SlideShare a Scribd company logo
1 of 27
RAZVOJ KOMPETENCIJA UČENIKA
KROZ RAD U PRODUŽENOM
BORAVKU
Iva Zajec
Zagreb
Iva Zajec
Produženi boravak je specifičan način ostvarivanja odgojno-
obrazovnih ciljeva, zadaća i sadržaja predviđenih za pojedini razred.
Ima svoja posebna područja, ciljeve i predviđene aktivnosti
učenika. Po koncepciji rada bitno se razlikuje od redovne nastave.
Rad je podijeljen na slobodno vrijeme, organizirano vrijeme i
vrijeme predviđeno za učenje (pisanje domaće zadaće, ponavljanje
i uvježbavanje).
Svaki učitelj u produženom boravku ima svoj individualni stil rada i
način realizacije postavljenih ciljeva i zadaća. U svom se radu treba
osloniti na postavljene opće i specifične ciljeve, stručno znanje,
iskustvo i vlastite kompetencije.
Iva Zajec
Osnovno polazište svakog učitelja koji radi u produženom
boravku trebala bi biti spoznaja kako je vrijeme provedeno u
školi u okviru produženog boravka izuzetno važno za dijete i
njegov razvoj. Učitelj je taj koji razvija prosocijalno ponašanje
u djece, razvija radne navike učenika i pozitivan stav prema
učenju, razvija im interes za područja za koje nisu intrinzično
motivirana, nastoji da svako dijete razvije svoje pune
individualne potencijale, razvija navike zdravoga života:
higijenske, prehrambene te naglašava važnost bavljenja
sportom.
Učitelj u produženom boravku ima dovoljno vremena i
prostora u svom radu za razvijanje učenikovih kompetencija,
te uočavanje i razvijanje individualnih sklonosti. Upravo tu
spoznaju treba iskoristiti.
Iva Zajec
Iva Zajec
ULOGA PRODUŽENOG BORAVKA PRI
POLASKU DJETETA U ŠKOLU
Polazak djeteta u školu predstavlja vrlo značajan korak u
njegovu životu. Škola je prvi veliki izazov s kojim se dijete
suočava.
Htjeli mi ili ne, koliko god se trudili da prelazak iz predškolske
ustanove u školu bude što lakši i neprimjetniji, djetetov se
život mijenja. Škola postaje novo mjesto življenja, mjesto
rasta i razvoja, novih socijalnih interakcija i prvih značajnih
obveza.
Često su očekivanja djeteta pa i roditelja o polasku u školu
nerealna. Bilo da roditelji preuveličavaju ulogu škole
ubjeđujući dijete kako će mu u školi biti ljepše nego u vrtiću,
bilo da mu prijete „vidjet ćeš ti kad kreneš u školu da ti više
ne će biti lijepo“. U svakom slučaju dijete dolazi u školu
noseći određenu količinu stresa ne znajući što ga zapravoIva Zajec
Značajno mjesto u pripremnom razdoblju djece ima upravo
produženi boravak. Vremenski period proveden u
produženom boravku (u pripremnom razdoblju) podsjetit će
dijete na vrtić, njemu dobro poznato mjesto.
U početku je dobro uskladiti rad u boravku s radom u vrtiću:
omogućiti djeci poslijepodnevni odmor uz čitanje priča, igrati
njima dobro znane igre u učionici i na školskom igralištu,
provoditi zanimljive socijalizacijske igre za upoznavanje i
učvršćivanje odnosa unutar razrednog odjela, dozvoljavati im
povremeno kratko šetanje učionicom i dopustiti istraživanje
prostora učionice i škole. Također treba od samog početka
nastaviti razvijati higijenske navike i navike pravilne i zdrave
prehrane koje su djeca počela razvijati još u vrtiću.
Iva Zajec
Postupno djecu navikavamo na statički rad (bez obzira na
rekreativne pauze, rad u školi je u glavnini statički, posebice u
redovnoj nastavi). Nadalje, također postupno, razvijamo
radne navike, upoznajemo djecu sa školskim pravilima i
načinom rada, zajednički donosimo razredna pravila i
odlučujemo kako ćemo ih provoditi. Dobro je dopustiti djeci
da sama razmisle što bi bilo najbolje učiniti ako se razredna
pravilna neprestano krše od strane jednog ili više učenika.
Učiteljev pozitivan i prijateljski stav i uvažavanje učenikova
mišljenja ulit će djetetu početnu dozu samopouzdanja i
povjerenja prema školi i razviti emocionalnu stabilnost
potrebnu za daljnji život i rad u školi. I ne smijemo smetnuti
s uma da je djetetu još uvijek igra primarni motivator i
urođena potreba.
Iva Zajec
 Na početku školovanja svog djeteta roditelji propitkuju način i metode rada s
njihovom djecom. To je njihovo elementarno pravo koje proizlazi iz brige za
vlastito dijete. Na prvom roditeljskom sastanku valja roditelje uputiti u način
rada, plan i program rada produženog boravka, a dobro je i upoznati ih nekim
čimbenicima koji značajno utječu na rad i emocionalne reakcije njihova
djeteta.
◦ rad u produženom boravku započinje u drugom dijelu
radnog dana kada su učenici već umorni i zasićeni od
prijašnjeg rada u nastavi
◦ djeca u školu dolaze različito razvijenih kognitivnih
sposobnosti i emocionalne spremnosti (ne treba
dijete uspoređivati s drugima!)
◦ koncentracija sedmogodišnjaka i osmogodišnjaka je
cca 30 minuta na isti sadržaj
◦ potreba za igrom zauzima visoko mjesto na ljestvici
potreba
◦ potreba za kretanjem i odmorom je izraženija u
poslijepodnevnim satima
Iva Zajec
Važna pedagoška načela učenja temelje
se na tome da je:
 motivirajući faktor dječjeg učenja njegov osjećaj čuđenja i
prirodne znatiželje
 dijete aktivno u procesu svog učenja
 postojeće dječje znanje i iskustvo temelj je učenja
 dječje trenutačno okružje osigurava kontekst učenja
 u centru procesa učenja je jezik
 dijete je dužno učiti vođenim aktivnostima i metodama
otkrivanja
