pregledni znanstveni rad; Zbornik radova Međunarodne znanstvene konferencije ''Kontroverze suvremene pedagogije i prakse odgoja i obrazovanja''; Mostar, listopad 2008.

21. 0
Željka Kovačević Andrijanić
Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu
STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA

22. 1
SAŽETAK
O potrebi sveučilišne razine studija predškolskog odgoja govori se već dugi niz godina,
no unatoč tomu što se uviđa potreba sveučilišnog obrazovanja studenata predškolskog odgoja
– premda je još uvijek sve samo na razini razgovora, rasprava i prijedloga – s druge se strane
postupak odabira pristupnika za upis na studije predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj,
budućih diplomiranih odgajatelja, svodi na uspjeh postignut tijekom srednjoškolskog
obrazovanja. Ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da se preddiplomski studij predškolskog
odgoja u Republici Hrvatskoj provodi i kao redovni i kao izvanredni. Pritom je važno
napomenuti kako je riječ o jedinome studiju koji obrazuje buduće prosvjetne djelatnike, a koji
dozvoljava izvanredno studiranje. Naravno da kriteriji koji se postavljaju pred redovne i pred
izvanredne studente nisu jednaki, dok im je diploma na tržištu rada kasnije jednako valjana –
čime se također na neki način kazuje kako je studij predškolskoga odgoja manje važan od
ostalih studija koji obrazuju stručnjake za odgojno-obrazovni rad s djecom, to tim više što je
odavna spoznat i naglašavan presudan značaj odgojno-obrazovnih utjecaja u ranoj dobi za
razvoj cjelovite, zdrave, stabilne, socijalizirane ličnosti.
ABSTRACT
The need for Bachelor’s degree within the field of preschool education has been the
subject of many various discussions (even though it has not moved beyond the discussion
table); it is quite evident that there is urgency. On the other hand the application process and
selection for the Bachelor’s degree programs in preschool education in Republic of Croatia is
still conducted based on the High School GPA. We should not forget the fact that this
Bachelor’s degree in Republic of Croatia could be obtained while being a full or a part time
student. It is crucial to point out how a future teacher could attain a Bachelor’s degree while
doing it part time. We should all understand very well that requirements for full time and part
time students are not the same, while they are still achieving the same degree. This can only
show us how little preschool education is valued in comparison to other educational degrees
that are preparing young teachers as well, even more so, since it is very well known how
crucial the teacher’s influence is in the child’s early development, especially if we want our
youth to become well rounded, healthy, stable, and sociable individuals.

23. 2
Ključne riječi:
Sustav odgoja i obrazovanja, rani odgoj i obrazovanje, predškolski odgoj i obrazovanje,
stručni studij predškolskog odgoja, sveučilišni studij, diplomirani odgajatelj, djeca rane dobi,
djeca predškolske dobi, kriteriji za upis na studije predškolskog odgoja u RH

25. 3
UVOD
Svojevrsna diskriminacija sustava predškolskog odgoja i obrazovanja u odnosu na
ostale odgojno-obrazovne sustave u Republici Hrvatskoj, a posebice nemogućnost daljnjeg
visokoškolskog obrazovanja nakon završetka stručnog1
studija (donedavno dvogodišnjeg, a
uvođenjem tzv. Bolonjskog procesa visokoškolskog obrazovanja trogodišnjeg) te tendencija
ukidanju prijamnih ispita pri upisima na studij predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj i
vrjednovanje tek srednjoškolskog uspjeha kao nepotpunog i varljivog kriterija – rezultirali su
salvama nezadovoljstva diplomiranih odgajatelja.
I sami svjesni propusta visokoškolskih ustanova2
tijekom proteklih desetljeća – budući
da u svojim redovima susreću i one »odgajatelje« kojima nije mjesto u odgojno-obrazovnom
procesu s djecom rane dobi – odgajatelji kritiziraju sustav, politike fakulteta i degradaciju
struke, podsjećajući na znanstvene spoznaje o neizmjernoj važnosti prvih godina života po
cjelokupan razvoj djetetove ličnosti. Također su razočarani činjenicom da se odluke koje se
tiču sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te njih samih donose bez njihova
sudjelovanja.
I. ZNAČAJ I POTREBA PODIZANJA RAZINE STRUČNOG STUDIJA
PREDŠKOLSKOG ODGOJA NA RAZINU SVEUČILIŠNOG STUDIJA
Posljednja dva desetljeća, a nekoliko zadnjih godina posebice, u Republici Hrvatskoj
govori se o potrebi podizanja razine stručnog studija predškolskog odgoja na sveučilišnu.
Odgajatelji su, uz primarnog odgojnog čimbenika – obiteljsku zajednicu – prvi u nizu
odgojno-obrazovnih utjecaja s kojima se pojedinac susreće tijekom odrastanja. Njihov
odgojno-obrazovni rad orijentiran je na najmlađu dobnu skupinu: djecu od 1. do 7. godine
života odnosno do polaska u školu, koja upravo u razdoblju ranoga djetinjstva stječu osnovne
spoznaje o sebi, drugima i okružju u kojemu odrastaju. Odgajatelj je sukreator djetetova
razvoja, posredno i neposredno odgovoran za dijete kao individuu: za njegovu sigurnost,
dobrobit i cjelovitost njegova zdravog psihomotornog, tjelesnog, emocionalnog,
1
Prema dokumentu Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005-2010. MZOŠ (str.35): 4.3.2. Razvoj
obrazovanja odgojiteljskoga i nastavnog osoblja stoji: »Za obrazovanje odgajatelja izvodit će se studij
predškolskog odgoja koji je stručni studij u trajanju od tri godine«.
2
U članku 4.3.2. Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005 – 2010.: Razvoj obrazovanja odgojiteljskog
i nastavnog osoblja) navodi se: »…Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim
slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta… (4) Akademska samouprava na visokim
učilištima u Republici Hrvatskoj obuhvaća: …utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata,…«
U istom se članku, međutim, kaže i sljedeće: »…(6) Akademske slobode, akademska samouprava i
autonomija sveučilišta uključuju i odgovornost akademske zajednice prema društvenoj zajednici u kojoj
djeluje.«

