Dokument analizira tipične jezične greške učenika prvih razreda u pisanju, s naglaskom na pravopisne, morfološke i sintaktičke pogreške. Ove greške uključuju nepravilne upotrebe riječi, lošu upotrebu zamjenica i nepravilnosti u pisanju datuma i brojeva. U zaključku se ističe važnost pravilnog pisanja i razumijevanja jezika radi poboljšanja obrazovanja.

1. Primjeri
Ispravci zadaća prvih razreda (1. e i 1. g) u šk. god. 2009. /10. – tipične pogreške
(Interpretativni eseji na temu ulomaka iz Ispovijesti sv. Augustina, O odgoju Michela de
Montaignea, Stare pjesme i Djevojčici mjesto igračke A.G. Matoša, Držićeva Skupa te
Sofoklove Antigone)
Očekivane pogreške – posljedica • slijedeći ulomak > sljedeći ulomak
dijalekta • prenjeti > prenijeti
• umrjeti > umrijeti
• č/ć • navjestio > navijestio
• alternacije ije/je/e/i • ljubavi prema vijeri > vjeri
• problemi s futurom 1. i • griješan > grešan, grješan
futurom 2. • svoje misli djelim s papirom > dijelim
• čovijek > čovjek
• nerazlikovanje živog i neživog
• ocjeniti > ocijeniti
uA problemi s futurom 1.
• pisanje niječnice i glagola • … a krivce vjerojatno nikad ne budu
• krnji infinitiv pronašli > nikad neće pronaći
Č /Ć • …znam da se pravim prijateljima ne
• htio reči > reći budem trebala dokazivati. > neću trebati
• krščanstvo, krščanin > kršćanstvo, dokazivati
kršćanin • …kao da je osjetio da će ljudi bit
• večina > većina nesretni > biti nesretniji
• osiječao > osjećao … i futurom 2.
• obrača > obraća • …da će proći još mnogo vremena kada
• shvača > shvaća će shvatiti… > kada bude shvatila
• trečoj > trećoj nerazlikovanje živog i neživog u A
• nećim > nečim • Augustin se prisjeća grijeha kojeg je
• postiči > postići počinio. > grijeha koji… (neživo!)
• budučnost > budućnost • Govori o osjećaju kojeg su imali… > o
• uopče > uopće osjećaju koji su imali (neživo!)
• shvača > shvaća pisanje niječnice i glagola
• opčenito > općenito • nemožeš > ne možeš
• suosječanje > suosjećanje • djeca nebi trebala > ne bi
alternacije ije/je/e/i • netreba > ne treba
• tjekom obrazovanja > tijekom upotreba krnjeg infinitiva
• uspijeh > uspjeh • nisam htjela ispast kukavica > ispasti
• djete > dijete • Imao sam priliku upoznat se… >
• Ispovjesti > Ispovijesti upoznati se
• iz objesti > iz obijesti • prenjet > prenijeti
• o svojim dijelima > djelima • Bilo im je zabavno griješit > griješiti
• grižnja savijesti > savjesti Ostale tipične pogreške
• srednji vjek > vijek a/ pravopisna, fonološka i
• osijećao, osiječao > osjećao
• smješno > smiješno morfonološka razina
• u dijetinjstvu > djetinjstvu pisanje datuma
• 31. svibnja, 2010
• riječnikom > rječnikom
• 1. studenog. 2009.
• tiješiti se > tješiti se
• uspjeva > uspijeva • 28. svibanj 2010. / 28. svibanj. 2010.
1

2. rastavljanje riječi • …nakon obraćenja u kršćana >
• duho – vnih > duhov – nih kršćanina
• bruta – lnost > brutal - nost pisanje stranih imena
veliko i malo slovo • Montaignov > Montaigneov
• u Europsko srednjevjekovlje > u padež imenica
europsko srednjovjekovlje • Glavni likovi su Skup i njegova kćer >
• hrvatska (imenica) > Hrvatska kći
• Hrvatski narod > hrvatski narod komparativi pridjeva s ije u pozitivu
• Hrvatska domovina > hrvatska • vrijednije > vrednije / vrjednije
domovina • mnogo smiješnije > smješnije
• domovina hrvatska > domovina (komparativ!)
Hrvatska • lijepše > ljepše
• Antika > antika upotreba brojeva
• Rimljani su Bogove preuzeli > bogove • Antigona je voljela oba svoja brata i
pisanje prijedloga željela je da oboje budu pokopani… >
• sa prijateljima > s prijateljima obojica
• sa društvom > s društvom redni brojevi
• sa njegovim > s njegovim • u 16-oj god. > u 16. god.
