U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole? Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi.

1. VREDNOVANJE I
SAMOVREDNOVANJE
DEMOKRATSKE ŠKOLEDEMOKRATSKE ŠKOLE
Sarajevo, 14.-15.02.2015.

2. Svrha i cilj inicijative
U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole?
Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje
demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi.
Kulturne norme poboljšanja škole:
1. ZAJEDNIČKI CILJEVI ZNAMO KAMO IDEMO
2. ODGOVORNOST ZA USPJEH MORAMO USPJETI
3. KOLEGIJALNOST ZAJEDNO NA TOME RADIMO
4. STALNO POBOLJŠAVANJE MOŽEMO BITI BOLJI
5. CJELOŽIVOTNO UČENJE UČENJE JE ZA SVAKOGA
6. PREUZIMANJE RIZIKA UČIMO POKUŠAVAJUĆI NEŠTO NOVO
7. POTPORA NEKOME UVIJEK TREBA POMOĆ
8. UZAJAMNO POŠTOVANJE SVAKO IMA NEŠTO ZA PONUDITI
9. OTVORENOST MOŽEMO RAZGOVARATI O NAŠIM RAZLIKAMA
10. SLAVLJE I HUMOR DOBRO SE OSJEĆAMO

3. ŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZEŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZE
ŠKOLA
PRIKUPLJANJE PODATAKA
ODLUČIVANJEOBRADA
INTERPRETACIJA DISEMINACIJA

4. Samovrednovanje i vanjsko vredovanje su
dva aspekta koja trebaju pridonijeti
konsolidaciji sistema osiguranja kvalitete
kako bi se doprinijelo stalnom poboljšanju
obrazovne ponude škole.

5. U koje svrhe nam je potrebno
poboljšanje škole?
Konačni cilj je učinkovitije postići
obrazovne ciljeve!

6. SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLE
samoevaluacija
samoplaniranje i
samorazvoj
međunarodni / europski /
nacionalni standardi / kriteriji
potrebe i interesi lokalne zajednice
ustanova /
organizacija

7. PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN
NA ŠKOLI
PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN
NA ŠKOLI
PREDPLANIRANJEPREDPLANIRANJE
- informirati - motivirati
- anticipirati i - umanjiti prijetnje
PLANIRANJEPLANIRANJE
- prepoznati razloge - prepoznati teme za vrednovanje
- odrediti prioritetne teme - fokusirati vrednovanje
- odlučiti o publici - prepoznati ograničenja
DOBIVANJE INFORMACIJADOBIVANJE INFORMACIJA
- napraviti instrumente za prikupljanje podataka
- obraditi podatke - formulirati komentare i preporuke
UPOTREBA INFORMACIJAUPOTREBA INFORMACIJA
- oblikovati prosudbe - odlučiti
- izvijestiti - provesti odluke
- nadzirati tekuću provedbu

8. SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLE
Samovrednovanje nije cilj za sebe. Temeljni cilj je pridonijeti stalnom poboljšanju kvalitete
škola (svake škole) i postići obrazovne ciljeve koje slijedi svaka škola unutar općenijiteg
referentnog okvira koji predstavljaju nacionalne obrazovne politike.
Neke europske zemlje postupno se odmiču od sistema vanjskog vrednovanja škola ka
uspostavi sistema osiguranja kvalitete u kojemu vanjsko vrednovanje mijenja svoju kontrolnu
funkciju u funkciju potpore aktivnostima samovrednovanja škole.
U ovom postupnom pomaku perspektive, čak i samovrednovanje nalazi, ili može naći, novo
svrstavanje unutar sistema u kojem:
• Škole postaju temeljna obrazovna jedinica za osiguranje značajki kvalitete sistema.
• Škole dobivaju nužnu potporu za izradu nacrta i provedbu vlastitih planova razvoja i
poboljšanja.
• Definicija ciljeva obrazovnog sistema izravno uključuje škole.
• Škole su opskrbljene nužnim metodološkim alatima za samovrednovanje i učinkovitom
potporom za njegovu provedbu.
• Profesionalno usavršavanja nastavnika se posebice referira na potrebe utvrđene na razini
škole i s pogledom na profesionalno usavršavanje utemeljeno na školi koje uzima u obzir i
potrebu izgraditi nužno znanje i vještine za provedbu samovrednovanja.

9. • Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole
• Indikator br. 2: Kurikulum
• Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja
• Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
• Indikator br. 5: Klima u razredu i školi
• Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole
• Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost
nastavnika
• Indikator br. 8: Resursi
• Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom
zajednicom
• Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim
organizacijama i istraživačkim
institucijama
PRIMJER OSIGURANJA KVALITETAPRIMJER OSIGURANJA KVALITETA

10. OSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJAOSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJA
Pripremni koraci u samovrednovanju:
FILOZOFIJA
Mora se prihvatiti sljedeće:
- Žarište mora biti na učenju i na nastavi
- Povratna informacija je odlučujuća za
stalno poboljšanje
- Ljudi su posvećeni onomu u čemu se
dragovoljno aktivirali
- Suvisla promjena i razvoj dolaze iznutra
DOKAZ
Informacije potrebne za mjerenje uspješnosti:
- Odlučite kakvu informaciju trebate –
dvije vrste:
- Kvantitativne - Objektivne, opći trendovi
- Kvalitativne – Subjektivne, detaljna
informacija
- Odlučite kako prikupiti informacije
KRITERIJI
- Izjave kakve bi stvari trebali biti koje se
koriste kao mjera uspješnosti.
- Kriteriji uspješnosti utvrđuju vezu
između informacija o tome kakve bi
stvari trebale biti i informacija kakve
stvari jesu. Kriteriji su katkada znani
kao pokazatelji.
POSTUPCI
Utvrđuju se fokusiranjem na sljedeće:
- Ciljevi – Za koga je to? Što time dobivaju
učenici / nastavnici?
- Ozračje – Uključiti samovrednovanje u
akcijske planove. Promislite o nalazima.
Osigurajte praćenje.
- Tajnost – Zajamčite ju. Samovrednovanje
se ne fokusira na pojedince.
- Rezultati su samo za unutarnju upotrebu.
- Kritički prijatelj – Pomaže objektivnosti. Pita
ključna pitanja. Nudi savjet i podršku.

11. PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI
Odlučiti što će biti vrednovano:
• Prepoznati fokus vrednovanja – cijela škola/
razred/pojedinac
• Utvrditi kriterije uspješnosti,
dokaze i alate za
samovrednovanje (instrumentarij)
• Prilagoditi alat kako bi se osiguralo fokusiranje
PODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJAPODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJA

12. PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI
• Odrediti raspored
• Dati uputstva skupljačima informacija
• Odvojiti vrijeme za prikupljanje
PRIKUPITI INFORMACIJEPRIKUPITI INFORMACIJE
• Razviti metode za prikupljanje, obradu i analiziranje
informacija
• Odvojiti vrijeme za svaki zadatak
• Odvojiti vrijeme za prikupljanje
SLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATISLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATI
PRIKUPLJENE INFORMACIJEPRIKUPLJENE INFORMACIJE
Upotrijebite sljedeće naslove za završni izvještaj:
• Svrha samovrednovanja, upotrebljeni alati,
analiza informacija, zaključci i preporuke
PREDSTAVITI NALAZEPREDSTAVITI NALAZE

13. PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI
• Predstavite i predajte izvještaj svim zaposlenicima
na razmatranje
• Odvojite vrijeme za određivanje sljedećih koraka u
skladu sa preporukama
• Uzmite u obzir mišljenje zaposlenika i drugih korisnika
PROMISLITE O IZVJEŠTAJUPROMISLITE O IZVJEŠTAJU
• Uspješne stvari su sada učvršćene i integrirane u život
škole
• U sljedećem planiranom razdoblju nastaviti raditi na
nedovršenim stvarima
• Neuspješne stvari se revidiraju ili zamjenjuju novim
akcijskim planovima kako bi se radilo na
dogovorenim
OSIGURAJTE PRAĆENJEOSIGURAJTE PRAĆENJE

14. USPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJEUSPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJE
Šta čini školu uspješnom? Koji su uslovi potrebni da
dobijemo općenito dobre rezultate?
• Jasna slika o temeljnim zadacima škole i svijest o njenim ciljevima
Obrazovni ciljevi i njihova bit moraju biti jasni nastavnicima, učenicima, drugim
članovima školske zajednice i roditeljima. Škola mora prodiskutirati obrazovne
ciljeve kako bi ih pojasnila svima, primjerice na sastancima nastavnika
posvećenim planiranju, u školskim brošurama itd. Direktor škole ima najveću
odgovornost za stvaranje i pojašnjenje zajedničkih ciljeva. On mora biti
sposoban voditi diskusiju o obrazovnim ciljevima i stvoriti očekivanja o
postizanju tih ciljeva.
• Jako pedagoško vođstvo
Vođstvo škole (školski odbor i direktor) daju prioritet obrazovanju. Direktor
treba imati jasnu sliku o temeljnim zadacima škole i žarišnim razvojnim
tačkama kurikuluma/NPP. Direktor ima ključnu odgovornost za rast i razvoj
učenika, ali i za profesionalni razvoj školskog osoblja. Stalno se mora odvijati
diskusija, npr. Radi poboljšanja odnosa nastavnika i učenika. Mora se osigurati i
stalno profesionalno usavršavanje osoblja.

15. JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
Izazov očekivanjima o učenju i kvaliteti učenja
Škola stvara u učenicima očekivanja koja ih aktiviraju i ima
velika očekivanja o rezultatima učenja i postignuću obrazovnih
ciljeva. Nivo zahtjeva je izjednačen i veoma visok.
Uspostavljena je veza između nivoa zahtjeva i učenikovog-
icinog kapacitet učenja. Zadaci učenja i situacije su oblikovani
tako da zahtijevaju intelektualno razmišljanje.
Osiguranje mogućnosti učenja i posvećenosti učenju
Nemir tokom rada u razredu se
smanjuje na minimum kako bi se
osigurala koncentracija. Pridaje se
stalna pažnja faktorima koji
osnažuju učenje, a ti faktori mogu
biti promjenjivi. Školski raspored
je primjereno planiran s aspekta
učenja. Unutrašnjoj motivaciji učenika pridaje se posebna
pažnja.

16. Neprekidni monitoring učeničkog napretka
Učenički napredak se monitorira sa nivoa škole, razreda i
predmeta. Pedagoški monitoring je središnji dio školskih aktivnosti.
On je temelj odluka o fokusu aktivnosti i razvojnim potrebama. I
metode ocjenjivanja su predmet stalnog razvoja kako bi se pružila
bolja potpora vrednovanju rezultatskih postignuća.
Sigurno i dobro organizirano okruženje
Mir je središnji preduslov djelotvornog učenja. Sve strane moraju
razumjeti i slijediti radna pravila škole.
Učenici trebaju biti uključeni u donošenje i
održavanja školskih pravila. Još važnije
je obratiti pažnju na kvalitetu
odnosa nastavnik - učenik. Dobri
odnosi povećavaju osjećaj sigurnosti.
Školsko okruženje treba biti pozitivno i
ohrabrujuće.
JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO

17. Saradnja između škole i doma
Škola ima dobro organizirane načine komunikacije na nivou
škole, razreda i učenika. Roditelji dobivaju i mentalnu i
tehničku podršku pri pomaganju učenikovom učenju. Roditelji
znaju obrazovne ciljeve škole i diskutiraju o njima sa školom.
Saradnja je međusobna i višestrana.
Stalan razvoj osoblja
Dobra metoda brige o
poboljš anju škole je
organizovati sistemsko
profesionalno usavršavanje
zaposlenika usmjereno ka
cilju. I za ovo je najodgovorniji
direktor.
JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO

18. ►Obrasci komunikacije između direktora i
nastavnika i saradnika postaju modeli ponašanja
u procesima socijalizacije u školi.
►Ostvarivanjem demokratskih principa i vrijednosti
u školi učenici stiču znanja o demokratiji i
pripremaju se za život u demokratskom društvu,
na najbolji mogući način.
DEMOKRATSKA KLIMA U ŠKOLI

19. ŠTA JE DEMOKRATSKO UPRAVLJANJE ŠKOLOM?
Participacija (uključivanje, učešće)
Kao put za stvaranje dobre pedagoške
klime u školi
Nastavnika Učenika Roditelja
Lokalne
zajednice

20. PLANIRANJE
ORGANIZACIJA
VOĐENJE
KOORDINIRANJE
KONTROLA
ČETIRI FUNKCIJE MENADŽMENTA

21. ►Komunikatora
►Pregovarača
►Motivatora
►Informatora
►Koordinatora
Dakle, savremeni rukovodioci u obrazovanju
treba da budu menadžeri - lideri.
OVE FUNKCIJE SE OBAVLJAJU KROZ ULOGE

22. NOVE ULOGE EDUKATORA
1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG
2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE
3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE
4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE
5. VOĐE
6. MENADŽERI
7. SAVJETNICI
8. MEDIJATORI (FACILITATORI)
9. RADE U TIMU
10. ISTRAŽIVAČI

