2. Powerpoint Templates
Page 2
• Riječ je skup slova koji ima značenje.
• Rečenica je riječ ili skup riječi koji prenosi
obavijest.
• Rečenica se sastoji od rečeničnih dijelova:
predikat, subjekt, objekt, atribut, apozicija i
priložne oznake.
3. Powerpoint Templates
Page 3
Jednostavna rečenica
• Jednostavna je rečenica ona koja ima
predikat, subjekt i dodatke.
• Jednostavna neproširena:
Ana čita.
• Jednostavna proširena:
Mala djevojčica Ana čita zanimljivu knjigu.
4. Powerpoint Templates
Page 4
Složena rečenica
• Rečenica sklopljena od dviju ili više
jednostavnih rečenica.
Ana ide u školu i dobra je učenica.
• Jednostavne rečenice koje su povezane ili
uklopljene u složenu rečenicu nazivaju se
surečenicama.
• Mogu biti bezvezničke i vezničke.
6. Powerpoint Templates
Page 6
Nezavisno složene rečenice
• Nastaju nizanjem ili povezivanjem, a
sadržaji njihovih surečenica nisu u
međusobnom odnosu zavisnosti.
Ana ide u školu. Ana je dobra učenica.
Ana ide u školu i dobra je učenica.
8. Powerpoint Templates
Page 8
Zavisno složene rečenice
• Glavna surečenica je surečenica u koju se
druga surečenica uvrštava.
• Zavisna surečenica je surečenica koja se
uvrštava u glavnu surečenicu.
Pročitala sam knjigu koju nikad neću zaboraviti.
glavna zavisna
9. Powerpoint Templates
Page 9
Poredak surečenica
• UOBIČAJEN – poredak u kojemu je glavna
surečenica na prvom mjestu.
Napiši zadaću kad dođeš kući.
• OBRNUT ( inverzija ) – zavisna surečenica
prethodi glavnoj, nalazi se ispred nje.
Kad dođeš kući, napiši zadaću.
• UMETANJE – zavisna surečenica je umetnuta
u glavnu surečenicu.
Napiši, kad dođeš kući, zadaću.
11. Powerpoint Templates
Page 11
Predikatna rečenica
• Predikatne su rečenice one rečenice u
kojima se zavisna surečenica odnosi
prema glavnoj kao predikat.
• Predikatnu ćeš rečenicu prepoznati jer u
glavnoj nema predikata, nego samo
pomoćni glagol.
Ručak je da ukusniji ne može biti.
12. Powerpoint Templates
Page 12
Subjektna rečenica
• Subjektne su rečenice one u kojima se
zavisna surečenica odnosi prema glavnoj
kao subjekt.
• Subjektnu ćeš rečenicu prepoznati jer u
glavnoj nema subjekta.
Tko rano rani, dvije sreće grabi.
13. Powerpoint Templates
Page 13
Objektna rečenica
• Objektne su one rečenice u kojima se
zavisna rečenica odnosi prema glavnoj
kao objekt.
Znam da ništa ne znam.
14. Powerpoint Templates
Page 14
Atributna rečenica
• Atributne su rečenice one u kojima se
zavisna surečenica odnosi prema glavnoj
kao atribut.
Ana čita knjigu koja je zanimljiva.
15. Powerpoint Templates
Page 15
Mjesna rečenica
• Mjesne su rečenice one u kojima se
zavisna rečenica odnosi prema glavnoj
kao priložna oznaka mjesta.
• Mjesna surečenica odgovara na pitanja
gdje, kamo, kuda?
Volim čitati gdje nikog nema.
16. Powerpoint Templates
Page 16
Vremenska rečenica
• Vremenske su rečenice one u kojima se
zavisna surečenica odnosi prema glavnoj
kao priložna oznaka vremena.
• Vremenska surečenica odgovara na
pitanja kada, dokada, otkada?
Doći ću kad napišem zadaću.
17. Powerpoint Templates
Page 17
Načinska rečenica
• Načinske su rečenice one u kojima se
zavisna surečenica odnosi prema glavnoj
kao priložna oznaka načina.
• Načinska surečenica odgovara na pitanje
kako?
Trčao je kao da ga progone.
19. Powerpoint Templates
Page 19
Pravila o raspodjeli naglaska:
• Jedna riječ može imati samo jedan naglasak.
• Jednosložne riječi mogu imati samo silazne
naglaske (kȍš, lâž).
• Na unutarnjem slogu višesložnih riječi mogu
stajati samo uzlazni naglasci
(prijatèljstvo, posúditi).