 dijete je dužno uputiti u estetsku dimenziju učenja
 socijalna i emocionalna dimenzija važan je faktor učenja
Iva Zajec
OPĆI CILJEVI PROGRAMA
proizlaze iz općih ciljeva primarnog odgoja
i obrazovanja
 OMOGUĆITI DJETETU PUN ŽIVOT I OTKRITI
NJEGOVE PUNE POTENCIJALE KAO JEDINSTVENE
OSOBE
 OMOGUĆITI DJETETU RAZVOJ KAO SOCIJALNOG
BIĆA KROZ ŽIVOT I SURADNJU S OSTALIMA KAKO
BI DOPRINIJEO DOBRU U DRUŠTVU
 PRIPREMITI DIJETE ZA DALJNJE OBRAZOVANJE I
CJELOŽIVOTNO UČENJE (UČITI KAKO UČITI)
Iva Zajec
SPECIFIČNI CILJEVI PROGRAMA
 POTPUN I HARMONIČAN RAZVOJ DJETETA
 ISTICANJE INDIVIDUALNIH RAZLIČITOSTI
 FOKUSIRANJE NA UČENJE KAKO UČITI
 IZMJENA MNOGOBROJNIH PRISTUPA UČENJU
 OSPOSOBLJAVANJE UČENIKA ZA SAMOSTALNO UČENJE I
POSTAVLJANJE UZORAKA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE
 POTICANJE MOTIVIRANOSTI ZA UČENJE
 OSVIJESTITI VAŽNOST UČENJA TEMELJENOG NA
OKRUŽENJU I ISKUSTVU
 PARTNERSTVO U OBRAZOVANJU
 RAZVOJ JEZIČNE I MATEMATIČKE PISMENOSTI
 RAZVIJANJE DUHOVNE DIMENZIJE ŽIVOTA
 POŠTIVANJE RAZLIČITOSTI I VAŽNOST TOLERANCIJE
 RAZVOJ OSJEĆAJA ZA HRVATSKI IDENTITET
 OLAKŠAVANJE PRIJELAZA IZ NIŽIH U VIŠE RAZREDE OŠ
Iva Zajec
Nacionalni okvirni kurikulum promiče odgoj i
obrazovanje usmjeren na dijete i učenika. Oni
podrazumijevaju:
 prilagođivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda
i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima
učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh
svakoga pojedinca
 odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i
sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja
djetetove, odnosno učenikove osobnosti
 planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema
sposobnostima učenika, pripremajući različite sadržaje,
različitu organizaciju i tempo nastave
 prihvaćanje različitih stilova učenja djeteta, odnosno učenika,
kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između
pojedinih učenika općenito
 uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji
će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktičnu primjenu
naučenoga
Iva Zajec
 uporabu različitih relevantnih izvora znanja i nastavnih
sredstava koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno
istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zaključivanje,
znatiželju te učenje kako učiti
 stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i
školskoga ozračja koje će poticati zanimanje i motivaciju
djeteta, odnosno učenika za učenje te će mu pružiti osjećaj
sigurnosti i međusobnoga poštivanja
 prepoznavanje i praćenje darovite djece i učenika, odnosno
djece i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju
 pružanje pomoći djeci i učenicima s teškoćama i
senzibiliziranje ostale djece i učenika za njihove potrebe,
pružanje pomoći i suradnju.
 kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži
promjene metoda i oblika rada.
Iva Zajec
PODRUČJA I VRIJEME AKTIVNOSTI
prema preporuci Agencije za odgoj i obrazovanje
PODRUČJA AKTIVNOSTI PREPORUČENO VRIJEME U
POSTOTKU
JEZIČNO – KOMUNIKACIJSKO 15%
MATEMATIČKO – LOGIČKO,
ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO
10%
SOCIJALIZACIJA, ODNOS
PREMA SEBI, OKOLINI,
ZDRAVLJU I RADNIM
OBAVEZAMA
25%
KULTURNO – UMJETNIČKO 15%
IGRE, ŠPORT, REKREACIJA 25%
PREMA ODABIRU ŠKOLE (u
skladu sa školskim kurikulumom)
10%
Iva Zajec
MOGUĆI NAČINI REALIZACIJE
PREDVIĐENIH CILJEVA U
ORGANIZIRANOM VREMENU
 PEDAGOŠKE RADIONICE
 DRAMSKE RADIONICE
 KNJIŽEVNE RADIONICE
 GLAZBENE RADIONICE
 PRIČAONICE
 LIKOVNE RADIONICE
 ISTRAŽIVAČKE RADIONICE
 EKO RADIONICE
 IGRE
 DVD PROJEKCIJE
 IZRADA RAZREDNOG ČASOPISA
 RODITELJ – SURADNIK U NASTAVI
 SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM
Iva Zajec
PEDAGOŠKE RADIONICE
CILJ:
 UČENJE PRAVILA PONAŠANJA U DRUŠTVU
 RAZVIJANJE MORALNIH VRIJEDNOSTI I ODGOVORNOSTI
 RAZVIJANJE POZITIVNIH OSOBINA LIČNOSTI, SAMOPOUZDANJA I
SAMOPOŠTOVANJA
 RAZVOJ TOLERANCIJE, EMPATIJE I ZAJEDNIŠTVA NA MIKRO
(RAZREDNI ODJEL) I MAKRO (DRUŠTVENA ZAJEDNICA) RAZINI
 SVLADAVANJE UMIJEĆA RJEŠAVANJA SUKOBA – PREVENCIJA
VRŠNJAČKOG NASILJA
 RASPOZNAVANJE, PRIHVAĆANJE I OVLADAVANJE POZITIVNIM I
NEGATIVNIM EMOCIJAMA
 NJEGOVANJE POZITIVNIH MISLI I OSJEĆAJA
 UČENJE TEHNIKA RELAKSACIJE
 RAZVOJ POZITIVNOG OZRAČJA U RAZREDNOM ODJELU
PODRUČJA AKTIVNOSTI: SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI,
OKOLINI ZDRAVLJU I RADNIM OBVEZAMA; JEZIČNO –
KOMUNIKACIJSKO, IGRE
Iva Zajec
DRAMSKE RADIONICE
CILJ:
 RAZVOJ SPOSOBNOSTI KOMUNICIRANJA
 RAZVOJ GOVORA: preciznost izražavanja, bogaćenje riječnika,
uvježbavanje samoizražavanja, spoznavanje komunikacijske
vrijednosti govora
 RAZVOJ NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
 PRENOŠENJE IDEJA I OSJEĆAJA
 SOCIJALIZACIJA DJECE UNUTAR GRUPE, RAD NA
SUODNOSU POJEDINAC – GRUPA
 RAZVOJ INICIJATIVE I SAMOPOUZDANJA
 RAZVOJ IMAGINACIJE, KREATIVNOSTI I DIVERGENTNOG
MIŠLJENJA
 RAZVIJANJE OSJEĆAJA ZA PRIČU I DRAMSKU PRIČU
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO;
SOCIJALIZACIJSKO; KULTURNO-UMJETNIČKO; IGRE
Iva Zajec
KNJIŽEVNE RADIONICE
CILJ:
 UPOZNAVANJE KNJIŽEVNIH DJELA PRIMJERENIH DOBI
DJECE
 PRODUBLJIVANJE ODNOSA S KNJIŽEVNIM DJELOM -
UOČAVANJE ELEMENATA PRIČE/PJESME/BAJKE (ovisno
o planu i programu)
 RAZVOJ ZAPAŽANJA, ZAKLJUČIVANJA I LOGIČKOG