• s sljepcima > sa slijepcima • u 5 stoljeću, u 16 stoljeću > u 5. stoljeću,
• s samim > sa samim u 16. stoljeću
pisanje godina da li > je li
• (496 – 406 g. pr. Kr. )> (496 .– 406. g. • …da li je to u redu > je li
pr. Kr.) oblici zamjenica
sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi • Svo zlo > sve zlo
• Ljerkin život prolazi u ne znanju > • ko > tko
neznanju • taj neko > netko
• …ona je još ne zrela > nezrela upotreba zamjenice svoj
• naj poštovanija osoba > najpoštovanija • …o krađi voća koje je ukradeno ne samo
• samnom > sa mnom svojim grijehom, već i grijehom
• ustvari > u stvari prijatelja > ne samo Augustinovim
• naprimjer > na primjer grijehom, već… (povratno-posvojna
sibilarizacija zamjenica svoj – kad nešto pripada
• Tema je pjesnikova ljubav prema subjektu)
djevojci Ljerci > Ljerki upotreba neodređenih zamjenica
• liriki > lirici • …da u ničemu ne možemo biti
• trostihi > trostisi originalni… > ni u čemu
Ostale tipične pogreške padež zamjenica
• …govori o istom što i De Montaigne > o
b/ morfološka razina istom o čemu ili govori isto što i…
aorist glagola biti
• …pogotovo kod nas mladih koje je često
• Kako bi riješili te probleme, potrebno veoma lako manipulirati > kojima je…
nam je… > bismo upotreba glagolskog priloga sadašnjeg
• Zašto ne bi i ja > ne bih i ja • Navodeći ulomak iz Knjige postanka
• Ja smatram da bih svima bilo puno vidi se Augustinovo stajalište prema
lakše… > da bi svima bilo… Crkvi. > Iz navedenog ulomka iz …vidi
• Priznaje da to nikad ne bih učinio sam > se…
ne bi pogrešni oblici riječi
povratni / nepovratni glagoli • Bio je kršćanski mislioc > mislilac
• …treba se učiti. > treba učiti • uspoređiva > uspoređuje
imenice skraćene množine • šesnajest > šesnaest
2

3. • opće nije shvatio > uopće • Tema ove pjesme je o polaganoj
• djetinstvo > djetinjstvo propasti… > … je polagana propast
• …i da nije smijo > smio • ...a nitko o tome ne mari > nitko za to ne
• sumljiv > sumnjiv mari
• najrađe > najradije • …što se osjetilo i na njegovom načinu
• jednako ko u trenutku krađe > kao u pisanja. > …i u njegovom načinu pisanja
trenutku krađe • Njegov osjećaj krivice za tim činom >
• gospodarski razvoj je rasao > rastao osjećaj krivice zbog tog čina
• Kad je drugi put pokopavala brata > • Za njega se kasnije kajao > zbog njega
pokapala se kasnije kajao
• Čovjek nije robot da izvršuje naredbe > • U djelu koje je napravio u vezi voća > u
izvršava vezi s voćem
• vjerovatno > vjerojatno • Žaljenje nad počinjenim djelom > zbog
• lakomnost > lakomost počinjenog djela
• Nego smo ovisni o mišljenju drugih u
ostale tipične pogreške svezi onoga što je naše > u (s)vezi s
• c/ sintaktička razina onim
pleonazam mjesto zanaglasnice
• Također, ja sam isto krao voće. • Svaki čovjek se bar jednom… > svaki se
• Što dublje ulazi u pisanje, to je više čovjek bar jednom…
emocionalniji > to je emocionalniji / to • Njegovo djelo Ispovijesti se smatra… >
je više emocionalan smatra se
• …više razumniji… > razumniji / više • U osnovnoj školi sam se našla > našla
razuman sam se (mjesto zanaglasnice)
• No međutim za one siromašnije… • Svaki pojedinac bi trebao > trebao bi
upotreba prijedloga s određenim padežima pisanje zareza
• …gleda s kršćanske perspektive > iz • Smatram da je iskustvo mnogo važnije
kršćanske perspektive od obrazovanja ali isto tako… > zarez
• …nastao je u prijelazu iz 4. u 5. st. > na ispred „ali“ (suprotna rečenica!)
prijelazu • …govori o djelu koje je Augustin
• …djelo Ispovijesti potječe od 5. st. > iz počinio u mladosti, te o njegovim
5. st. razmišljanjima… > bez zareza ( sastavni
• …može se vidjeti citatom. > …iz citata veznik!)
