2. GOTIKA
• Gotika ili gotički stil je naziv za umetnost kasnog srednjeg veka u zapadnoj Evropi (12. - 15.
vek).
• Naziv gotika je dobila u renesansi jer se smatrala varvarskim stilom
(Goti – varvari; germanska plemena).
• Javila se u 12. veku u severozapadnoj Francuskoj (1140., San Deni), a kasnije se proširila u
druge evropske države.
• Odlike gotičkog stila se prvo javljaju na crkvama, ali se kasnije proširuju i na svetovnu
umetnost.
3. • U doba gotičke umetnosti značajan je razvoj arhitekture i
gradova.
• GRADOVI – u razdoblju gotike se razvijaju gradovi
(ekonomski i urbanistički), grade se velike katedrale na
trgovima.
• San Deni – manastirska crkva pokraj Pariza u kojoj su se
pokapali francuski merovinški kraljevi se smatra jednom
od prvih građevina u gotičkom stilu (rekonstruirana 1140.
godine, opat Siže).
Crkva San Deni, Francuska
Sijena, Italija
5. • Prelomljeni luk ili špicasti luk karakterističan za gotički
stil, a njegova primena potiče iz islamske arhitekture
(Cisterna u Ramli, Izrael, 8. vek)
6. • Kontrafori ili spoljašni
podupirači su konstrukcijski
elementi pomoću kojih su se
gradile visoke građevine.
• Rebra svoda prenose pritisak na
stubove, koji nose gornju
konstrukciju građevine, a
kontrafori sa spoljašne strane
povećavaju stabilnost zidova.
11. Gotička skulptura
Portal (luneta)
Bogorodičine crkve,
Pariz, XII. vek
Gotička skulptura je u početku bila
vezana za arhitekturu, a kasnije
postaje samostalno umetničko delo.
Glavni motivi i teme - preuzeti iz
Biblije, a kasnije i svetovne teme.
Ikonografski raspored - u luneti prikaz
Krista iz scene Strašnog suda ili
prikaz Bogorodice sa Hristom.
Dekorativni reljefi – pročelja katedrala
Prikaz svetaca na
fasadi Katedrale u
Šartru, poč. XII. veka
12. Lepi bog iz Amijena
(Hrist), Katedrala u
Amijenu, Francuska, XIII.
vek
Ekehart i Uta, Katedrala u Naumburgu,
Nemačka, XIII. Vek (levo – detalj skulpture Ute)
• Osim reljefa, sve više se
razvija puna plastika.
• Gotika neguje sve više
realističan izraz (muške i
ženske figure), skladne
prirodne proporcije i
uzdržan pokret.
13. Gotičko slikarstvo
Slikarstvo gotike je u početku bilo podređeno arhitekturi (npr. freske, vitraži…)
Slike na drvetu su bile popularne posebno na severu Evrope, najčešće s prikazima Hristovog raspeća
Rukopisne iluminacije u gotici – naglašena linija i sklonost ka ornamentu uz široku primenu boja
Konrad fon Zost, Raspeće, crkva Bad
Vildungen, Nemačka, XV. vek
Braća iz Limburga, Molitvenik
vojvode od Berija, Muzej Konde, Šantiji,
Francuska, XV. vek
14. • Vitraž (franc. vitrail) – tehnika
umetanja obojenog stakla u
olovnu konstrukciju; najčešće
na prozorima katedrala
(simbolika božanske svetlosti)
• Rozeta
Rozeta, Bogorodičina crkva
Pariz
Vitraži Katedrale u Šartru, poč. XIII. veka
15. Đoto di Bondone (oko 1267 – 1337.)
Najpoznatiji gotički slikar XIII. i XIV. veka je bio firentinski umetnik Đoto di
Bondone.
Odlike njegovog slikarstva su bile realistično predstavljanje figure i prostora
u savremenom viđenju hrišćanskih tema i unošenje detalja iz svakodnevice
(preteča renesanse).
Najvažnija dela: freske o životu SV. FRANJE u bazilici u ASIZIJU i freske u
Kapeli Skrovenji (Apena) u PADOVI - scene iz života Marije i Isusa.
Izradio je nacrt zvonika katedrale u FIRENCI.
Đoto, Ulazak u Jerusalim,
Kapela Apena, Padova,
Italija, oko 1305.
Đoto, Odricanje dobara Sv. Franje
Asiškog, Asizi, Italija, 1290 – 1295.)
16. Primeri arhitekture inspirisane gotičkim stilom, a koje nisu građene u doba gotike:
Parlament, Vestminster, London, 1840 – 1876.
Sagrada Familia, Barselona, Španija, arhitekt
Antoni Gaudi (započeta 1882.)