26. 4
intelektualnog, socijalnog i moralnog razvoja. Premda razvoj umnogome ovisi o djetetovim
mogućnostima i sposobnostima, ne smije se zanemarivati značajnu činjenicu kako je upravo
odgajatelj taj koji pomaže razvijanju djetetovih mogućnosti i sposobnosti do krajnjih
potencijala. No jednako tako, nekompetentan odgajatelj može ograničavati djetetove razvojne
mogućnosti i sposobnosti, štoviše i utjecati na drastičan pad istih i dovesti do nesagledivih,
dugoročno negativnih posljedica po razvoj buduće ličnosti. Stoga je od iznimna značaja, uz
psihofizička obilježja osobe odgajatelja, nezaobilazna profesionalna kompetencija – poradi
koje se, naposljetku, i javlja potreba za podizanjem razine studija sa stručne na sveučilišnu.
U odgojno-obrazovnom procesu s djecom rane dobi može i mora raditi ona osoba koja
se odlikuje ne samo emotivnim pristupom djeci, autoritativnošću odgojnog pristupa (ne
autoritarnošću!), divergentnim načinom razmišljanja, a poziv koji je odabrala – odabrala je s
ljubavlju i željom da upravo to bude njezino zvanje i zanimanje, uz neminovno cjeloživotno
obrazovanje kao potrebu nadopunjavanja novim spoznajama pedagogijske, psihologijske i inih
interdisciplinarnih znanosti.
U Vodiču kroz zanimanja »Mrav« Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u
kojemu se govori o pojedinim zanimanjima, kad je riječ o zanimanju odgajatelja između
ostaloga se navode i poželjne osobine: »…odgajatelj, uz naglašenu opću altruističku
vrijednosnu orijentaciju, mora imati intrinzični (unutarnji) interes i ljubav za bavljenje malom
djecom, kao i sposobnost lake prilagodljivosti individualnim potrebama pojedinog djeteta u
njegovom, često burnom, razvojnom procesu. On mora znati brzo i točno identificirati i onu
djecu koja imaju specifične potrebe, kao što su darovita djeca ili ona s teškoćama u razvoju,
kao i načine zadovoljavanja takvih potreba. Za to su mu potrebna i specifična znanja iz dječje
i razvojne psihologije i metodike poučavanja za tu dob odgajanika. Osim normalnog
intelektualnog sklopa, odgajatelj mora biti stabilna etička i zrela emocionalna ličnost, jer se
djeca predškolske dobi emotivno jako vežu (poistovjećuju) sa svojim odgajateljem i oponašaju
njegovo ponašanje, poprimajući i neke njegove karakterne osobine. Od posebnih poželjnih
karakteristika treba naglasiti dobar tjelesno-zdravstveni status, ugodan vanjski izgled,
kreativnost i govorne sposobnosti. U specifične poželjne osobine ulazi smisao za glazbu,
scensku djelatnost i likovno izražavanje.«
Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programsko usmjerenje odgoja i
obrazovanja predškolske djece (1991) – uz Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju
temeljni dokumenti predškolskog odgojno-obrazovnog sustava – daju jasne i precizirane
zadaće i obilježja odgajatelja djece rane dobi koja iz tih zadaća proizlaze te upozoravaju i na
važnost obrazovanja odgajatelja za iznimno važnu zadaću odgojno-obrazovnog utjecaja na

