Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Dobr...Danijela Mikadi
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš - hrvatska moderna, Antun Branko Šimić - hrvatski ekspresionizam, zbirka pjesama Preobraženja (lirika), 1920. g., Tin Ujević - II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, Dobriša Cesarić - drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. stoljeća) (lirika)
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Tin Ujević, Dobr...Danijela Mikadi
Hrvatsko pjesništvo (Antun Gustav Matoš - hrvatska moderna, Antun Branko Šimić - hrvatski ekspresionizam, zbirka pjesama Preobraženja (lirika), 1920. g., Tin Ujević - II. razdoblje u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, Dobriša Cesarić - drugo razdoblje hrvatske književnosti 20. stoljeća) (lirika)
Stilske figure (sredstva) za analizu književnih i neknjiževnih tekstova. Sadržaj namijenjen učenicima predmetne nastave, učenicima srednje škole i studentima.
Stilske figure (sredstva) za analizu književnih i neknjiževnih tekstova. Sadržaj namijenjen učenicima predmetne nastave, učenicima srednje škole i studentima.
2. JEZIK
Jezik je sustav jezičnih jedinica
Jezične jedinice:
Glas slog riječ sintagma rečenica
tekst
3. GLAS
Od koliko se glasova sastoji riječ:
• A
• Snaga
• Starocrkvenoslavenski
Znaš li koja je najduža riječ u hrvatskom jeziku?
Prijestolonasljednikovi čičino – posvojni pridjev od
prijestolonasljednikovičica
Ili u dativu množine prijestolonasljednikovi čičinima
Znaš li ti neku jako duga čku hrvatsku rije č?
4. GLAS
Glas (fon- grč. phone) je najmanja jezična jedinica koja se može
izdvojiti iz izgovorene riječi i ima razlikovnu ulogu.
Fonetika- jezična disciplina koja promatra glasove i njihove tvorbe i
akustička svojstva
Fonologija- jezična disciplina koja proučava jezičnu prirodu glasa i
njihovu funkciju u jeziku.
- Primjene spoznaja fonetike važne su u području: defektologije,
fonijatrije, logopedije, ortoepije, učenju stranih jezika.
5. RAZLIKOVNA ULOGA GLASA
muka – tuka – ruka
kosa – bosa – rosa – koza
disanje – dizanje
Promjenom glasa mijenja se i značenje
riječi.- glas je najmanji odsječak riječi,
odnosno najmanja artikulacijska i
akustična jedinica u riječi.
7. GOVORNI ORGANI
POMIČNI
• grkljan
• glasnice
• meko nepce
• jezik
• donja čeljust
• ždrijelne stijenke
Kako nastaje glas?
Glas nastaje prolaskom zračne struje kroz
govorne organe.
10. PODJELA PREMA ZAPRECI
• OTVORNICI (vokali, samoglasnici)– zračna struja pri
prolasku kroz govorne organe ne nailazi na prepreku: a, e,
i, o, u
• ZATVORNICI (konsonanti, suglasnici) - zračna struja pri
prolasku kroz govorne organe nailazi na prepreku
11. PODJELA PREMA MJESTU TVORBE
dvousneni (bilabijalni): p, b, m
zubno-usneni (labio-dentalni): f, v
zubni (dentalni): d, t, n, c, z, s
prednjonepčani (palatalni): č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž
zadnjonepčani (velarni): k, g, h
12. PODJELA PREMA POLOŽAJU GLASNICA
BEZVUČNI
Glasnice
ne
titraju
p t k s š č ć f c h
ZVUČNI
Glasnice
titraju
b d g z ž dž đ - - -
13. SLOG
Glasovi se u riječima povezuju u slogove.
Slog je dio riječi koji se u govoru osjeća kao
jedinstvena izgovorna cjelina.
U riječi će biti onoliko slogova koliko je
slogotvornih glasova.
14. SLOGOTVORNI GLASOVI
Slogotvorni glasovi nazivaju se samoglasnici:
Samoglasnici su: a, e, i, o, u i slogotvorno r.
prst, cr-no, cr-ve-no
Dvoglasnik ie (u pismu ije/je) se računa kao jedan glas, stoga
u rastavljanju riječi na slogove on čini jedan slog.
15. DVOGLASNIK IE
(REFLEKS GLASA JAT)
Standardni jezik
Lijepo – lije-po
Cvijeće – cvije- će
Mlijeko – mlije- ko
Narječje
Li –po, le-po
Cvi-će, cve-će
Mli-ko, mle- ko
16. FONEM-RAZLIKOVNI GLAS
Glas nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu, samo ako se nalazi
u istoj fonološkoj okolini (u istome kontekstu)
dar- dan
Fonem je najmanja jezična jedinica koja nema značenje, ali ima
razlikovnu ulogu.
d/a/r- d/a/n
Fonem se naziva i odsječenim (segmentnim) razlikovnim
sredstvo.
Pad-rad, kolač-kovač, mlad-mak,…
17. FONEMSKI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG
JEZIKA
• Hrvatska abeceda sadrži 30 slova- ali se ne zna je li svako slovo
predstavlja jedan fonem. Neki smatraju da je, a neki pak da HJ
ima 32 fonema- ubrajaju samoglasni r i otvornik ie.
• Sve glasove ne izgovarao uvijek isto.
• pr. rastanak-rastanka
• U prvom primjeru n izgovaramo zubno, a u drugom drugačije
zbog glasa k.
• Glasovne inačice uvjetovane mjestom glasa u riječi nazivamo
alofoni.
• Bilježimo ih uglatim zagradama (m)ahati-tra(m)vaj
• Vježba- str.51. Fon-Fon
18. FONEM U MORFEMU
• Morfem je najmanja jezična jedinica koja ima oblik i
značenje.
• mor-e, mor-a, mor-ski, brod- 0
• Alomofr- inačica morfema, do njega dolazi zbog glasovnih
promjena
• Jak-jačina, odgovoriti-otpasti, učiti-udžbenik,--
• Njih proučava morfologija- dio gramatike koji proučaa vrste
riječi i njihove oblike.
19. • Riječ je sastavljena od jednog ili više morfema.
• Morfemi su sastavljeni od glasova (fonema).
• RIJEČ- primorski
• MORFEM- pri-mor-sk-i
• FONEM- p/r/i/m/o/r/s/k/i
• Morfonologija-