PROMIŠLJANJA
 RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA
 RAZVOJ STVARALAŠTVA I DIVERGENTNOG MIŠLJENJA
 RAZVOJ INTERESA ZA KNJIŽEVNU UMJETNOST
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO;
JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; SOCIJALIZACIJSKO
Iva Zajec
GLAZBENE RADIONICE
CILJ:
 UPOZNAVANJE GLAZBENIH DJELA PRIMJERENIH DOBI
DJECE (slušanje skladbi i pjevanje dječjih pjesama)
 PRODUBLJIVANJE ODNOSA S GLAZBENIM DJELOM -
UOČAVANJE BRZINE IZVOĐENJA DJELA, RITMA I TEMPA
 RAZVOJ ZAPAŽANJA I ZAKLJUČIVANJA
 RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA
 RAZVOJ STVARALAŠTVA I DIVERGENTNOG MIŠLJENJA
 RAZVOJ INTERESA ZA GLAZBENU UMJETNOST
 UPOZNAVANJE PLESOVA PRIMJERENIH DOBI DJECE
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO;
JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; SOCIJALIZACIJSKO
Iva Zajec
DVD PROJEKCIJE
CILJ:
 RAZVIJANJE INTERESA ZA MEDIJSKU KULTURU
 UOČAVANJE DIJELOVA FILMSKE PRIČE (prema planu i
programu)
 RAZLIKOVANJE ANIMIRANOG (LUTKARSKOG I
CRTANOG), DOKUMENTARNOG I DJEČJEG IGRANOG
FILMA
 RASPOZNAVANJE I KARAKTERIZACIJA LIKOVA (prema
planu i programu)
 RAZVOJ PAMĆENJA, UOĆAVANJA, UOPĆAVANJA I
KRITIČKOG MIŠLJENJA
 RAZONODA
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO;
JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; REKREATIVNOIva Zajec
PRIČAONICE – NOVOSTI U
RAZREDU
CILJ:
 ZADOVOLJITI PRIRODNU POTREBU UČENIKA ZA
PRIČANJEM
 RAZVIJANJE KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA: SLUŠANJE
SUGOVORNIKA I GOVORENJE
 UVJEŽBAVANJE PRAVILNOG GOVORENJA,
PREPRIČAVANJA I OPISIVANJA
 RAZVIJANJE INTERESA ZA ZBIVANJA U ŽIVOTU UČENIKA
– DUBLJE MEĐUSOBNO UPOZNAVANJE
 RAZVIJANJE TOLERANCIJE, STRPLJENJA I UVAŽAVANJA
RAZLIČITOSTI
 ČVRŠĆE POVEZIVANJE RAZREDNOG KOLEKTIVA
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO;
SOCIJALIZACIJSKO
Iva Zajec
LIKOVNE RADIONICE
CILJ:
 RAZVIJANJE LIKOVNOG STVARALAŠTVA
 POTICANJE DIVERGENTNOG MIŠLJENJA,
KREATIVNOSTI I MAŠTE
 RAZVIJANJE ESTETSKIH VRIJEDNOSTI
 RAZVIJANJE KRITIČKOG MIŠLJENJA (SAMO)KRITIČKE
PROSUDBE
 UPOZNAVANJE VRHUNSKIH UMJETNIČKIH DJELA
 RAZVOJ MOTORIKE
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO;
SOCIJALIZACIJSKO; REKREATIVNO
Iva Zajec
ISTRAŽIVAČKE RADIONICE
CILJ:
 UVOĐENJE UČENIKA U ISTRAŽIVAČKI RAD I PROJEKTNU
NASTAVU
 UČENJE UČENIKA KAKO SAMOSTALNO UČITI
 UPOZNAVANJE MEDIJA KAO IZVORA INFORMACIJA
 RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI EVALUACIJE I
SAMOEVALUACIJE
 POTICANJE I UVAŽAVANJE INTERESA I ZNATIŽELJE
SVAKOG UČENIKA
 RAZVIJANJE SURADNIŠTVA I TOLERANCIJE
 RAZVIJANJE SAMOPOUZDANJA I SAMOPOŠTOVANJA
 USVAJANJE PRAVILA KOMUNIKACIJE
 RAZVIJANJE MIŠLJENJA, PAMĆENJA I LOGIČKOG
ZAKLJUČIVANJA
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: LOGIČKO, ZNANSTVENO-
TEHNOLOŠKO; RADNO, SOCIJALIZACIJSKO; JEZIČNO-
KOMUNIKACIJSKO
Iva Zajec
EKO RADIONICE
CILJ:
 RAZVIJANJE EKOLOŠKE SVIJESTI – POTREBE ZA
OČUVANJEM PRIRODE, ČISTOG I ZDRAVOG OKOLIŠA
 UOČITI DA POSTOJE RAZLIČITE VRSTE OTPADA
 OTKLANJANJE, PRIKUPLJANJE I ODLAGANJE OTPADA
 UPOZNATI NAČINE ISKORIŠTAVANJA OTPADA U UKRASNE I
UPORABNE SVRHE
 UKAZIVATI NA LJEPOTU PRIRODE BEZ OTPADA
 RAZVIJANJE NAVIKA ŠTEDNJE STRUJE, VODE I PLINA
 OSVIJESTITI NEDOSTATAK PITKE VODE NA ZEMLJI
 UOČITI POVEZANOST PRAVILNE ISHRANE I ZDRAVLJA
 UOČITI VRIJEDNOST TJELESNE AKTIVNOSTI
 UTJECATI NA OBLIKOVANJE MORALNIH VREDNOTA
 PODRUČJA AKTIVNOSTI: EKOLOŠKI ODGOJ;
ZDRAVSTVENO-HIGIJENSKO, RADNO, TEHNIČKO
PODRUČJE
Iva Zajec
IGRE
CILJ:
 UTJECATI NA ANTROPOLOŠKI STATUS UČENIKA,
POPRAVLJANJE KOORDINACIJE POKRETA, RAZVIJATI
NAVIKU TJELESNOG VJEŽBANJA, RAZVIJATI SURADNIŠTVO
I NATJECATELJSKI DUH, BORAVITI NA SVJEŽEM ZRAKU
(ukoliko se igre izvode na školskom igralištu)
 POTICATI SOCIJALIZACIJU I UČVRŠĆIVANJE ODNOSA U
RAZREDNOM ODJELJENJU, RAZVIJATI SURADNIŠTVO,
MAŠTU, PAMĆENJE I MIŠLJENJE, POŠTIVANJE
DOGOVORENIH PRAVILA IGRE, ODMOR I RAZONODA
PODRUČJE AKTIVNOSTI: IGRE, ŠPORT, REKREACIJA,
SOCIJALIZACIJSKO
Iva Zajec
RAZREDNI ČASOPIS
 CILJ:
 RAZVOJ INTERESA ZA MEDIJSKU KULTURU
 RAZVOJ PISMENOG IZRAŽAVANJA
 POTICANJE STVARALAČKOG PISANJA
 POTICANJE LIKOVNOG STVARALAŠTVA
 RAZVOJ PERCEPCIJE I LOGIČKOG MIŠLJENJA
 UVOĐENJE U ISTRAŽIVAČKU NASTAVU
 POTICANJE SOCIJALNIH KONTAKATA RADOM U SKUPINAMA
 RAZVOJ INICIJATIVE I SAMOPOUZDANJA
 RAZVOJ OSJEĆAJA VRIJEDNOSTI VLASTITOG RADA
 RAZONODA
 INTEGRIRA SVA PODRUČJA
(UČENICI RADE LIKOVNE PRILOGE, ISTRAŽIVAČKE, KNJIŽEVNO-
UMJETNIČKE, SPORTSKE, POSTAVLJAJU MATEMATIČKE I JEZIČNE
ZADATKE I MOZGALICE...)
Iva Zajec
Literatura
 Bunčić, Ivković, Janković, Penava: ”Igrom do sebe”, Alinea,
Zagreb, 1994.
 Crazy Animals And Other Activities for Teaching English to
Young Learners, British Council, London, 2012.
 Grujić, Iva: Dramske igre u nastavi, skripta za internu
upotrebu
 Krmpotić, V. : Vrline ljubavi, Profil, Zagreb, 2004.
 Krmpotić, V.: Vrline nenasilnosti, Profil, Zagreb, 2004.
 Kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja, MZOŠ i AZOO,
Zagreb, 2012.
 Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i
obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje,
MZOS, 2010.
 S. i R. Bennet: "365 dana bez televizije", Mozaik knjiga,
Zagreb, 2001.
Iva Zajec