27. 5
djecu predškolske dobi: »Obrazovanje odgajatelja, zbog složenosti posla, a posebice i zbog
znanstveno-stručnih razloga, treba dostići visokoškolsku razinu. Tomu u prilog govore i ovi
širi društveni argumenti: slojevitost zadaća u ostvarivanju cilja i provođenju suvremeno
koncipiranog predškolskog odgoja, utemeljenog na suvremenim znanstvenim teorijama; odgoj
djece od prve godine života do polaska u školu – u kontinuitetu; stručna kompetencija i
profesionalna osposobljenost za znanstveno i stručno praćenje, usavršavanje i razvijanje
pedagoške prakse; znanstveno-istraživačke sklonosti i veće mogućnosti daljnjeg
specijalističkog i osobnog usavršavanja.«
O problematici razine studija predškolskog odgoja već osamnaest godina kontinuirano
polemizira i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Republike Hrvatske, koji
je, prema riječima predsjednice Strugar (2008), organizirao i okrugli stol na temu »Učitelj-
odgajatelj s dodiplomskim i poslijediplomskim obrazovanjem«, pri kojemu se raspravljalo o
visokom obrazovanju odgajatelja s mogućnošću stjecanja znanstvenog obrazovnog stupnja
(u starom nazivlju) odnosno dodiplomskog i poslijediplomskog studija (novo nazivlje), kao
četiri temeljna razloga navevši:
»1. Više od dvadeset godina odgajatelji djece predškolske dobi osjećaju nedostatak
znanja koje stječu redovnim programom dvogodišnjeg studija: metodičkog, psihologijskog,
defektologijskog, zdravstvenog, komunikacijskog, retoričkog.
Osim navedenoga, broj sati praktičnog obrazovanja (realizacija praktičnog rada) nije
dovoljan za početnu kompetentnost u samostalnom radu diplomiranoga odgajatelja.
2. Problem je i u tome što diplomirani odgajatelj nema mogućnosti nastavka
obrazovanja. Naime, odgajatelj koji želi steći VSS mora upisati novi studij!
Ovdje svakako valja spomenuti Ustav Republike Hrvatske koji izrijekom u čl. 65 kaže:
»Svakome je dostupno visoko školsko obrazovanje pod jednakim uvjetima.«
Očito odgajatelju nije.
3. Uz duboko poštovanje prema svima onima koji se trude biti dobri predavači
studentima – budućim odgajateljima – apsurd je da odgajatelj ne može steći znanstveni
stupanj i postati profesorom na fakultetu na kojemu se obrazuju odgajatelji.
4. U svijetu znanja, dakako, bi bilo djelotvornije da na natječaj za određeno stručno
radno mjesto – odgovorno za predškolski odgojno-obrazovni sustav – prijavu mogu dostaviti i
odgajatelji. No, oni ne mogu steći znanstveni stupanj i ne mogu zadovoljiti uvjete natječaja
(primjerice za radna mjesta savjetnika ili višeg savjetnika).«
Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Republike Hrvatske poručuje:
»Odgajatelj želi znati, želi biti kompetentan, želi biti najkvalitetniji dio svijeta znanja! »Ei S

