Dokument nudi savjete za učinkovito učenje, uključujući postavljanje ciljeva, izradu plana rada i redovito ponavljanje gradiva. Naglašava važnost aktivnog slušanja, vođenja bilješki i organizacije radnog prostora kako bi se povećala koncentracija i učinkovitost. Također potiče učenike da budu odgovorni za vlastiti uspjeh, postavljaju pitanja i izbjegavaju odgađanje zadataka.

1. Pripremila Lidija Novosel, prof. Gimnazija “Fran Galović”, Koprivnica

2. - budi zahtjevan prema sebi: odlaganje i odgađanje ništa ne rješavaju! - u učenje unesi sportski duh - postavi si rekorde u umnom radu (npr. koliko matem. zadataka mogu riješiti u 45 min.) - ne pronalazi opravdanje za vlastiti nerad! - postavljaj male ciljeve i nagradi se po izvršenju zadatka “ Budite uvijek radoznali! Jer znanje neće steći vas: vi morate steći njega.”

3. 1. Jednostavno ti se nikad ne da učiti. 2. Ne zabilježiš što imaš za zadaću. 3. Zaboravljaš što bi trebalo učiniti. 4. Lako ti je odvratiti pozornost. 5. Nisi rasporedio posao. 6. Ne nalaziš svoje stvari. 7. Radiš aljkavo i neuredno. 8. Prekasno počinješ.

5. 1. željeti naučiti nešto novo 2. biti spreman potruditi se za to 3. odvojiti dovoljno vremena za učenje 4. pri učenju postupati što pažljivije 5. shvatiti da sam sam odgovoran za uspjeh i neuspjeh

7. - letimično pročitati - uočiti dio teksta koji je bitan - prepričati vlastitim riječima ( prvo obročno, a onda u većim cjelinama) i to glasno! - ponavljati - postavljati potpitanja: tko, kada, gdje, kako , zašto - odrediti temu: što autor želi reći - podcrtavaj, označi važne dijelove, koristi MARKER! - vizualno pamćenje (“misliti u slikama”), mentalne i semantičke mape, asocijacije, mostovi poveznice, dijagrami (oblačići, slijed, uzrok/posljedica, sličnost/razlika) - bilješke na marginama teksta

9. Kako napraviti semantičku mapu: Dokuči kako je autor organizirao podatke u poglavlju. Napiši glavnu ideju i nacrtaj oblik oko nje. Napiši ostale ideje (ne više od 6-7) i označi ih. Dodaj važne detalje ispod svih ostalih ideja. Budi kratak. Kad je tvoja mapa gotova, prođi je kao da odgovaraš na pitanja.

10. - naglo učenje većih količina gradiva - poslije ispita se ničega ne sjećate PONAVLJANJE , a ne “ŠTREBANJE” manje vremena, veći učinci; logično povezanog lakše se prisjećamo; pojmove, definicije uvijek treba učiti tako da ih razumijemo , da ih možemo objasniti svojim riječima pamćenje je vrlo površno; najgore je učiti napamet

11. - zabilježi, popiši obaveze; napravi PLAN RADA , tj. izradi planer (popis “za napraviti”) - odmah rješavaj najteže zadatke (dok si u naponu snage) - nauči kako uposliti um dok tijelo radi (“iskoristi rupe”) - TV gledaj ciljano, a ne pasivno (glupo je gledati reklame) – jer izgubljeno vrijeme izgubili smo zauvijek - nauči se opustiti

13. - uredi si čist i uredan radni prostor - ne gubi dragocjeno vrijeme tražeći pribor, papire... - sjedi za stolom (u kuhinji je loš položaj, rasvjeta; ako je preudobno, umaramo se, smanjuje se koncentracija, zzzzzz....) - glazba smanjuje koncentraciju (dokazala zn.istraž; trgovci u trgovačkim lancima) - mir je najbolja pomoć pri koncentraciji i pamćenju - potrudi se koliko god možeš zainteresirati se za gradivo - od 9 do 11 sati najbolji je radni učinak, i od 17 sati, a najmanji u 14.30 – odredi sam vlastitu produktivnost (jutarnji ili večernji tipovi) - radite u komadu od sat i pol, pa mali odmor, a za vrlo zahtjevno gradivo – 45 min. - ako počneš sanjariti, stani, ustani, skači, otvori prozor, pojedi jabuku, pa ako treba, KRATKO odspavaj

