Downloaded 18 times
Uploaded byMagdalena Houška
6 inteligencija
Inteligencija je sposobnost uspješnog snalaženja u novim situacijama, a mjeri se testovima koji trebaju biti objektivni i pouzdani. Naslijeđe i okolina značajno utječu na razvoj inteligencije, pri čemu se više od 50% razlika može pripisati genetskim faktorima. Razvoj inteligencije varira kroz život, s vrhunskim dostignućem oko 16. godine i laganim opadanjem nakon 40. godine.
6 inteligencija
- 1. 1. Što jeinteligencija 2. Mjerenje inteligencije 3. Individualne razlike u inteligenciji 4. Uloga naslijeđa i okoline 5. Razvoj inteligencije 6. Grupne razlike u inteligenciji 7. Drukčiji pogledi na inteligenciju
- 2. 1. Što jeinteligencija • inteligencija – svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama (kad ne pomaže nagonsko ponašanje, stečene navike, vještine i znanja) • ono što se mjeri testovima inteligencije • opća sposobnost mišljenja pri rješavanju problema • znatno određuje razinu čovjekova uspjeha u nizu različitih aktivnosti
- 3. 2. Mjerenje inteligencije •testovi inteligencije – postupci za mjerenje inteligencije • utjecaj ispitanikova znanja i iskustva trebao bi biti sveden na najmanju moguću mjeru • mjerna svojstva testa – objektivnost, pouzdanost, osjetljivost, valjanost, standardiziranost • standardiziranost – strogo je propisan način primjene testa i vrednovanja postignutih rezultata
- 4. 2. Mjerenje inteligencije •Binet – prvi upotrebljivi postupak za mjerenje inteligencije, početkom 20. stoljeća • mentalna dob – određenje mentalnog razvoja djece na temelju težine zadataka koje je dijete sposobno riješiti • kvocijent inteligencije (IQ) – omjer između mentalne i kronološke dobi pomnožen sa 100 • prosječan kvocijent inteligencije je 100 (90-110, 45% populacije)
- 5. 2. Mjerenje inteligencije •kvocijent inteligencije nije prikladna mjera inteligencije odraslih • na temelju rezultata u testovima inteligencije može se predvidjeti uspješnost u školovanju i kasnijem profesionalnom radu – nema bolje mjere za prognozu nečijeg uspjeha u profesionalnom životu od testova inteligencije
- 6. 2. Mjerenje inteligencije •kreativnost – sposobnost viđenja stvari u novom svjetlu i rješavanja problema na nov i neobičan način • osim što je originalan, proizvod kreativnog mišljenja mora biti prilagođen kontekstu i usuglašen sa zahtjevima situacije • kreativni pojedinci su u prosjeku inteligentniji od nekreativnih, ali visoka inteligencija još nije jamstvo kreativnosti
- 7. 2. Mjerenje inteligencije •konvergentno mišljenje – rješavanje problema prema jedinom ispravnom rješenju • divergentno mišljenje – sposobnost razmišljanja u različitim pravcima i kreativnog iznalaženja različitih rješenja • kreativno postignuće ovisi i o nekim osobinama ličnosti: nekonformnost, nezavisnost duha, povjerenje u svoje mogućnosti, znatiželja, upornost
- 8. 3. Individualne razlikeu inteligenciji • najviše je prosječnih ljudi, a vrlo malo onih ekstremnih • zvonolika, normalna ili Gaussova krivulja
- 9. 4. Uloga naslijeđai okoline • naslijeđe (hereditet) – biološko nasljeđivanje • okolina – sve ostalo što utječe na razvoj pojedinca, ukupnost svih podražaja od začeća do smrti (odgoj, obrazovanje, običaji) • ljudske sposobnosti su rezultat združenog djelovanja naslijeđa i okoline
- 10. 4. Uloga naslijeđai okoline • što je bliže krvno srodstvo (veća genetska sličnost), sličnija je i inteligencija (ali je istovremeno sličnija i okolina u kojoj su se uspoređivane osobe razvijale) • analize i na osobama različitog stupnja krvnog srodstva koje nisu odrasle zajedno • više od 50% razlika u inteligenciji među ljudima možemo pripisati genetskim činiocima
- 11. 5. Razvoj inteligencije •u djetinjstvu se inteligencija razvija naglo, a u adolescenciji se taj razvoj usporava • vrhunac inteligencije doseže se oko 16. godine, održava se do otprilike 40. godine, kad počinje blagi pad, koji se ubrzava nakon 60. godine • kristalizirana inteligencija – jedinstveni sklop sposobnosti, akumuliranog znanja i kognitivnih vještina, razvija se tijekom cijelog života
- 12. 6. Grupne razlikeu inteligenciji • razlike u prosječnim vrijednostima skupina su redovito znatno manje od raspona razlika među pojedincima unutar skupina • žene postižu nešto bolje rezultate u verbalnim zadacima, a muškarci u zadacima koji uključuju prostorno predočavanje
- 13. 7. Drukčiji pogledina inteligenciju • kontekstualistički pristup – inteligencija se treba određivati sukladno ekološkom i kulturalnom kontekstu u kojem pojedinci djeluju • nema jedinstvenog pojma inteligencije koji bi bio prikladan za sve kulture, pa međukulturalne usporedbe inteligencije nemaju opravdanja