More Related Content

What's hot

tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)tijanappvc popovic
 
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanjaUloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanjaInes Falak
 
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplinaInes Falak
 
UKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCES
UKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCESUKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCES
UKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCEStijanappvc popovic
 
VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU tijanappvc popovic
 
Polazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne školePolazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne školeInes Falak
 
KAKO KOD DJETETA, OD POČETKA ŠKOLOVANJA, RAZVIJATI ODGOVORNOST?
KAKO KOD DJETETA,  OD POČETKA ŠKOLOVANJA,  RAZVIJATI ODGOVORNOST? KAKO KOD DJETETA,  OD POČETKA ŠKOLOVANJA,  RAZVIJATI ODGOVORNOST?
KAKO KOD DJETETA, OD POČETKA ŠKOLOVANJA, RAZVIJATI ODGOVORNOST? Ines Falak
 
Što očekujem od roditelja
Što očekujem od roditeljaŠto očekujem od roditelja
Što očekujem od roditeljaInes Falak
 
Anketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastave
Anketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastaveAnketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastave
Anketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastaveivugrinec
 
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDAŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDAInes Falak
 
Rad u mjesovitim skupinama
Rad u mjesovitim skupinamaRad u mjesovitim skupinama
Rad u mjesovitim skupinamazbornica
 
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomIgre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomObiteljski centar
 
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)Ines Falak
 
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školuKako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školuObiteljski centar
 
Uloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školama
Uloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školamaUloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školama
Uloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školamaphx307
 
Roditeljski prezentacija
Roditeljski prezentacijaRoditeljski prezentacija
Roditeljski prezentacijaSandra Vuk
 

What's hot (20)

tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
tko su ucenici s posebnim potrebama novo (1)
 
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanjaUloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
 
Roditelji-partneri škole
Roditelji-partneri školeRoditelji-partneri škole
Roditelji-partneri škole
 
Prvaci tanja
Prvaci tanjaPrvaci tanja
Prvaci tanja
 
CILJEVI PRILAGOĐAVANJA
CILJEVI PRILAGOĐAVANJACILJEVI PRILAGOĐAVANJA
CILJEVI PRILAGOĐAVANJA
 
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
 
UKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCES
UKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCESUKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCES
UKLJUČIVANJE RODITELJA U OBRAZOVNI PROCES
 
VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
 
Polazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne školePolazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne škole
 
KAKO KOD DJETETA, OD POČETKA ŠKOLOVANJA, RAZVIJATI ODGOVORNOST?
KAKO KOD DJETETA,  OD POČETKA ŠKOLOVANJA,  RAZVIJATI ODGOVORNOST? KAKO KOD DJETETA,  OD POČETKA ŠKOLOVANJA,  RAZVIJATI ODGOVORNOST?
KAKO KOD DJETETA, OD POČETKA ŠKOLOVANJA, RAZVIJATI ODGOVORNOST?
 
Što očekujem od roditelja
Što očekujem od roditeljaŠto očekujem od roditelja
Što očekujem od roditelja
 
Anketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastave
Anketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastaveAnketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastave
Anketa o zadovoljstvu jednosmjenske nastave
 
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDAŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
 
Rad u mjesovitim skupinama
Rad u mjesovitim skupinamaRad u mjesovitim skupinama
Rad u mjesovitim skupinama
 
RADNO MJESTO DEFEKTOLOGA
RADNO MJESTO DEFEKTOLOGARADNO MJESTO DEFEKTOLOGA
RADNO MJESTO DEFEKTOLOGA
 
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomIgre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
 
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
POSTUPCI RODITELJA – KAD DIJETE IMA TEŠKOĆE U ČITANJU (2.)
 