28. 6
Commitment To Quality Early Childhood Education« također govori o tome da su visoko
obrazovani edukatori - učitelji, odgajatelji - najvažniji za kvalitetno obrazovanje u najranijoj
dobi (Franc.94. Cipar80.), pa čak i neke zemlje izvan Europske unije (Bosna i Hercegovina,
Srbija)«. Ovdje valja napomenuti kako u zemljama Europske unije, kao primjerice u Danskoj,
Švedskoj, Irskoj i Finskoj, studij predškolskog odgoja jest trogodišnji (preddiplomski) kako je
to i u Hrvatskoj, no diplomiranim je odgajateljima dana mogućnost nastavka studija te upisa
poslijediplomskog studija.
Međutim, prije negoli je studiju predškolskog odgoja uopće pripalo mjesto koje u
visokoškolskom sustavu obrazovanja i zaslužuje, nešto je vrlo neugodno iznenadilo i
ražalostilo te izazvalo buru reakcija u redovima odgajatelja3
: kriteriji upisa na studije
predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj ne samo da nisu stroži, selektivniji, nego ih gotovo
uopće i nema. Sporazum o potpunom ukidanju razredbenih postupaka pri upisima studenata
predškolskog odgoja – potpisan na Plitvicama u svibnju 2008. godine – kojime je dogovoreno
kako će se »selekcija« kandidata za studij predškolskog odgoja temeljiti isključivo na općem
uspjehu postignutom tijekom srednjoškolskog obrazovanja, u posvemašnjoj je kontradikciji s
ranije spomenutim podizanjem razine studija sa stručne na sveučilišnu (znanstvenu).
Sporazum nameće pitanje je li uopće, u takvim okolnostima, potrebito podizati razinu studija
na sveučilišnu? Naime, dodatna degradacija studija ukidanjem razredbenih ispita mogla bi
»laike« upućivati na pomisao kako predškolski odgoj nije vrijedan veće obrazovne razine od
trogodišnje strukovne srednje škole.
II. SREDNJOŠKOLSKI USPJEH – NEDOSTATAN KRITERIJ SELEKCIJE
KANDIDATA ZA STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Vrjednovanje uspjeha u srednjoj školi neosporno je nedostatan kriterij odabira
studenata za studij predškolskog odgoja. Poznato je da su adolescenti u dobi od 14-15 godina u
većini slučajeva nedovoljno svjesni svojih interesnih sfera, sposobnosti i želje za određenim
zvanjem. Čak i kod onih četrnaestogodišnjaka kod kojih postoji visoka ili relativno visoka
svijest o tomu što bi u životu željeli raditi odnosno koje zvanje odabrati, u ovoj je (kaotičnoj)
fazi razvoja od bitnoga značaja uloga roditelja/skrbnika koji usmjerava, a nerijetko i umjesto
djeteta odlučuje o izboru srednje škole. Pogrešan odabir srednje škole – u kombinaciji s
prevratom koji se u pubertetu događa u djece na svim razvojnim područjima – može rezultirati
3
Predlažem posjet forumu Udruge odgajatelja dječjih vrtića: http://www.udruga-
odgajatelja.hr/forum/viewtopic.php?f=169&t=289, tema: Predškolski odgoj kao sveučilišni studij – kada?

29. 7
iskazivanjem nesrazmjera ocjena i stvarnoga znanja u područjima primarnih interesa i
sposobnosti.
Vrjednovanjem samo srednjoškolskog uspjeha ne bi bila dana prilika učenicima koji
nisu maturirali izvrsnim uspjehom niti onima koji dolaze iz, uvjetno rečeno, »slabijih« škola
(često se pritom misli na strukovne i obrtničke škole). S druge strane, razredbenim postupkom
koji ne bi selekcionirao pristupnike temeljem ostvarena uspjeha u srednjoj školi (ali bi,
naravno, vrjednovao i uspjeh u srednjoj školi te posebne uspjehe ostvarene tijekom
četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja na međunarodnoj, državnoj i/ili županijskoj
razini) bila bi dana mogućnost učenicima koji nisu ostvarili izvrstan uspjeh tijekom svih
četiriju godina srednjoškolskog obrazovanja, a kod kojih postoje ogromni potencijali, potrebita
razina znanja i sposobnosti te motivacije za studij i rad u procesu odgoja i obrazovanja s
djecom rane dobi.
III. PREDŠKOLSKI ODGOJ KAO IZVANREDNI STUDIJ
Usto, ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da se preddiplomski studij predškolskog
odgoja u Republici Hrvatskoj provodi i kao redovni i kao izvanredni. Pritom je važno
napomenuti kako je riječ o jedinome studiju koji obrazuje buduće prosvjetne djelatnike, a
koji dozvoljava izvanredno studiranje. Naravno da kriteriji koji se postavljaju pred redovne i
izvanredne studente nisu jednaki, dok im je diploma na tržištu rada kasnije jednako valjana. I
ovim se oblikom degradacije studija predškolskog odgoja na neki način govori kako je riječ o
studiju manje važnom od ostalih koji obrazuju stručnjake za odgojno-obrazovni rad s djecom,
to tim više što je odavna spoznata i naglašavana važnost odgojnih utjecaja u prvim godinama
života za cjelokupan razvoj pojedinca.
Studenti izvanrednog studija najvećma su odrasli, zreli, već oblikovani ljudi, zaposleni
i nezaposleni, nerijetko i u kasnim tridesetima, pa i stariji, koji studij predškolskog odgoja
upisuju zato što žele steći neku (bilo koju!) višu stručnu spremu odnosno diplomu, bez i
najmanje namjere da im životno zvanje i zanimanje bude odgajatelj predškolske djece, često s
ciljem napredovanja u poslu koji već obavljaju i čiji poslodavac pritom priznaje bilo koju
obrazovnu spremu iznad srednjoškolske. Na taj način dolazimo do dva problema/pitanja: 1.)
takvi studenti, koji sami plaćaju svoj studij, a nisu prošli temeljne psihologijske, zdravstvene,
obrazovne… provjere, zauzimaju mjesta studentima koji su motivirani, puni znanja i želje za
obrazovanjem upravo u području predškolskog odgoja i obrazovanja, odlikuju se potrebitim
sposobnostima i zdrave su, stabilne ličnosti te žele raditi u odgojno-obrazovnom procesu, a

