Barok

6,964 views

Published on

Barok - uvod i arhitektura

0 Comments
3 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
6,964
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
232
Actions
Shares
0
Downloads
190
Comments
0
Likes
3
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Barok

  1. 1.  17. i 18. stoljeće  Barok nastavlja tamo gdje je renesansa stala – nema radikalnog prevrata koji je renesansa imala u Rani barok odnosu na gotiku. Visoki barok Barokni klasicizam  Prosvjetiteljstvo dostiže svoj (neoklasicizam) i rokoko vrhunac – vjera u razum čovjeka, vjera u znanost, vjera u zakonitost i uređenost prirode te u beskonačnost Barok se javlja u Rimu te se širi svijeta i vremena po cijeloj Europi (prvi “globalni” stil)  U katoličkim zemljama (Italija, Španjolska, Francuska, Flandrija) Ističu se nacionalne značajke umjetnost baroka povezana je s pojedinih zemalja – svaka zemlja pokretom protureformacije – barokni stil razvija na drugačiji pokretom koji je trebao katoličkoj način (gubi se opći, zajednički crkvi vratiti sjaj i ugled koji je karakter renesanse i manirizma) narušila reformacija Italija i Rim tijekom 17. st.  Poslijednji veliki europski stil prestaju biti glavno središte umjetnosti (sistem slobodnih gradova država se raspada, slabi moć Vatikana i Pape, jačaju apsolutne monarhije)
  2. 2.  Pokret, strast, nemir, uzbuđenje,  Wolfflin– suprotnosti težnja izazivanja jakih osjećaja oblikovanja renesanse i Težnja raskoši, ukrašavanju i baroka jakom sjaju Težnja beskrajnom bogatstvu i beskonačnom prostoru  linearno – slikovito Asimetrija zamjenjuje simetriju,  plošno – dubinski nema više odnosa glavnih i  zatvoreno – otvoreno podređenih djelova – djelo se shvaća kao cjelina građena od  mnogoliko – jedinstveno jednako bitnih dijelova i detalja  jasno - nejasno Međusobno prožimanje masa i oblika, jaki kontrasti (posebno svijetlo-tamno), imaju za cilj postizanje dinamike- jedna od glavnih odlika barokne umjetnosti
  3. 3.  teznja raskosi, sjaju,  upotrebljavaju se lazni ukrasi te pretjeranom ukrašavanju oslikavanje tavanica nebom, koje nestaje renesansna ravnoteža treba predstavljati ogromnu visinu svodova (iluzionizam – koju čine izjednačeni odnosi povezanost slikarstva i arhitekture) elemenata nosača i tereta  Barok je razdoblje velikih i javljaju se teški vijenci a ukrasi monumentalnih palača, ogromnih se apliciraju čak i na stupove perivoja i vrtova koji postaju koji osim nosivih postaju i sastavni dio samih građevina, dekorativni elementi raskošnih fontana i prostranih Arhitekti se trude u crkve i trgova palače unijeti što više sjaja,  vrijeme “dvorskog ” namještaja s zlata, skupocijenih materijala – mnogo pozlate, sedefa i dragog koristi se mramor, oniks, kamenja. Namještaj se izrađuje i d alabaster. rijetkog i skupog drveta kao i od Građevine su arhitektonski bjelokosti te se prekriva skupim potpuno rasčlanjene – izvana tkaninama – svila, brokat, baršun moraju pružati dojam raskoši a  doba porculana i kovanog željeza iznutra što većeg prostora čija obrada doseže vrhunac
  4. 4.  Jedan od začetnika  Pročelje slijedi barokne arhitekture Michelangelovu shemu Od 1603.g. upravlja  Naglašena središnja os gradnjom bazilike sv.  Red stupova se proteže Petra na dvije etaže Radi izmjene u  Teatralan dojam Michelangelovom  Spaja crkvu s papinskom tlocrtu – centralnu palačom pretvara u longitudinalnu crkvu
  5. 5.  Eliptičan centar trga u oštrom je kontrastu oblika s trapezoidom ispred same crkve Trapezoid podsjeća na pozornicu teatra što je opet podsjetnik na monumentalnost i teatralnost kojima barok kao stil teži U interpretaciji samog Berninija – trg predstavlja “majčinske ruke Crkve koja prima vjernike kao svoju djecu”