• …u vezi lijevanjem znanja > u vezi s • , ali na to pitanje… (NA POČ. REDA?!)
lijevanjem znanja ili glede lijevanja • …zajedno krali voće, pa su se poslije
znanja tome smijali > bez zareza (sastavni
• …iz naslađivanja na zabranjenim veznik)
stvarima > iz naslađivanja zabranjenim slaganje u rodu, broju, licu i padežu
stvarima… • Danas je već uobičajeno da u društvu
• U prvoj i drugoj kitici pjesnik je opisao činiš različita djela, pa čak i krađu, što
svoje zapažanje na hrvatski narod. > … nikad ne bi učinili sami. > …što nikad
zapažanje o hrvatskom narodu ne bi učinio sam.
• Njegovo djelo „Ispovijesti“ su prožete…
• Izražava čuđenje prema Hrvatima >
> prožeto je
Izražava čuđenje nad Hrvatima / nad
• Djeca, pa isto tako i ja, podložni smo…
ponašanjem Hrvata
> podložna su (djeca!)
• Tema pjesme je pjesnikova tuga prema
• Mislim da bi svaka osoba trebala imati
sudbini hrvatskog naroda > …tuga zbog
svoj „ja“ i ne padati pod utjecaj okoline
sudbine hrvatskog naroda
tj. društva nego se osjećati dobro u
3

4. svojoj koži i ne dopustiti da netko • Motivi su mnogo zastupljeni i utječu na
upravlja vama. > njome ritam. (besmislena rečenica!)
• Augustin ih smatra plitkim i • Pjesnik se koristi pjesničkim ritmom.
ograničenim osobama koji su (besmislena rečenica)
fokusirani… > koje su fokusirane… • Pjesnik je osjećajno izrazio misli u
• On je vrlo važna smjernica u djetetovom pjesmi. (banalno, nepotrebno,
životu koja će im pomoći… > mu besmisleno)
(djetetu) stilske pogreške
• Pjesnik je u 1. strofi htio reći… >
• Hrvatski narod ne smije dopuštati Pjesnik govori / Stihovi govore… (ne
drugima da smišljaju urotu i uništavaju znamo što je pjesnik htio reći, samo
njihovu domovinu. > …njegovu možemo tumačiti što je rekao!)
domovinu • Augustin razmatra taj svoj događaj >
• Nalazi se gradacija u kojem je… > u doživljaj
kojoj je • …netko je predložio da odemo do
• …javlja se anafora kojim se… > kojom nastavnikove kuće iz engleskog jezika…
se > do kuće nastavnika engleskog jezika
• Pjesnik izražava ljutnju prema narodu POGREŠNA TUMAČENJA
jer ne žele pomoći… > jer (narod) ne • Tema pjesme je odnos lirskog subjekta
želi pomoći prema lutki koju on doživljava kao živo
• Ljudi ubijaju druge za novac i onda biće te razgovara s njom. (…) U ovoj
cijeli život sjedi u zatvoru > sjede pjesmi uviđamo pjesnikov sukob između
(ljudi! ) sna i stvarnosti jer u pjesmi opisuje
• Za neke osobe koji su bogatiji to uopće lutku, a daje joj osobine djevojčice kojoj
nije problem. > osobe…koje može pričati i upozoravati je na to kakav
• Svatko želi poboljšati svoj život, ali ne je svijet. Personificiranje te lutke i
bi to trebali raditi na pogrešan način. > pisanje u metafori oduševilo me jer zbog
trebao toga kao da je pjesma dobila na nekoj
• Jer koliko god zlata imamo, ono ti neće dubini.
uzvratiti ljubav > nam (čisto lupetanje!!!)
POGREŠNA TUMAČENJA
Ostale tipične pogreške • Pročitavši ovu pjesmu (Stara pjesma) u
d/ leksička razina meni su se probudili osjećaji vezani uz
pogrešna upotreba riječi našu domovinu. Pri kraju pjesme
• …o njihovom znanju i pravopisnom prevladava tužno raspoloženje što je u
govoru > … i pravilnom govoru meni probudilo tužne osjećaje. I po tome
• …analizira svoje događaje > doživljaje sam zaključila kakva je pjesma po temi i
• On pridodaje preveliku pozornost > koja je tema ove pjesme. Pjesma je
pridaje lirska domoljubna jer su Hrvati osuđeni
• …govore o nekome tko bi trebao pasti i propasti bez časti. A pjesnik
naučavati druge > poučavati zapravo misli na Domovinski rat koji je
Ostale tipične pogreške nas i našu prošlost promijenio. To je
zapravo i tema ove pjesme. (!!!!???)
e/ stilska razina BANALNI i NEARTIKULIRANI ZAVRŠETCI
stilske pogreške Iz ove pjesme sam izvukla pouku. Trebali bismo
biti malo više razumniji prema nekim stvarima.
4