15. - KOD KUĆE: prije nego izađeš iz kuće, provjeri imaš li sve što će ti trebati tijekom dana: torbu, pribor, knjige, užinu, domaću zadaću, posebne projekte, dobro raspoloženje... - NA SATU: pripremi sve potrebno, budi koncentriran, prije nego odeš, zapiši sve zadaće, ako trebaš objašnjenje ili uputu, učini to prije nego napustiš učionicu - KOD KUĆE: provjeri svoj dnevni raspored i drži ga se - PRIJE SPAVANJA: sve potrebno za sljedeći dan ostavi na jednom mjestu, po mogućnosti uvijek istom – to će ti olakšati jutarnji odlazak u školu

16. iskoristite vrijeme u školi zapisujući učimo ne pisati sve što čuješ (slijepo preslikavanje): troši se energija, umaraš se zapisuje se najvažnije usredotoči se, ne slušaj samo ušima, već i umom ne doći na sat bez da se ponovi prethodno gradivo (uvijek sredi bilješke unutar 24 sata) pregledne bilješke, ne štedjeti papir ulomci, uvlačenja, praznine (za dopunske informacije) ?,!,uokviriti, strelice, marker! podcrtaj, zaokruži ili označi zvjezdicom sve ono što profesor ponovi ili naglasi kratice (RH, knjiž. P...) “ Znaj kada treba slušati i imat ćeš koristi čak i od onih koji loše govore.”

18. 1. Tvoj profesor vjerojatno pokriva informacije u udžbeniku i koje nisu u udžbeniku. Bilješke sa sata najbolji su zapis onoga što se događa tijekom sata i tvoj najbolji izvor materijala za ponavljanje prije testa. Zapisivanje stvari pojačava ono što čuješ i pomaže ti da se sjetiš. Vođenje bilježaka čini te aktivnijim slušateljem. Manje je vjerojatno da ćeš zadrijemati. Vještine pravljenja bilježaka presudne su za uspjeh u srednjoj školi i na fakultetu. Možda smatraš da ti sada ne trebaju, ali sigurno ćeš ih trebati poslije. Sada je vrijeme da naučiš.

19. Mogući način vođenja bilježaka: Korak I. – ZAPISIVANJE Podijeli list u bilježnici na dva stupca: stupac za prisjećanje i stupac za vođenje bilježaka Korak II. – SKRAĆIVANJE Što je prije moguće nakon sata (u roku od 24 sata) skrati bilješke na što je manje ključnih riječi u stupac za prisjećanje. Korak III. – PONAVLJANJE Pokrij stupac za vođenje bilježaka praznim listom papira. Po ključnim riječima i pokušaj izreći sve informacije koje ne možeš vidjeti. Korak IV. – PROMIŠLJANJE Razmisli o informacijama; što je važno; što bi moglo biti na testu; treba li nešto nadopuniti; što je teško... Korak V. - PREGLEDAVANJE Redovito pregledaj svoje bilješke, obavezno prije sljedećeg sata; budi redovit i bit ćeš više nego spreman.

21. svladaj sramežljivost odluči postavljati pitanja (ali ne o onom što si prespavao) odgovori su besplatne instrukcije nikad nećeš biti ismijan zbog neznanja, a najveća je pogreška prešutjeti neznanje profesori su afirmativni prema aktivnim učenicima ( ili direktno ocjenjuju, ili bilježe, pamte, uzimaju u obzir...) “ Bolje je postavljati neka pitanja, nego znati sve odgovore.”

22. Š. Vodopija: Naučite učiti (Savjetnik za učenike, studente i roditelje), Žagar, Rijeka 2004. J.S.Schumm: Škola bez muke, Ostvarenje, 2005. W. Mattes: Nastavne metode, Ljevak, Zagreb, 2007.