  6. 6.  Obelisk od crvenog granita, 25,5 m visok; u Rim ga je donio Caligula 37. g te je krasio spinu Colosseuma. Sixto V. ga je 1586.g premjestio na sam trg – prvi monumentalni obelisk podignut u novom vijeku Nalazi se na postolju te ga podupiru brončani lavovi Ukupna visina 41 m Teži 324 tone Domenico Fontana bio je glavni inžinjer koji je radio na njegovu premještanju
  7. 7.  Crkva je projektirana na  Na pročelju se javlja principu triangulacije konkavno-konveksno (geometrije trokuta i projektiranje elipse)  Koriste se udubljeni i Radi se o centralnoj izbočeni djelovi elipse građevini  Pročelje je dvoetažno, Vlada strogi geometrizam ulaz je naglašen teškim Kupola je uska, izvana se vijencem te završnom ne vidi od visokog elipsom na gornjoj etaži pročelja  Sve je zaobljeno, nema Kasetirana je poligonima ravnih linija, vlada (čipkasta struktura) osjećaj elastičnosti i pokrenutosti masa
  8. 8.  Trgovi se nisu mnogo promijenili s obzirom na renesansu no njihovo je projektiranje dobilo novu dimenziju – proučavanje perspektive Trgovi su postali nadmetanje arhitekture i skulpture u svrhu istraživanja raznih efekata perspektive Nastojalo se ostvariti savršenstvo u rasporedu Španjolski trg elemenata koji čine cjelinu Bilo je važno međudjelovanje prostora trga s okolnom arhitekturom
  9. 9.  Prostor elipsastog oblika, nastao na mjestu nekadašnjeg rimskog stadiona iz 1. st. U žarištima nalaze se dvije fontane – obe je projektirao Giacomo Della Porta – Fontana del Moro i Neptunova fontana Na sredini nalazi se Berninijeva fontana 4 rijeke s obeliskom u sredini
  10. 10. Fontana del MoroNeptunova fontana
  11. 11. Fontana četiri rijeke
  12. 12. Fontana di Trevi
  13. 13. Salvi, prema Berninijevim crtežima
  14. 14.  Sastavni dio dvoraca postaju i perivoji koji su konstruirani poput arhitekture Funkciju renesansnih palača u  Sastoje se od umjetnih jezeraca, baroku preuzimaju dvorci bazena, fontana, sjenica, Grade se u gradovima (Louvre) i paviljona slikovitih vrtova i izvan njih (Versailles) šuma Za razliku od renesansnih, barokni  Postoje i arhitekti koji se samo bave dizajnom i projektiranjem dvorci su trokrilni – ne sačinjavaju perivoja zatvoren kubus po uzoru na  Perivoji su primjer spoja antičku vilu već se otvaraju prema arhitekture, skulpture i prirode, prirodi i zadobivaju tlocrt slova U pa čak i slikarstva jer dizajnirani Pročelja dvoraca često su vrtovi sa cvijećem ostavljaju rastvorena dvostrukim stubištem slikovit dojam koje postaje glavni element  Velika se pozornost posvećuje arhitekture podjednako na fontanama i bazenima s građevini ali i u njenij skulpturama unutrašnjosti
  15. 15.  gradnja je započela za vrijeme  izgradnja je trajala dugo i odvijala se u Louisa XIII. a većina je fazama, dvorac se stalno pregrađivao i nadopunjavao paviljonima (mali dovršena za vrijeme Louisa Trianon) a vrtovi su se širili novim XIV. čija je bio rezidencija bazenima i šumama Stilski pripada visokom  Iznimno skup projekt, Louis XIV. baroku ispraznio je državnu blagajnu da bi mogao nastaviti s radovima – Francuska Versailles nije samo kraljevski je gotovo bankrotirala zbog ovog dvorac već je i simbol projekta francuske apsolutne monarhije  Kralj se iz Pariza preselio u Versailles, te samog Louisa XIV. preselio je čitav dvor i vladu te je sam obnašao i dužnost glavnog ministra Francuska je u vrijeme baroka (nakon smrti kardinala Mazarina) najmoćnija europska država te  Andre da Notre – arhitekt koji je je ovaj dvorac odraz svega projektirao vrtove onoga što ta država tada  Charles LeBrun – dekorater interijera i reprezentira u političkom slikar smislu
  16. 16. Versailles, glavno pročelje
  17. 17. Dvorana ogledala
  18. 18. Kraljeva radna soba

×