30. 8
možda nemaju dovoljnu materijalnu podlogu za financiranje svog studiranja; 2.) tko može
garantirati da student koji je upisao izvanredni studij predškolskog odgoja iz razloga
navedenih pod 1.), a nije prošao potrebite provjere psihologijskih testova crta ličnosti, općeg
znanja, specifičnih sposobnosti… neće nakon diplome ipak dospjeti u odgojno-obrazovni
proces, bez obzira na svoju starosnu dob i nepostojanje elementarnih obilježja koja bi
odgajatelj trebao posjedovati? Nepostojanje kriterija izvan postignutog srednjoškolskog
uspjeha dovest će do još većega pada ionako degradirane odgajateljske struke odnosno pada
kvalitete institucionalnog odgoja i obrazovanja.
Usporedbe radi, prikazat ću situacije s razredbenim postupcima za akademsku
2008/2009. godinu »šetnjom« kroz fakultete hrvatskih sveučilišta koji provode studije
predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj.
IV. ANALIZA STANJA
U Republici Hrvatskoj postoji 6 visokoškolskih ustanova na kojima se izvodi
preddiplomski stručni studij predškolskog odgoja u trajanju od VI semestara. Svaka od tih
ustanova, na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, utvrđuje
kriterije/uvjete na osnovi kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis. Iz te slobode
proizlazi neujednačenost kriterija na državnoj razini: razredbeni postupci, temeljem
spomenutog Zakona, spuštaju se na razinu svakog sveučilišta, a potom fakulteta. Stoga ne
začuđuje posvemašnji kaos kriterija i »kriterija« na fakultetima.
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (sa svojim sastavnicama: Visokom
učiteljskom školom u Petrinji te Visokom učiteljskom školom u Čakovcu), kako je vidljivo iz
teksta Natječaja objavljenoga u Vjesniku 30. svibnja 2008. godine i na web-stranicama
Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, zadržao je prošlogodišnje, upitne kriterije. Tako su ovi
fakulteti prilikom selekcije pristupnika pri razredbenom postupku eliminaciju obavljali samo
testom opće informiranosti. Ovaj je razredbeni postupak nedostatan za kvalitetnu selekciju,
budući da sam test opće informiranosti, bez minimalnih provjera posebnih sposobnosti te
komunikativnosti i motiviranosti – koji su uključeni u razredbeni postupak za učiteljski studij
sastavnica istoga Učiteljskog fakulteta (pri čemu se komunikativnost i motiviranost
provjeravaju razgovorom, posebno se ne boduju, ali je moguće pristupnika temeljem
razgovora isključiti iz razredbenog postupka) – ne može pridonijeti kvalitetnom izboru
budućih odgajatelja. Studenti s posebnim statusom na ovim su se fakultetima upisivali izvan
propisanih upisnih kvota, što je za pohvalu, budući da time nisu zakinuti brucoši koji su