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školuKako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
Kako pripremiti roditelja za polazak djeteta u školu
 
Uloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školama
Uloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školamaUloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školama
Uloga ravnatelja u  provođenju zdravstvenog odgoja u školama
 
Roditeljski prezentacija
Roditeljski prezentacijaRoditeljski prezentacija
Roditeljski prezentacija
 

Similar to Priručnik pb kopija (2)

IZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptx
IZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptxIZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptx
IZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptxKarolina Tadić-Lesko
 
Računalo u razrednoj nastavi PPT
Računalo u razrednoj nastavi PPTRačunalo u razrednoj nastavi PPT
Računalo u razrednoj nastavi PPTdejanljub
 
Job shadowing u Španjolskoj
Job shadowing u ŠpanjolskojJob shadowing u Španjolskoj
Job shadowing u ŠpanjolskojBoris Aračić
 
Domaća zadaća4b
Domaća zadaća4bDomaća zadaća4b
Domaća zadaća4bSandra Vuk
 
"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)
"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)
"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)Željka Kovačević Andrijanić
 
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdfOd načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdfNikolina Anković
 
Pomoć u učenju i pisanju domaćih zadaća
Pomoć u učenju i pisanju domaćih zadaćaPomoć u učenju i pisanju domaćih zadaća
Pomoć u učenju i pisanju domaćih zadaćaMiro Pandur
 
Kako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenjuKako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenjuboravak1
 
prezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptxprezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptxIsmarHukic2
 
Nastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenjeNastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenjetijanappvc popovic
 
05-skole-bez-suradnika.pptx
05-skole-bez-suradnika.pptx05-skole-bez-suradnika.pptx
05-skole-bez-suradnika.pptxMerlinaTolevska1
 

Similar to Priručnik pb kopija (2) (20)

Značaj predškolskog odgoja
Značaj predškolskog odgojaZnačaj predškolskog odgoja
Značaj predškolskog odgoja
 
Razrednik
Razrednik Razrednik
Razrednik
 
IZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptx
IZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptxIZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptx
IZVADCI IZ PRIDE PROGRAMA ZA UDOMITELJE I POSVOJITELJE.pptx
 
Računalo u razrednoj nastavi PPT
Računalo u razrednoj nastavi PPTRačunalo u razrednoj nastavi PPT
Računalo u razrednoj nastavi PPT
 
RRN
RRNRRN
RRN
 
Rano učenje stranih jezika
Rano učenje stranih jezikaRano učenje stranih jezika
Rano učenje stranih jezika
 
Job shadowing u Španjolskoj
Job shadowing u ŠpanjolskojJob shadowing u Španjolskoj
Job shadowing u Španjolskoj
 
Domaća zadaća4b
Domaća zadaća4bDomaća zadaća4b
Domaća zadaća4b
 
Mali miritelji
Mali miriteljiMali miritelji
Mali miritelji
 
DOPUNSKA NASTAVA.ppt
DOPUNSKA NASTAVA.pptDOPUNSKA NASTAVA.ppt
DOPUNSKA NASTAVA.ppt
 
Biti tata
Biti tataBiti tata
Biti tata
 
"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)
"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)
"STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA" (separat)
 
Biti Tata Manje
Biti Tata ManjeBiti Tata Manje
Biti Tata Manje
 
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdfOd načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
Od načela i ciljeva do strukture sata izvannastavnih aktivnosti.pdf
 
Pomoć u učenju i pisanju domaćih zadaća
Pomoć u učenju i pisanju domaćih zadaćaPomoć u učenju i pisanju domaćih zadaća
Pomoć u učenju i pisanju domaćih zadaća
 
Kako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenjuKako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenju
 
prezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptxprezentacija biro roditelji (1).pptx
prezentacija biro roditelji (1).pptx
 
Nastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenjeNastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenje
 
05-skole-bez-suradnika.pptx
05-skole-bez-suradnika.pptx05-skole-bez-suradnika.pptx
05-skole-bez-suradnika.pptx
 
sportski program
sportski program  sportski program
sportski program
 

Priručnik pb kopija (2)

