Skip to main content
Najizraženije poteškoće i problemi s kojima se susrećemo u nastavi jezika u gimnaziji   Izradila Sonja Delimar,prof. Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica
Ispitni katalog za državnu maturu -  obrazovni ishodi  Od pristupnika se očekuje da zna, tj. može: sastaviti vezani tekst (uvod, razradba, zaključak) •  strukturirano izlagati u zadanim veličinama (vrijeme, broj riječi itd.) vladati jezičnom, pravopisnom  i logičkom raščlambom
Ispitni katalog za državnu maturu – obrazovni ishodi ispravno pisati hrvatskim književnim jezikom (gramatička i pravopisna točnost) povezano, jezgrovito, jasno i jezično pravilno sastaviti traženi pisani oblik smisleno, jasno, jezgrovito i stilski prikladno izložiti misli uredno i čitljivo pisati
Zašto je teško ostvariti te ishode usamljenost naše struke u skrbi za materinski jezik
Zašto je teško ostvariti te ishode Nepostojanje nacionalnog kurikula i neusklađenost planova i programa
Zašto je teško ostvariti te ishode loše učeničko predznanje nedovoljna svijest o tome da znamo samo onoliko koliko možemo jezikom izraziti
Zašto  još… nedovoljna motiviranost učenika, usađeno  uvjerenje da je gramatika teška i dosadna
I još... premalo vremena (nastavnih sati) da se obradi gradivo, iz čega proizlazi nemogućnost da se gradivo obrađuje na metodički primjeren način
I još… premali prostor koji u okviru satnice možemo odvojiti za to područje (/a) našega  predmeta učenici ta  područja razumijevaju fragmentarno, a ne kao povezana izražavanje gramatika lektira književnost
I još… naša znanja zastarijevaju, nužna su nova: informatička pismenost, metodička suvremenost, prilagođavanje novim udžbenicima…
I još… puno učenika u razredima – svi ne mogu dobiti priliku za usmeno izražavanje; kad govore, ne znaju govoriti jasno, logično, cjelovitim i korektnim rečenicama
I još… ugroženost jezika ( čuvara logike i misli ) u izmijenjenom svijetu – i studenti uče iz materijala dostupnih na internetskim forumima cijeli sustav potiče  kampanjski pristup, pronalaženje kratica  i sažetaka
I još… i  mi posustajemo u tradicionalnim načinima pisanoga izražavanja, idemo na ruku učenicima – sažimamo, kratimo, prilagođavamo se duhu vremena i njihovu strpljenju
Problem na globalnoj razini velik broj britanskih tinejdžera u svakodnevnoj komunikaciji koristi oko 800 riječi – stručnjaci su zabrinuti (izvor: novinski članak) njihov sleng nazvan  teenspeek   sve je siromašniji > rezultat moderne komunikacije (Facebook, MySpace, različiti blogovi, forumi, mailovi ili SMS)  naši učenici sve češće ne razumiju riječi standardnog hrvatskog jezika (hrom, gord, jaram, kobac… > vremenska raslojenost leksika)
Problem na lokalnoj (hrvatskoj) razini-  Kazalište novog intendanta: Mucalu studio -  studijo , a Aristotel je  dramatičar Rekli smo već, Mucalo je samo simbol   ‘ Narodno kazalište  za svih ’ str. 4 - “... kao bitni  preduvijet  stvaranja kvalitetnih scenskih događaja” - preduvjet str. 19 - “ ... ali i brojne koprodukcije mogu  kvalitet  HNK-Split samo podići...” - kvalitetu str. 24 - “baletni  studijo ” - studio str. 32 - “....  ponoviti  ću” - ponovit ću str. 34 - “..., i kada kazališni redatelji misle  drugačje .....” - drugačije ili drukčije dati im najbolje moguće  uvijete ...” - uvjete
