Dokument se bavi različitim stilski figurama u jeziku, uključujući figure dikcije, konstrukcije i misli, te pruža primjere za svaku figuru kao što su aliteracija, anafora, metafora i paradoks. Ove figure se koriste za naglašavanje emocija, stvaranje ritma i jačanje izraza u govoru i pisanju. Osim toga, objašnjava se kako se figure koriste u različitim kontekstima i stilovima.

1. STILSKE FIGURE

2. dikcije
Stilske
figure
konstrukcije
riječi
(tropi)
diskurza
misli

3. Figure dikcije
glasovne ili zvučne figure čije se djelovanje
zasniva na učinku glasova i zvukova u govoru
 aliteracija
 anafora
anagram
asonanca
epifora
onomatopeja
 palindrom
 rima
 simploka

4. Aliteracija
ponavljanje istih suglasnika ili suglasničkih
skupina s ciljem naglašavanja emocionalnog
stanja govornika, zvukovnog ugođaja, ritma ili
glasovnih efekata
Zuji, zveči, zvoni, zvuči
(Petar Preradović, Jezik roda moga)
 I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
(Vladimir Nazor, Cvrčak)
 Riba ribi grize rep.
 Navrh brda vrba mrda.
Petar Petru plete petlju.

5. Anafora
ponavljanje riječi ili skupine riječi na početku
uzastopnih stihova ili rečenica
 I nema sestre ni brata
I nema oca ni majke
I nema drage ni druga
(Tin Ujević, Svakidašnja jadikovka)
 Priznaj, jadi te ne znali! Priznaj i spasi glavu! Priznaj!
(Ivo Andrić, Prokleta avlija)

6. Anagram
riječ, spoj riječi ili rečenica nastali premetanjem slova
drugih riječi ili rečenica: premetaljka
 rat uma  trauma
 zlato, voli me pjesnik  Tko pjeva, zlo ne misli

7. Asonanca
ponavljanje istih samoglasnika s ciljem naglašavanja
emocionalnog stanja govornika, zvukovnog ugođaja,
ritma ili glasovnih efekata
 Olovne i teške snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama
Monotone sjene rijekom plivaju,
Žutom rijekom među golim granama.
(Antun Gustav Matoš, Jesenje veče)
 Dugo u noć, u zimsku bijelu noć
(Dragutin Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)

8. Epifora
ponavljanje iste riječi ili skupine riječi na kraju
uzastopnih stihova ili rečenica
 Čujem u snu
Sanjam u snu
Vidim u snu...
(Jure Kaštelan)
 Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali.
(2 Kor 10, 17)

9. Onomatopeja
oponašanje ili prenošenje zvukova iz prirode
(životinjsko glasanje, zvukovi iz okoline, stripovi)
 I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
(Vladimir Nazor)
 Kiša sitno sipi, sipi i rominja
(Antun Gustav Matoš)
 Zuji, zveči, zvoni, zvuči, / Šumi, grmi, tutnji, huči (Petar
Preradović)

10. Palindrom
riječ, stih, rečenica ili čitav iskaz koji se mogu čitati i
slijeva nadesno i zdesna nalijevo
 Anja sebe sanja
 Imena, a ne mi
 Idu ljeta, pate ljudi
 A mene tu ni minute nema

11. Rima
glasovno podudaranje završnih riječi susjednih ili
bliskih stihova ili polustihova (srok, slik)
 po broju uključenih slogova:
jednosložna (muška)
U planini mrkoj nek mi bude hum,
nad njim urlik vuka, crnih grana šum. (I.G. Kovačić)
dvosložna (ženska)
Znam: ima jedna mrtva luka,
I ko se u njoj nađe
Čuti će ujutro pjevanje ćuka
I vidjet će umorne lađe. (D. Cesarić)
trosložna (dječja)
Dragi gospon, naj mi rečeju,
Zakaj naši ludi jesu cigani,
Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju?
- Čkomi, Bara, čkomi, mi smo frigani! (A.G. Matoš)

12.  po rasporedu rimovanih riječi:
parna (aa bb)
ukrštena (abab)
obgrljena (abba)
isprekidana (abcbdde)
monorima (aaaaa)