  • 1. RAZVOJ KOMPETENCIJA UČENIKA KROZ RAD U PRODUŽENOM BORAVKU Iva Zajec Zagreb Iva Zajec
  • 2. Produženi boravak je specifičan način ostvarivanja odgojno- obrazovnih ciljeva, zadaća i sadržaja predviđenih za pojedini razred. Ima svoja posebna područja, ciljeve i predviđene aktivnosti učenika. Po koncepciji rada bitno se razlikuje od redovne nastave. Rad je podijeljen na slobodno vrijeme, organizirano vrijeme i vrijeme predviđeno za učenje (pisanje domaće zadaće, ponavljanje i uvježbavanje). Svaki učitelj u produženom boravku ima svoj individualni stil rada i način realizacije postavljenih ciljeva i zadaća. U svom se radu treba osloniti na postavljene opće i specifične ciljeve, stručno znanje, iskustvo i vlastite kompetencije. Iva Zajec
  • 3. Osnovno polazište svakog učitelja koji radi u produženom boravku trebala bi biti spoznaja kako je vrijeme provedeno u školi u okviru produženog boravka izuzetno važno za dijete i njegov razvoj. Učitelj je taj koji razvija prosocijalno ponašanje u djece, razvija radne navike učenika i pozitivan stav prema učenju, razvija im interes za područja za koje nisu intrinzično motivirana, nastoji da svako dijete razvije svoje pune individualne potencijale, razvija navike zdravoga života: higijenske, prehrambene te naglašava važnost bavljenja sportom. Učitelj u produženom boravku ima dovoljno vremena i prostora u svom radu za razvijanje učenikovih kompetencija, te uočavanje i razvijanje individualnih sklonosti. Upravo tu spoznaju treba iskoristiti. Iva Zajec
  • 5. ULOGA PRODUŽENOG BORAVKA PRI POLASKU DJETETA U ŠKOLU Polazak djeteta u školu predstavlja vrlo značajan korak u njegovu životu. Škola je prvi veliki izazov s kojim se dijete suočava. Htjeli mi ili ne, koliko god se trudili da prelazak iz predškolske ustanove u školu bude što lakši i neprimjetniji, djetetov se život mijenja. Škola postaje novo mjesto življenja, mjesto rasta i razvoja, novih socijalnih interakcija i prvih značajnih obveza. Često su očekivanja djeteta pa i roditelja o polasku u školu nerealna. Bilo da roditelji preuveličavaju ulogu škole ubjeđujući dijete kako će mu u školi biti ljepše nego u vrtiću, bilo da mu prijete „vidjet ćeš ti kad kreneš u školu da ti više ne će biti lijepo“. U svakom slučaju dijete dolazi u školu noseći određenu količinu stresa ne znajući što ga zapravoIva Zajec
  • 6. Značajno mjesto u pripremnom razdoblju djece ima upravo produženi boravak. Vremenski period proveden u produženom boravku (u pripremnom razdoblju) podsjetit će dijete na vrtić, njemu dobro poznato mjesto. U početku je dobro uskladiti rad u boravku s radom u vrtiću: omogućiti djeci poslijepodnevni odmor uz čitanje priča, igrati njima dobro znane igre u učionici i na školskom igralištu, provoditi zanimljive socijalizacijske igre za upoznavanje i učvršćivanje odnosa unutar razrednog odjela, dozvoljavati im povremeno kratko šetanje učionicom i dopustiti istraživanje prostora učionice i škole. Također treba od samog početka nastaviti razvijati higijenske navike i navike pravilne i zdrave prehrane koje su djeca počela razvijati još u vrtiću. Iva Zajec
  • 7. Postupno djecu navikavamo na statički rad (bez obzira na rekreativne pauze, rad u školi je u glavnini statički, posebice u redovnoj nastavi). Nadalje, također postupno, razvijamo radne navike, upoznajemo djecu sa školskim pravilima i načinom rada, zajednički donosimo razredna pravila i odlučujemo kako ćemo ih provoditi. Dobro je dopustiti djeci da sama razmisle što bi bilo najbolje učiniti ako se razredna pravilna neprestano krše od strane jednog ili više učenika. Učiteljev pozitivan i prijateljski stav i uvažavanje učenikova mišljenja ulit će djetetu početnu dozu samopouzdanja i povjerenja prema školi i razviti emocionalnu stabilnost potrebnu za daljnji život i rad u školi. I ne smijemo smetnuti s uma da je djetetu još uvijek igra primarni motivator i urođena potreba. Iva Zajec
  • 8.  Na početku školovanja svog djeteta roditelji propitkuju način i metode rada s njihovom djecom. To je njihovo elementarno pravo koje proizlazi iz brige za vlastito dijete. Na prvom roditeljskom sastanku valja roditelje uputiti u način rada, plan i program rada produženog boravka, a dobro je i upoznati ih nekim čimbenicima koji značajno utječu na rad i emocionalne reakcije njihova djeteta. ◦ rad u produženom boravku započinje u drugom dijelu radnog dana kada su učenici već umorni i zasićeni od prijašnjeg rada u nastavi ◦ djeca u školu dolaze različito razvijenih kognitivnih sposobnosti i emocionalne spremnosti (ne treba dijete uspoređivati s drugima!) ◦ koncentracija sedmogodišnjaka i osmogodišnjaka je cca 30 minuta na isti sadržaj ◦ potreba za igrom zauzima visoko mjesto na ljestvici potreba ◦ potreba za kretanjem i odmorom je izraženija u poslijepodnevnim satima Iva Zajec
  • 9. Važna pedagoška načela učenja temelje se na tome da je:  motivirajući faktor dječjeg učenja njegov osjećaj čuđenja i prirodne znatiželje  dijete aktivno u procesu svog učenja  postojeće dječje znanje i iskustvo temelj je učenja  dječje trenutačno okružje osigurava kontekst učenja  u centru procesa učenja je jezik  dijete je dužno učiti vođenim aktivnostima i metodama otkrivanja  dijete je dužno uputiti u estetsku dimenziju učenja  socijalna i emocionalna dimenzija važan je faktor učenja Iva Zajec