31. 9
tijekom razredbenog postupka ostvarili veći broj bodova. Pravo upisa na studij pristupnici su
ostvarili sukladno uspjehu na razredbenom postupku. Nije naveden bodovni prag.
Natječaj za upis na studij predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Rijeci i njegove
sastavnice – Odsjeka za učiteljski studij u Gospiću, za akademsku 2008/2009. godinu ispod je
svake razine. Razredbeni postupak obuhvaćao je samo provjeru likovnih i glazbenih
sposobnosti te motoričkih znanja i sposobnosti. Za prijelaz bodovnog praga bilo je dovoljno
ostvariti 10% (!) od maksimalnog mogućeg broja bodova. Studenti posebnoga statusa
ostvarili su pravo upisa prijelazom bodovnoga praga. Nije navedeno jesu li studenti posebnoga
statusa upisivani izvan upisnih kvota te proizlazi da su upisivani unutar kvota odnosno da su
njihovim upisom uskraćena mjesta studentima koji nemaju tzv. poseban status, ali su ostvarili
bolji uspjeh odnosno na razredbenom postupku stekli veći broj bodova.
Za razliku od Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i Učiteljskog fakulteta u Rijeci, za
pohvaliti je relativno solidno razrađene kriterije Filozofskog fakulteta u Splitu. Razredbeni
postupak je obuhvaćao: test opće kulture; analitičko čitanje zadanog teksta i pisanje osobnog
osvrta (eseja) na pročitani tekst od najviše tri stranice, a obuhvaćao je jasno navođenje
problema koji se u pročitanom tekstu razmatra, jasno navođenje stavova (ili stava) za koje se u
pročitanom tekstu autor(i) zalažu te osobni kritički osvrt na problem i stavove iz pročitanog
teksta; provjeru sluha (intonativno-ritamske sposobnosti); interpretativno čitanje i
razumijevanje teksta, pri čemu je pristupnik na kraćem tekstu u prozi ili stihu trebao pokazati
sposobnost interpretativnog (lijepog, izražajnog) čitanja i sposobnost razumijevanja teksta te
način izražavanja. Pristupnici s pravom izravnog upisa (posebni statusi) mogli su upisati studij
ako su prešli bodovni prag.
Učiteljski fakultet u Osijeku za integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni
učiteljski studij i stručni studij predškolskog odgoja već dulje vrijeme ne provodi razredbene
ispite, već se rang-ljestvice rade na osnovi vrjednovanja uspjeha u srednjoj školi i temeljem
posebnih djelatnosti i uspjeha pristupnika.
Glede Odjela za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli,
pretraga Interneta rezultirala je nalaženjem nedatumiranoga dokumenta u kojemu stoji kako se
»razredbeni postupak« (i za buduće studente stručnog studija predškolskog odgoja, ali i za
buduće studente integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija) – koji je
sličan osječkome, no ipak nešto definiraniji – provodi bez posebnog razredbenog ispita, a
izbor između pristupnika obavlja se putem razredbenog postupka koji podrazumijeva
vrjednovanje uspjeha u srednjoj školi: opći uspjeh u svakom razredu, uspjeh na maturi te
prosječne ocjene relevantnih predmeta: hrvatskog jezika (odnosno talijanskog za studente koji

32. 10
će studirati na talijanskom jeziku), (prvog) stranog jezika, biologije, povijesti i tjelesne i
zdravstvene kulture.
Na web-stranicama Sveučilišta u Zadru, na 10 stranica objavljenog Natječaja za upis
studenata u I. godinu preddiplomskih studija, navode se svi mogući uvjeti i kriteriji
(materijalni i nematerijalni) u svezi s upisima u akademsku 2008/2009. godinu, no o
razredbenom ispitu za studij predškolskog odgoja (i drugih studija) nema ni riječi, tek:
»Razredbenim ispitom provjerava se znanje i sposobnosti iz predmeta koji su važni za nastavak
obrazovanja u okviru programa koji je pristupnik mogao svladati u srednjoj školi.« Na svom
promotivnom letku zadarsko Sveučilište naznačilo je kako je »u pripremi brošura 'Vodič za
buduće studente', koja će se moći naručiti pouzećem ili kupiti u Službi preddiplomskih studija.
U brošuri će biti navedeni svi ostali detalji, poput upisnih kvota, uvjeta upisa, rokova prijave,
razredbenih ispita itd.«
Iz navedene je »šetnje« posve jasno da svaki fakultet u Republici Hrvatskoj koji
obrazuje odgajatelje predškolske djece provodi vlastita pravila, u narodu bi rekli: »vodi
vlastitu politiku« (doduše, zakonski), što pak rezultira ne samo nekvalitetnom klasifikacijom
budućih studenata, kasnije diplomiranih odgajatelja, nego i odašilje sliku posvemašnjeg kaosa
i nesuglasja u visokoškolskom obrazovnom sustavu.
Proizlazi da je nevažno je li budući odgajatelj psihički stabilna ličnost ili ne, jer svaki
liječnik opće prakse može izdati – i to i čini – obično uvjerenje u kojemu stoji da je pristupnik
sposoban za odgojno-obrazovni rad s djecom predškolske dobi, bez obavljanja sistematskog
pregleda. Emocionalna stabilnost osobe te kognitivne sposobnosti također su, očigledno je,
nevažne, jer će se dogoditi da će svaki pristupnik prijeći bodovni prag. Ni prethodno
obrazovanje, kao niti razina usvojenih znanja (činjenica, generalizacija…) ne igraju, čini se,
bitnu ulogu…
V. PRIJEDLOG KRITERIJA I POSTUPAKA ODABIRA PRISTUPNIKA ZA UPIS NA
STUDIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Upravo zbog naglaska važnosti cjelovite, zdrave i stabilne ličnosti kompetentnog,
profesionalnog odgajatelja u odgojno-obrazovnom procesu s djecom rane dobi, razredbeni
postupci pri fakultetima koji obrazuju buduće odgajatelje i učitelje trebali bi kao temeljne
kriterije imati procjenu intelektualnih sposobnosti (prosječan ili iznadprosječan IQ) te
emocionalne stabilnosti. Bit ću slobodna dati osobno viđenje klasifikacijskog ispita koji bi,
osim navedenih karakteristika/sposobnosti, predmnijevao ispitivanje: opće informiranosti

