva muzeja: Muzej Slavonije i Arheološki muzej
  • 16.  Ekonomska i upravna škola  II. Gimnazija  III. Gimnazija  Glazbena škola Franje Kuhača  Isusovačka klasična gimnazija s pravom jasnosti u Osijeku
  • 17.  Zgrada Rektorata Sveučilišta J.J. Strossmayera  Odjel za kulturologiju  Prehrambeno – tehnološki fakultet
  • 18.  U Tvrđi su smješteni brojni kafići i noćni klubovi pa je tako Tvrđa centar noćnih izlazaka i života mladih u Osijeku
  • 19.  Da bi se Tvrđa očuvala kao kulturno- obrazovna jezgra grada Osijeka, građani moraju biti uključeni i pridonositi tome svojom kreativnošću, sposobnošću, inovativnošć u, dobrotom, te poštovanjem kulturne baštine.