Zajednički problem osnovnih i srednjih škola borba s temeljnom (ne) pismenošću neizmjerna važnost profesora u osnovnim školama  (učenici koji su u startu prikraćeni za osnovnu pismenost, povlače se i razvijaju zaštitnu odbojnost prema predmetu )
Osnovni uzroci nepismenosti učenici čitaju sve manje tekstova pisanih primjerenim standardnim jezikom (utjecaj novih medija – internet, sms, blogovi, forumi – bez ikakve lekture ) Lektire Download
Osnovni uzroci nepismenosti suvremeni mediji forsiraju vizualni doživljaj – učenici ne znaju čitati s razumijevanjem i izražavati se jasno i logično; oni su fokusirani na slike, sažetke, površne informacije Facebook   Blog lektire.org
Osnovni uzroci nepismenosti učenicima novi mediji oduzimaju sve više vremena i nude brze spoznaje pa nemaju razloga tražiti to u knjigama – samo rijetki vole čitati, lektiru nitko Wikipedia
Sustav kriv – mi odgovorni Na našim učenicima ipak ostaje  trag našeg rukopisa Ukorijenjene pogreške teško je ispraviti
Primjeri Ispravci zadaća prvih razreda (1. e i 1. g) u šk. god. 2009. /10.–  tipične pogreške (Interpretativni eseji na temu ulomaka iz  Ispovijesti  sv. Augustina,  O odgoju  Michela de Montaignea,  Stare pjesme  i  Djevojčici mjesto igračke  A.G. Matoša, Držićeva  Skupa  te Sofoklove  Antigone )
Uzorak 1. g razred – 29 učenika Ocjena iz Hrvatskog jezika 7. razred: 13 odličnih 15 vrlo dobrih 1 dobar 8. razred: 19 odličnih 10 vrlo dobrih Za 1.e razred – podaci nedostupni. Na kraju 1. razreda gimnazije:  10 odličnih 12 vrlo dobrih  7 dobrih
Tipične pogreške - analiza Očekivane pogreške – posljedica dijalekta Ostale tipične pogreške a/ pravopisna, fonološka i morfonološka razina  b/ morfološka  razina c/ sintaktička razina  d/ leksička razina
Zaključak Učenicima nedostaje čitanje i prostor za pisano izražavanje –  i mi često tražimo da  pišu u natuknicama, da odgovaraju na pitanja zaokružujući ponuđeno ili dopunjujući rečenicu samo informacijom >  treba im ponuditi lektiru koju će čitati >  treba inzistirati na tome da sami sastavljaju rečenice Promjenom očekivanih kompetencija (dosad: izražavanje u funkciji realizacije i dopunjavanja programa književnosti) mora se promijeniti i odnos prema nastavi izražavanja
Zaključak Sve u svemu: gimnazija se do sada propušta baviti prvim i najbližim predmetom od kojeg počinje pravo obrazovanje: materinskim jezikom; zato joj nedostaje plodno tlo za sva ostala obrazovna nastojanja. Friedrich Nietzsche
Prijedlozi rješenja Povećati broj sati Hrvatskog jezika u nastavi Pridobiti učenike lektirom koju će voljeti Povećati mogućnost učeničkog izražavanja (kratka izlaganja, raspravljanje, interpretativno čitanje…) Inzistirati na temeljima pismenosti  Dogovoriti (barem pokušati) zajedničke kriterije vrednovanja učeničkih postignuća Biti jasni i dosljedni u primjenjivanju kriterija Biti kreativni u širenju svijesti učenika o važnosti jezika u procesu razvoja mišljenja
Ponudimo im spoznaje na neočekivan način! “ Novozbor  se doista razlikovao od većine drugih jezika po tome što mu je rječnik svake godine postajao sve manji umjesto sve veći.  Svaka je redukcija bila dobitak , jer što je manje bilo područje izbora, to je manja bila napast da se razmišlja.” George Orwell, 1984. (Načela novozbora)