33. 11
(testovima općeg znanja); poznavanja hrvatskoga jezika i književnosti (hrvatske i svjetske),
posebice dječje (minimalno pismenim testovima, poželjno i usmenim ispitivanjem); razine
pismenosti i pismenog izražavanja (provjerom poznavanja pravopisa i gramatike hrvatskoga
jezika te izražavanja i kritičkog mišljenja – pisanjem eseja4
); interpretativng čitanja i
razumijevanja teksta5
; verbalnog (i neverbalnog) izražavanja i komunikacije te motivacije za
studij (intervjuom); likovne kulture, likovnog senzibiliteta i sposobnosti (poznavanje likovne
umjetnosti, likovnih elemenata, kompozicijskih elemenata, likovnih područja; provjera fine
motorike); glazbene kulture, glazbenog senzibiliteta i sposobnosti (poznavanje glazbene
umjetnosti, glazbenih elemenata; provjera glazbenih sposobnosti); motoričke spretnosti,
motoričkih znanja i sposobnosti (poligonom provjere motoričkih znanja i sposobnosti);
znanja engleskog jezika minimalno na razini razumijevanja i elementarnog govora, a
poželjno i na razini pismenosti (usmeni, poželjno i pismeni ispit); obveznog uvjerenja
liječnika medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti pristupnika za rad u odgojno-obrazovnom
procesu s djecom rane dobi, nakon provedbe sistematskog pregleda.
Podosta sličan predloženome potencijalnom razredbenom postupku (no u mnogočemu
i manjkav) postupak je koji je 2007. godine (za akademsku 2007/2008. godinu) provodio
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
VI. PRVE SU GODINE DJETINJSTVA NAJVAŽNIJE, NO TKO MARI ZA
ODGAJATELJE?
Republika Hrvatska provodi UNICEF-ovu akciju »Prve tri su najvažnije«. Dajmo stoga
legitimitet ovoj akciji podizanjem razine studija predškolskog odgoja sa stručne na
sveučilišnu, povišenjem kvalitete obrazovanja budućih odgajatelja, kvalitetnijim odabirom
studenata koji će u bliskoj nam budućnosti, po stjecanju diplome, odgajati i obrazovati djecu
najosjetljivijeg razvojnog razdoblja. Ne ostajmo deklarativno (»na papiru«), zemlja koja čini
sve za svoje najmlađe – pokažimo da uistinu znamo koliko su te prve godine života značajne.
Naposljetku, ne može se zaobići niti činjenica da se uporno »zaboravlja« na odgajatelje
pri raspravama i donošenju odluka, zakona, propisa, akata i sporazuma koji se tiču
predškolskog odgoja i obrazovanja te njih samih. Jedan od skorašnjih primjera jest i 2007.
godine raspisani Javni poziv Vijeća za nacionalni kurikulum predškolskoga,
osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja, pri čemu su uvjeti za
izbor kandidata za nacionalni kurikulum predškolskoga sustava odgoja i obrazovanja bili
4
Pogledati opis razredbenog postupka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
5
Pogledati opis razredbenog postupka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