• Na prvom slogu višesložnih riječi mogu stajati
sva četiri naglaska (žèna, kȕća, rúka, zlȃto).
• Na zadnjem slogu višesložnih riječi ne može
stajati naglasak, osim pojedinih usklika
(oplȃ, ohȏ).
20. Powerpoint Templates
Page 20
• Naglasnica – riječ koja ima svoj naglasak.
• Nenaglasnica – riječ koja nema svoj naglasak.
• Prednaglasnica je nenaglasnica ispred naglasnice
(neki veznici, prijedlozi i čestica ne)
• Zanaglasnica je nenaglasnica iza naglasnice
(nenagl. oblici pom. gl. biti i htjeti, nenagl. oblici
osobnih i povratne zamjenice i čestica li); ne može
stajati na početku rečenice.
• Naglasna cjelina = naglasnica + nenaglasnica
21. Powerpoint Templates
Page 21
• Nenaglasnice (klitike) nemaju svoga naglaska. Izgovaraju se
zajedno s riječju ispred ili iza sebe kao jedna izgovorna
cjelina.
• Zanaglasnice (enklitike) nalaze se iza naglašene riječi i s
njom se izgovaraju kao jedna cjelina. Mogu biti:
1. glagolske: nenaglašeni oblici prezenta pomoćnih glagola
biti i htjeti
(sam, si, je, smo, ste, su; ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će), te
nenaglašeni oblici aorista glagola biti
(bih,bi, bi, bismo, biste, bi)
2. zamjeničke: nenaglašeni oblici ličnih zamjenica
(me, mi, te, ti, ga, nj, mu, je, joj, ju,nju, nas, nam, vas, vam, ih,
im, se, si)
3. upitna čestica li.
22. Powerpoint Templates
Page 22
• Prednaglasnice (proklitike) nalaze ispred naglašene riječi
i s njom se izgovaraju kao jedna cjelina. Mogu biti:
1. prijedlozi: svi jednosložni (u, o, na, po, pri…), neki
dvosložni
(među, mimo, nada, poda, pokraj, preko, prema, oko),
svi prijedlozi složeni s prijedlogom iz- (između, iznad…)
2. neki veznici: a, i, ni, da, kad
3. niječna čestica ne.
• Prednaglasnica ponekad može primiti naglasak, i to kad
se nađe ispred sloga na kojem je silazni naglasak:
znȃm → nè znām.
23. Powerpoint Templates
Page 23
Samoznačne i suznačne riječi
• Samoznačna – samostalna riječ koja lako
uspostavlja izravan odnos s pojmovima iz
života (imenice, glagoli i pridjevi).
...sunce, ljeto, ljubav, učiti, dobar...
• Suznačna – nesamostalna riječ koja ne
uspostavlja takav odnos (veznici, prijedlozi i
čestice).
... da, ne, o, s, od, i....
• Suznačna pomaže samoznačnoj u oblikovanju
rečenice.
24. Powerpoint Templates
Page 24
• Natuknica – upućuje na bitno u tekstu.
• Bilješka – kraći tekst koji nam pomaže da se
prisjetimo i bolje pamtimo.
• Vijest – najkraća vrsta izvješćivanja;
objektivna, točna, aktualna, brza, kratka.
• Komentar – subjetkivan prikaz događaja.
25. Powerpoint Templates
Page 25
Odnosi među riječima
• Istoznačnice – riječi koje različito zvuče, a isto
znače (lift – dizalo).
• Bliskoznačnice – riječi bliskog značenja, zamjenjive
u nekim okolnostima (dar – poklon).
• Suprotnice – riječi iste vrste, a suprotne po
značenju (crno – bijelo).
26. Powerpoint Templates
Page 26
Povijest hrvatskoga
književnog jezika
• Rječnik pet najodličnijih europskih jezika:
latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, hrvatskoga i
mađarskoga – Faust Vrančić, 1595. (prvi hrvatski
tiskani rječnik).
• Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige – Bartol Kašić,
1604. (prva gramatika).
• Slovopisna reforma – Ljudevit Gaj izložio u Kratkoj
osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.)
i raspravi Pravopis (1835.)
27. Powerpoint Templates
Page 27
Veliko početno slovo u imenima društava,
organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova
• Prvu riječ višečlanog imena pišemo VPS.
• VPS pišemo i vlastita imena koja bi se izvan
višečlanog imena pisala VPS.
• Riječi koje nisu vlastita imena ni prva riječ
višečlanog imena pišemo MPS.