13. Simploka
uzastopno ponavljanje riječi ili skupine riječi na
početku i na kraju stiha ili rečenice (epifora i anafora)
 To sada gleda on
To sada misli on
To sada sanja on
(Dobriša Cesarić, Djetinjstvo)
 Posijeci po jednom prstu, boli.
Posijeci po drugom, boli.
(poslovica)

14. Figure konstrukcije
nastaju posebnim rasporedom riječi u rečenici
 anadiploza
 asindeton
 elipsa
 inverzija
 oksimoron
 polisindeton

15. Anadiploza
ponavljanje riječi ili skupine riječi s jednog kraja stiha
ili rečenice na početku idućeg stiha ili rečenice
 Iz nosnica tko pročita more
more njegovo je (A. Žagar, More je stalo)
 Ali to su riječi! Riječi ne dolaze iz želje nego iz jezika.
(R. Marinković, Ruke)

16. Asindeton
nizanje dviju ili više riječi ili rečenica bez veznika
(suprotnost polisindetonu)
 Dođoh, vidjeh, pobijedih! (Cezar)
 Blago ode, pamet dođe. (poslovica)
 Priprema, pozor, sad!

17. Elipsa
izostavljanje dijela ili dijelova rečenice bez gubljenja
smisla
 Tko tebe kamenom, ti njega kruhom
(Tko tebe pogodi kamenom, ti njega pogodi kruhom)
 Lopta može, igrač ne.
(Lopta može proći, igrač ne može proći.)

18. Inverzija
obrtanje reda riječi, često radi isticanja
 Ide šum od zemlje sve do zelen vrha
(Vladimir Nazor, Šuma spava)
 Olovne i teške snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama
Monotone sjene rijekom plivaju,
Žutom rijekom među golim granama.
(Antun Gustav Matoš, Jesenje veče)

19. Oksimoron
povezivanje značenjski suprotnih pojmova
 rječita tišina
 javna tajna
 gorki šećer
 živi mrtvac

20. Polisindeton
nizanje veznika bez gramatičke potrebe (suprotnost
asindetonu)
 I nema ga sutra, ni preksutra ne,
I vele da bolestan leži,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je već,
I sniježi...
(D. Cesarić, Balada iz predgrađa)
 I Šuker i Boban i Asanović bili su svjetska imena u
Parizu 1998.

21. Figure riječi (tropi)
nastaju promjenom značenja riječi
 epitet
 metafora
 metonimija
 poredba
 simbol
 sinegdoha

22. Epitet
pridjev koji se dodaje imenici s ciljem da se naglasi
svojstvo ili vrijednost, da se izraz učini snažnijim;
pridjev koji imenicu obogaćuje poetskom
karakterizacijom i upozorava na pjesnikovu
osjećajnost i percepciju, za razliku od atributa koji
pobliže označava imenicu
 nijeme oči (epitet) plave oči (atribut)
stalni epitet – pridjev koji uvijek stoji uz istu imenicu
sinje more noge lagane stara majka

23. Metafora
zamjenjivanje jedne riječi drugom prema značenjskoj
srodnosti, iznošenje stvarne priče ljepšom
pjesničkom slikom
 Cijeli je svijet pozornica
i svi su muškarci i žene tek glumci
(W. Shakespeare)
 Njihov je predsjednik pravi lav.

24. Metonimija
zamjenjivanje jedne riječi drugom na temelju njihove
logičke bliskosti, vremenske ili prostorne povezanosti;
značenje se ne prenosi po sličnosti kao kod metafore,
nego prema određenim stvarnim odnosima
 Čitam Krležu.  Čitam Krležino djelo.
 Kupio sam novi Sony.  televizor marke Sony

25. Poredba
uspoređivanje bića, stvari, predmeta i pojava na
temelju neke zajedničke osobine; najizrazitije
obilježje jest slikovitost;
prepoznaje se po riječima kao, ko, poput
 Sustav se srušio kao kula od karata
 Kriju informacije kao zmija noge
 Stadion je bio pust poput sibirske tajge

26. Simbol
riječ ili skup riječi koje označavaju konkretan predmet,
a upućuje na određeni apstraktni pojam
 bijela golubica  simbol mira
 grb  simbol Hrvatske
 križ  simbol kršćanstva