34. 12
identični kriterijima ostalih sustava (visoka stručna sprema, informatička pismenost i radno
iskustvo u struci), što je paradoksalno, budući da su diplomirani odgajatelji jedini koji u
neposrednom radu s djecom sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja djece rane dobi, a
stručna sprema koju imaju odgovara višoj odnosno prvostupniku predškolskog odgoja.
Temeljem navedenih uvjeta jasno je da se misli na stručne suradnike (koji nisu uključeni u
neposredni odgojno-obrazovni rad) i potpuno zanemaruje odgajatelje kao bitnu i najčvršću
kariku lanca institucionalnog odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi. Tko je
kompetentniji od odgajatelja – uz članove stručno-razvojnih službi – sudjelovati u donošenju
nacionalnog kurikuluma predškolskog sustava odgoja i obrazovanja?
Na Forumu Udruge odgajatelja dječjih vrtića odgajatelji poručuju:
»Poštovani, kao akademski građani Republike Hrvatske i mi želimo nazočiti (i ne samo
nazočiti, nego konstruktivno prisustvovati i sudjelovati) – jer to je, naposljetku, naše pravo –
svim skupovima, sastancima, raspravama, dogovorima, pregovorima… u svezi s predškolskim
odgojem i obrazovanjem te budućnošću odgajatelja i odgajateljske struke. Najljepše molimo
da nas promatrate kao vrijedne kolege i sudionike odgojno-obrazovnog procesa, jer mi to
jesmo. Među nama ima, na žalost, i onih koji su zalutali u struku (zbog dosadašnjih kriterija
selekcije, zbog kojih i tražimo pooštrenje kriterija, a ne srozavanje istih), no velika većina nas
ponosi se svojim zvanjem, kontinuirano se stručno usavršava, teži permanentnom
obrazovanju, spremna je na promjene i velike korake naprijed – za boljitak naše budućnosti:
naše djece. Pitamo li svoju djecu što misle, što žele, što predlažu, kako bi ona nešto učinila...?
Nastojimo li im dati mogućnost izbora? Većina nas - da. Recimo, poštovani profesori,
poštovani kolege pedagozi (koji ste nas poučavali tomu koliko je neophodno dozvoliti razvoj
vlastite osobnosti, ne bježati od individualiteta nego se njime ponositi, izgrađivati pozitivnu
sliku o sebi od najranije dobi, razvijati kritičko mišljenje...), da smo mi vaša - djeca. Mi smo,
dakle, vaša slika i prilika. Vi ste bili naši modeli i oblikovali ste (onoliko koliko se dalo na to
utjecati, odnosno usmjeriti nas) buduće SEBE - buduće odgajatelje djece na kojoj će - jest da
je riječ o frazi, no više je nego istinita – o(p)stati (?) svijet. Želimo da nas pokušate saslušati,
ali i čuti. Zajedno možemo učiniti puno, jer mi smo ti koji u neposrednom odgojno-
obrazovnom radu s djecom, kao poticatelji njihova cjelokupnog razvoja do maksimalnih
potencijala, kao prvi čimbenici lanca institucionalnog odgoja i obrazovanja sudjelujemo i
utječemo na budućnost Lijepe naše, odgajajući joj i obrazujući buduće i akademske i
neakademske građane koji će je voditi u bolje i ljepše demokratsko sutra.«
Sluša li tko odgajatelje? I čuje li ih?

35. 13
IZVORI:
1. Dokument Odjela za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
objavljen na Internetu. Kategorija: Upisi: http://www.vuspu.hr/Nat_08_9.doc
(13.06.2008.)
2. Forum Udruge odgajatelja predškolske djece. Tema: Predškolski odgoj kao sveučilišni
studij – kada?: http://www.udruga-odgajatelja.hr/forum/viewtopic.php?f=169&t=289
(12.06.2008.)
3. Hrvatski sabor: (2003): Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb:
Narodne novine 123/03.
4. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2005): Plan razvoja
sustava odgoja i obrazovanja 2005 – 2010. godine. Zagreb: MZOŠ: http://www.national-
observatory.org/docs/85-05a_WB_Programme_for_education.pdf (20.06.2008.)
5. Mrav-book Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Vodič kroz zanimanja:
http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node0802.htm (13.06.2008)
6. Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programsko usmjerenje odgoja i
obrazovanja predškolske djece (1991): Glasnik Ministarstva prosvjete, 7/8.
7. Strugar, B. (2008): Izvješće o realizaciji okrugloga stola na temu ''Učitelj-odgajatelj s
dodiplomskim i poslijediplomskim obrazovanjem''. Zagreb: Sindikat radnika u
predškolskom odgoju i obrazovanju Republike Hrvatske.
8. Web-stranica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Kategorija: Upisi:
http://www.ufri.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=21&Itemid=44
(12.06.2008.)
9. Web-stranica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kategorija: Natječaj za upis
studenata u akademsku godinu 2008/2009: http://www.ufzg.hr (12.06.2008.)
10. Web-stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kategorija: Upisi u akademsku
godinu 2008/2009: http://www.ffst.hr (12.06.2008.)
11. Web-stranica Sveučilišta u Zadru. Kategorija: Upisi u I. godinu preddiplomskih studija u
akademskoj godini 2008/2009: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=1626
(12.06.2008.)

36. 14
12. Web-stranica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Kategorija: Upisi 2008: http://www.ufos.hr/DATA/upisi_2008/najava_upisi_2008.php
(12.06.2008.).