  • 10. OPĆI CILJEVI PROGRAMA proizlaze iz općih ciljeva primarnog odgoja i obrazovanja  OMOGUĆITI DJETETU PUN ŽIVOT I OTKRITI NJEGOVE PUNE POTENCIJALE KAO JEDINSTVENE OSOBE  OMOGUĆITI DJETETU RAZVOJ KAO SOCIJALNOG BIĆA KROZ ŽIVOT I SURADNJU S OSTALIMA KAKO BI DOPRINIJEO DOBRU U DRUŠTVU  PRIPREMITI DIJETE ZA DALJNJE OBRAZOVANJE I CJELOŽIVOTNO UČENJE (UČITI KAKO UČITI) Iva Zajec
  • 11. SPECIFIČNI CILJEVI PROGRAMA  POTPUN I HARMONIČAN RAZVOJ DJETETA  ISTICANJE INDIVIDUALNIH RAZLIČITOSTI  FOKUSIRANJE NA UČENJE KAKO UČITI  IZMJENA MNOGOBROJNIH PRISTUPA UČENJU  OSPOSOBLJAVANJE UČENIKA ZA SAMOSTALNO UČENJE I POSTAVLJANJE UZORAKA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE  POTICANJE MOTIVIRANOSTI ZA UČENJE  OSVIJESTITI VAŽNOST UČENJA TEMELJENOG NA OKRUŽENJU I ISKUSTVU  PARTNERSTVO U OBRAZOVANJU  RAZVOJ JEZIČNE I MATEMATIČKE PISMENOSTI  RAZVIJANJE DUHOVNE DIMENZIJE ŽIVOTA  POŠTIVANJE RAZLIČITOSTI I VAŽNOST TOLERANCIJE  RAZVOJ OSJEĆAJA ZA HRVATSKI IDENTITET  OLAKŠAVANJE PRIJELAZA IZ NIŽIH U VIŠE RAZREDE OŠ Iva Zajec
  • 12. Nacionalni okvirni kurikulum promiče odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete i učenika. Oni podrazumijevaju:  prilagođivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca  odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja djetetove, odnosno učenikove osobnosti  planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući različite sadržaje, različitu organizaciju i tempo nastave  prihvaćanje različitih stilova učenja djeteta, odnosno učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito  uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga Iva Zajec
  • 13.  uporabu različitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti  stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će poticati zanimanje i motivaciju djeteta, odnosno učenika za učenje te će mu pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnoga poštivanja  prepoznavanje i praćenje darovite djece i učenika, odnosno djece i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju  pružanje pomoći djeci i učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostale djece i učenika za njihove potrebe, pružanje pomoći i suradnju.  kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjene metoda i oblika rada. Iva Zajec
  • 14. PODRUČJA I VRIJEME AKTIVNOSTI prema preporuci Agencije za odgoj i obrazovanje PODRUČJA AKTIVNOSTI PREPORUČENO VRIJEME U POSTOTKU JEZIČNO – KOMUNIKACIJSKO 15% MATEMATIČKO – LOGIČKO, ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO 10% SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI, OKOLINI, ZDRAVLJU I RADNIM OBAVEZAMA 25% KULTURNO – UMJETNIČKO 15% IGRE, ŠPORT, REKREACIJA 25% PREMA ODABIRU ŠKOLE (u skladu sa školskim kurikulumom) 10% Iva Zajec
  • 15. MOGUĆI NAČINI REALIZACIJE PREDVIĐENIH CILJEVA U ORGANIZIRANOM VREMENU  PEDAGOŠKE RADIONICE  DRAMSKE RADIONICE  KNJIŽEVNE RADIONICE  GLAZBENE RADIONICE  PRIČAONICE  LIKOVNE RADIONICE  ISTRAŽIVAČKE RADIONICE  EKO RADIONICE  IGRE  DVD PROJEKCIJE  IZRADA RAZREDNOG ČASOPISA  RODITELJ – SURADNIK U NASTAVI  SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM Iva Zajec
  • 16. PEDAGOŠKE RADIONICE CILJ:  UČENJE PRAVILA PONAŠANJA U DRUŠTVU  RAZVIJANJE MORALNIH VRIJEDNOSTI I ODGOVORNOSTI  RAZVIJANJE POZITIVNIH OSOBINA LIČNOSTI, SAMOPOUZDANJA I SAMOPOŠTOVANJA  RAZVOJ TOLERANCIJE, EMPATIJE I ZAJEDNIŠTVA NA MIKRO (RAZREDNI ODJEL) I MAKRO (DRUŠTVENA ZAJEDNICA) RAZINI  SVLADAVANJE UMIJEĆA RJEŠAVANJA SUKOBA – PREVENCIJA VRŠNJAČKOG NASILJA  RASPOZNAVANJE, PRIHVAĆANJE I OVLADAVANJE POZITIVNIM I NEGATIVNIM EMOCIJAMA  NJEGOVANJE POZITIVNIH MISLI I OSJEĆAJA  UČENJE TEHNIKA RELAKSACIJE  RAZVOJ POZITIVNOG OZRAČJA U RAZREDNOM ODJELU PODRUČJA AKTIVNOSTI: SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI, OKOLINI ZDRAVLJU I RADNIM OBVEZAMA; JEZIČNO – KOMUNIKACIJSKO, IGRE Iva Zajec
  • 17. DRAMSKE RADIONICE CILJ:  RAZVOJ SPOSOBNOSTI KOMUNICIRANJA  RAZVOJ GOVORA: preciznost izražavanja, bogaćenje riječnika, uvježbavanje samoizražavanja, spoznavanje komunikacijske vrijednosti govora  RAZVOJ NEVERBALNE KOMUNIKACIJE  PRENOŠENJE IDEJA I OSJEĆAJA  SOCIJALIZACIJA DJECE UNUTAR GRUPE, RAD NA SUODNOSU POJEDINAC – GRUPA  RAZVOJ INICIJATIVE I SAMOPOUZDANJA  RAZVOJ IMAGINACIJE, KREATIVNOSTI I DIVERGENTNOG MIŠLJENJA  RAZVIJANJE OSJEĆAJA ZA PRIČU I DRAMSKU PRIČU  PODRUČJA AKTIVNOSTI: JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; SOCIJALIZACIJSKO; KULTURNO-UMJETNIČKO; IGRE Iva Zajec
  • 18. KNJIŽEVNE RADIONICE CILJ:  UPOZNAVANJE KNJIŽEVNIH DJELA PRIMJERENIH DOBI DJECE  PRODUBLJIVANJE ODNOSA S KNJIŽEVNIM DJELOM - UOČAVANJE ELEMENATA PRIČE/PJESME/BAJKE (ovisno o planu i programu)  RAZVOJ ZAPAŽANJA, ZAKLJUČIVANJA I LOGIČKOG PROMIŠLJANJA  RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA  RAZVOJ STVARALAŠTVA I DIVERGENTNOG MIŠLJENJA  RAZVOJ INTERESA ZA KNJIŽEVNU UMJETNOST  PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO; JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; SOCIJALIZACIJSKO Iva Zajec