27. Sinegdoha
zamjenjivanje jedne riječi drugom na temelju
značenjskog dodirivanje ili uokvirivanja; uzima se
dio za cjelinu; podvrsta metonimije
 Sit gladnu ne vjeruje  siti, gladni
 Mladost ne poštuje starost  mladi i stari ljudi
 Imamo krov nad glavom  kuću

28. Figure misli
odnose se na širi smisao onoga što je rečeno
 alegorija
 antiteza
 eufemizam
 gradacija
 hiperbola
 ironija
 litota
 paradoks
 personifikacija
 retoričko pitanje
 slavenska antiteza

29. Alegorija
iskaz koji ideju ili kakvu kategoriju (moralnu,
religioznu, filozofsku, emocionalnu) predočava
govorom o bliskim i konkretnim stvarima; preneseno
značenje ostvaruje se kroz cijeli tekst
 basne, poslovice
 U svakom žitu ima kukolja
 Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikako

30. Antiteza
naglašavanje kontrasta povezivanjem dviju riječi,
sintagmi ili rečenica suprotnog značenja
 Bučni su anđeli tuge...
Al anđeli radosti šute. (V. Nazor)
 Više cvijeća, manje smeća
 Kraljević i prosjak

31. Eufemizam
ublaženi izraz koji zamjenjuje neugodnu, šokantnu ili
opasnu pojavu
 preseliti se na drugi svijet  umrijeti
 duga i teška bolest  rak
 upitna ljepota  ružnoća
 uvijek obilazi istinu  laže

32. Gradacija
postupno pojačavanje ili ublažavanje kakve
predodžbe, emocije, misli ili ideje nizanjem značenjski
bliskih izraza
 Misli mnogo, govori malo, piši još manje
(poslovica)
 Školjke se naslanjaju jedna na drugu. Tako nastaje
kamen, brdo, planina, lanac.
(K.M.Artman, Upornost)

33. Hiperbola
preuveličavanje radi naglašavanja nekog
emocionalnog stava
 Rekao sam ti milijun puta da to ne činiš!
 Umrla sam od smijeha!
 To je najgluplja stvar koju sam čuo.
 Samo je nebo granica!

34. Ironija
pravo značenje riječije prikriveno ili suprotno
upotrebljenim riječima; forma crnog humora
 Kako je lijepo vrijeme! (Baš je ružno vrijeme!)
 Uf, stvarno odlično igraš nogomet.
 Imaš odličan vid, kao krtica.

35. Litota
suprotna hiperboli, umanjuje izraz jer ga zamjenjuje
slabijim izrazom koji je negativan i suprotan
 Tesla je bio prilično dobar znanstvenik.
(Tesla je bio genijalan znanstvenik.)
 Nisi bio u krivu.
 To nije ništa strašno.
 Hrana nije bila loša.
 Tamo vam neće biti loše.

36. Paradoks
u sebi sadrži proturječnost nekoj tvrdnji koja je
općeprihvaćena ili nekom ispravnom zaključku
 Znam da ništa ne znam. (Sokrat)
 Kraj je uvijek početak (J. Kaštelan, Početak)
 Napad je najbolja obrana.

37. Personifikacija
pridavanje ljudskih osobina kakvu predmetu, pojavi,
apstrakciji, biljci ili životinji; oljuđivanje
 Samo kosa tvoja još je bila živa,
Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva.
(A.G. Matoš, Utjeha kose)
 Maxflu otapa gripu u čaši vode.
 Ceste ugasile deset života.

38. Retoričko pitanje
pitanje na koje se ne očekuje odgovor, odgovor koji
se podrazumijeva
 Teče i teče, teče jedan slap;
Što u njem znači moja mala kap?
(D. Cesarić, Slap)
 Je li ti vaš problem?
 Ljudi moji, je li to moguće?
 Jesi normalan?

39. Slavenska antiteza
uvodna forma u narodnim pjesmama koja se sastoji
od pitanja, negacije pitanja i odgovora;
karakteristična za južnoslavensko pjesništvo;
podvrsta antiteze
 Što se bijeli u gori zelenoj?
Al' su snijezi, al su labudovi?
Da su snijezi, već bi okopnuli,
labudovi već bi poletjeli.
Nit su snijezi, nit su labudovi,
nego šator age Asan-age.
(Hasanaginica)

40. Figure diskurza
diskurs  govor, razgovor, raščlanjivanje, analiza
 opis
 ponavljanje
 portret
 poslovica