23. NOVE ULOGE EDUKATORA
1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG
2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE
3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE
4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE
5. VOĐE
6. MENADŽERI
7. SAVJETNICI
8. MEDIJATORI (FACILITATORI)
9. RADE U TIMU
10. ISTRAŽIVAČI

24. ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA
• Kritičko mišljenje
• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija
• Rad u manjim grupama i timski rad
• Mirno rješavanje sukoba
• Obrada kontraverznih tema
• Akciona istraživanja
• Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava
• Preuzimanje različitih perspektiva
• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje
• Razvojno planiranje
• Kroskurikularna suradnja
• Obuka kolega
• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda

25. ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA
• Kritičko mišljenje
• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija
• Rad u manjim grupama i timski rad
• Mirno rješavanje sukoba
• Obrada kontraverznih tema
• Akciona istraživanja
• Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava
• Preuzimanje različitih perspektiva
• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje
• Razvojno planiranje
• Kroskurikularna suradnja
• Obuka kolega
• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda

26. PRIMJER INDIKATORA OSIGURANJA KVALITETA
Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole
Indikator br. 2: Kurikulum/NPP
Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja
Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
Indikator br. 5: Klima u razredu i školi
Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole
Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost nastavnika
Indikator br. 8: Resursi
Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom
zajednicom
Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim organizacijama,

27. INDIKATORI I ATRIBUTI
STATUS ODG NA NIVOU SISTEMA: CILJEVI, ZAKONI I
PROPISI, STRATEŠKI DOKUMENTI/DOKUMENTI
OBRAZOVNE POLITIKE, NASTAVNI PLANOVI I
PROGRAMI, UDŽBENICI
ODG NA NIVOU ŠKOLE: ŠKOLSKA KULTURA,
ODG NA NIVOU RAZREDA: SADRŽAJI I
METODE UČENJA I POUČAVANJA, RAZREDNA
ATMOSFERA
OSPOSOBLJENOSTI UČENIKA/CA ZA DG:
RAZUMIJEVANJE POJMOVA, VJEŠTINE

28. Vrijednosti
KOGNITIVNE VRIJEDNOSTI
udska i građanska prava
zastupljena u većini udžbenika viših razr Opšta
ljudska i građanska prava
zastupljena u svim znacajnijim
dokumentima;većini udžbenika, nastavnim i
vannastavnim aktivnostima

Dječja prava
sadržaji zastupljeni

Pravda i društvena odgovornost

Mir i nenasilno rješavanje sukoba

Interkulturalizam, uvažavanje različitosti

Socijalna inkluzija

da, a u manje od polovine udžbenika nižih razreda
Mogući indikator:
zastupljenost u svim
značajnijim
dokumentima; NPP,
većini udžbenika,
nastavnim i
vannastavnim
aktivnostima

29. ŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguććih primjera upitnikaih primjera upitnika
navikava učenike/ce na savjesno izvršavanje školskih obaveza 3,92
pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u školi 3,92
jača spremnost učenika/ca da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 3,91
razvija učenički osjećaj odgovornosti za vlastite postupke 3,90
razvija učeničku sposobnost uživljavanja u probleme drugih 3,89
jača učeničku sigurnost pri samostalnom donošenju odluka 3,85
navikava učenike/ce na samokritiku 3,84
pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u društvu 3,80
potiče učenike/ce na poštivanje drugih religija 3,78
potiče učenike/ce na poštivanje drugačijih svjetonazora i kultura 3,67
jača osjećaj nacionalnog ponosa kod učenika/ca 3,59
potiče učenike/ce na poštivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim
manjinama
3,52
razvija učeničku potrebu da pomogne socijalno ugroženim osobama 3,41
potiče učenike/ce na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini 3,26
jača kod učenika/ca osjećaj pripadnosti evropskom i globalnom gradjanstvu 3,16

30. nenasilno rješavanje sporova 3,33
rješavanje zajedničkih problema u saradnji s drugima 3,31
argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stava 3,21
donošenje odluke uz poštivanje drugačijih mišljenja i stavova 3,12
planiranje i upravljanje svojim vremenom 3,07
kritičko ispitivanje informacija 2,89
OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5)OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5)
POSJEDOVANJE VJEŠTINAPOSJEDOVANJE VJEŠTINA

31. GDJE JE NAŠA ŠKOLA?
Škola u kojoj
živi demokratija
Škola koja prihvata
autoritarne vrijednosti
Otvorena vrata
- zatvoren duh
Otvorena vrata
- otvoren duh
‘’Ja znam najbolje’’
‘’Svi smo odgovorni
za donošenje odluka’’