  • 19. GLAZBENE RADIONICE CILJ:  UPOZNAVANJE GLAZBENIH DJELA PRIMJERENIH DOBI DJECE (slušanje skladbi i pjevanje dječjih pjesama)  PRODUBLJIVANJE ODNOSA S GLAZBENIM DJELOM - UOČAVANJE BRZINE IZVOĐENJA DJELA, RITMA I TEMPA  RAZVOJ ZAPAŽANJA I ZAKLJUČIVANJA  RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA  RAZVOJ STVARALAŠTVA I DIVERGENTNOG MIŠLJENJA  RAZVOJ INTERESA ZA GLAZBENU UMJETNOST  UPOZNAVANJE PLESOVA PRIMJERENIH DOBI DJECE  PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO; JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; SOCIJALIZACIJSKO Iva Zajec
  • 20. DVD PROJEKCIJE CILJ:  RAZVIJANJE INTERESA ZA MEDIJSKU KULTURU  UOČAVANJE DIJELOVA FILMSKE PRIČE (prema planu i programu)  RAZLIKOVANJE ANIMIRANOG (LUTKARSKOG I CRTANOG), DOKUMENTARNOG I DJEČJEG IGRANOG FILMA  RASPOZNAVANJE I KARAKTERIZACIJA LIKOVA (prema planu i programu)  RAZVOJ PAMĆENJA, UOĆAVANJA, UOPĆAVANJA I KRITIČKOG MIŠLJENJA  RAZONODA  PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO; JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; REKREATIVNOIva Zajec
  • 21. PRIČAONICE – NOVOSTI U RAZREDU CILJ:  ZADOVOLJITI PRIRODNU POTREBU UČENIKA ZA PRIČANJEM  RAZVIJANJE KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA: SLUŠANJE SUGOVORNIKA I GOVORENJE  UVJEŽBAVANJE PRAVILNOG GOVORENJA, PREPRIČAVANJA I OPISIVANJA  RAZVIJANJE INTERESA ZA ZBIVANJA U ŽIVOTU UČENIKA – DUBLJE MEĐUSOBNO UPOZNAVANJE  RAZVIJANJE TOLERANCIJE, STRPLJENJA I UVAŽAVANJA RAZLIČITOSTI  ČVRŠĆE POVEZIVANJE RAZREDNOG KOLEKTIVA  PODRUČJA AKTIVNOSTI: JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; SOCIJALIZACIJSKO Iva Zajec
  • 22. LIKOVNE RADIONICE CILJ:  RAZVIJANJE LIKOVNOG STVARALAŠTVA  POTICANJE DIVERGENTNOG MIŠLJENJA, KREATIVNOSTI I MAŠTE  RAZVIJANJE ESTETSKIH VRIJEDNOSTI  RAZVIJANJE KRITIČKOG MIŠLJENJA (SAMO)KRITIČKE PROSUDBE  UPOZNAVANJE VRHUNSKIH UMJETNIČKIH DJELA  RAZVOJ MOTORIKE  PODRUČJA AKTIVNOSTI: KULTURNO-UMJETNIČKO; SOCIJALIZACIJSKO; REKREATIVNO Iva Zajec
  • 23. ISTRAŽIVAČKE RADIONICE CILJ:  UVOĐENJE UČENIKA U ISTRAŽIVAČKI RAD I PROJEKTNU NASTAVU  UČENJE UČENIKA KAKO SAMOSTALNO UČITI  UPOZNAVANJE MEDIJA KAO IZVORA INFORMACIJA  RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI EVALUACIJE I SAMOEVALUACIJE  POTICANJE I UVAŽAVANJE INTERESA I ZNATIŽELJE SVAKOG UČENIKA  RAZVIJANJE SURADNIŠTVA I TOLERANCIJE  RAZVIJANJE SAMOPOUZDANJA I SAMOPOŠTOVANJA  USVAJANJE PRAVILA KOMUNIKACIJE  RAZVIJANJE MIŠLJENJA, PAMĆENJA I LOGIČKOG ZAKLJUČIVANJA  PODRUČJA AKTIVNOSTI: LOGIČKO, ZNANSTVENO- TEHNOLOŠKO; RADNO, SOCIJALIZACIJSKO; JEZIČNO- KOMUNIKACIJSKO Iva Zajec
  • 24. EKO RADIONICE CILJ:  RAZVIJANJE EKOLOŠKE SVIJESTI – POTREBE ZA OČUVANJEM PRIRODE, ČISTOG I ZDRAVOG OKOLIŠA  UOČITI DA POSTOJE RAZLIČITE VRSTE OTPADA  OTKLANJANJE, PRIKUPLJANJE I ODLAGANJE OTPADA  UPOZNATI NAČINE ISKORIŠTAVANJA OTPADA U UKRASNE I UPORABNE SVRHE  UKAZIVATI NA LJEPOTU PRIRODE BEZ OTPADA  RAZVIJANJE NAVIKA ŠTEDNJE STRUJE, VODE I PLINA  OSVIJESTITI NEDOSTATAK PITKE VODE NA ZEMLJI  UOČITI POVEZANOST PRAVILNE ISHRANE I ZDRAVLJA  UOČITI VRIJEDNOST TJELESNE AKTIVNOSTI  UTJECATI NA OBLIKOVANJE MORALNIH VREDNOTA  PODRUČJA AKTIVNOSTI: EKOLOŠKI ODGOJ; ZDRAVSTVENO-HIGIJENSKO, RADNO, TEHNIČKO PODRUČJE Iva Zajec
  • 25. IGRE CILJ:  UTJECATI NA ANTROPOLOŠKI STATUS UČENIKA, POPRAVLJANJE KOORDINACIJE POKRETA, RAZVIJATI NAVIKU TJELESNOG VJEŽBANJA, RAZVIJATI SURADNIŠTVO I NATJECATELJSKI DUH, BORAVITI NA SVJEŽEM ZRAKU (ukoliko se igre izvode na školskom igralištu)  POTICATI SOCIJALIZACIJU I UČVRŠĆIVANJE ODNOSA U RAZREDNOM ODJELJENJU, RAZVIJATI SURADNIŠTVO, MAŠTU, PAMĆENJE I MIŠLJENJE, POŠTIVANJE DOGOVORENIH PRAVILA IGRE, ODMOR I RAZONODA PODRUČJE AKTIVNOSTI: IGRE, ŠPORT, REKREACIJA, SOCIJALIZACIJSKO Iva Zajec
  • 26. RAZREDNI ČASOPIS  CILJ:  RAZVOJ INTERESA ZA MEDIJSKU KULTURU  RAZVOJ PISMENOG IZRAŽAVANJA  POTICANJE STVARALAČKOG PISANJA  POTICANJE LIKOVNOG STVARALAŠTVA  RAZVOJ PERCEPCIJE I LOGIČKOG MIŠLJENJA  UVOĐENJE U ISTRAŽIVAČKU NASTAVU  POTICANJE SOCIJALNIH KONTAKATA RADOM U SKUPINAMA  RAZVOJ INICIJATIVE I SAMOPOUZDANJA  RAZVOJ OSJEĆAJA VRIJEDNOSTI VLASTITOG RADA  RAZONODA  INTEGRIRA SVA PODRUČJA (UČENICI RADE LIKOVNE PRILOGE, ISTRAŽIVAČKE, KNJIŽEVNO- UMJETNIČKE, SPORTSKE, POSTAVLJAJU MATEMATIČKE I JEZIČNE ZADATKE I MOZGALICE...) Iva Zajec
  • 27. Literatura  Bunčić, Ivković, Janković, Penava: ”Igrom do sebe”, Alinea, Zagreb, 1994.  Crazy Animals And Other Activities for Teaching English to Young Learners, British Council, London, 2012.  Grujić, Iva: Dramske igre u nastavi, skripta za internu upotrebu  Krmpotić, V. : Vrline ljubavi, Profil, Zagreb, 2004.  Krmpotić, V.: Vrline nenasilnosti, Profil, Zagreb, 2004.  Kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja, MZOŠ i AZOO, Zagreb, 2012.  Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, MZOS, 2010.  S. i R. Bennet: "365 dana bez televizije", Mozaik knjiga, Zagreb, 2001. Iva Zajec