1. 1. Što je inteligencija
2. Mjerenje inteligencije
3. Individualne razlike u
inteligenciji
4. Uloga naslijeđa i okoline
5. Razvoj inteligencije
6. Grupne razlike u
inteligenciji
7. Drukčiji pogledi na
inteligenciju

2. 1. Što je inteligencija
• inteligencija – svojstvo uspješnog
snalaženja jedinke u novim situacijama (kad
ne pomaže nagonsko ponašanje, stečene
navike, vještine i znanja)
• ono što se mjeri testovima inteligencije
• opća sposobnost mišljenja pri rješavanju
problema
• znatno određuje razinu čovjekova uspjeha u
nizu različitih aktivnosti

3. 2. Mjerenje inteligencije
• testovi inteligencije – postupci za mjerenje
inteligencije
• utjecaj ispitanikova znanja i iskustva trebao bi
biti sveden na najmanju moguću mjeru
• mjerna svojstva testa – objektivnost,
pouzdanost, osjetljivost, valjanost,
standardiziranost
• standardiziranost – strogo je propisan način
primjene testa i vrednovanja postignutih
rezultata

4. 2. Mjerenje inteligencije
• Binet – prvi upotrebljivi postupak za mjerenje
inteligencije, početkom 20. stoljeća
• mentalna dob – određenje mentalnog
razvoja djece na temelju težine zadataka koje
je dijete sposobno riješiti
• kvocijent inteligencije (IQ) – omjer između
mentalne i kronološke dobi pomnožen sa 100
• prosječan kvocijent inteligencije je 100
(90-110, 45% populacije)

5. 2. Mjerenje inteligencije
• kvocijent inteligencije nije prikladna
mjera inteligencije odraslih
• na temelju rezultata u testovima
inteligencije može se predvidjeti
uspješnost u školovanju i kasnijem
profesionalnom radu – nema bolje
mjere za prognozu nečijeg uspjeha u
profesionalnom životu od testova
inteligencije

6. 2. Mjerenje inteligencije
• kreativnost – sposobnost viđenja stvari u
novom svjetlu i rješavanja problema na nov i
neobičan način
• osim što je originalan, proizvod kreativnog
mišljenja mora biti prilagođen kontekstu i
usuglašen sa zahtjevima situacije
• kreativni pojedinci su u prosjeku inteligentniji
od nekreativnih, ali visoka inteligencija još
nije jamstvo kreativnosti

7. 2. Mjerenje inteligencije
• konvergentno mišljenje – rješavanje
problema prema jedinom ispravnom rješenju
• divergentno mišljenje – sposobnost
razmišljanja u različitim pravcima i kreativnog
iznalaženja različitih rješenja
• kreativno postignuće ovisi i o nekim
osobinama ličnosti: nekonformnost,
nezavisnost duha, povjerenje u svoje
mogućnosti, znatiželja, upornost

8. 3. Individualne razlike u
inteligenciji
• najviše je prosječnih ljudi, a vrlo malo
onih ekstremnih
• zvonolika, normalna ili Gaussova
krivulja

9. 4. Uloga naslijeđa i okoline
• naslijeđe (hereditet) – biološko
nasljeđivanje
• okolina – sve ostalo što utječe na razvoj
pojedinca, ukupnost svih podražaja od
začeća do smrti (odgoj, obrazovanje,
običaji)
• ljudske sposobnosti su rezultat
združenog djelovanja naslijeđa i okoline

10. 4. Uloga naslijeđa i okoline
• što je bliže krvno srodstvo (veća genetska
sličnost), sličnija je i inteligencija (ali je
istovremeno sličnija i okolina u kojoj su se
uspoređivane osobe razvijale)
• analize i na osobama različitog stupnja
krvnog srodstva koje nisu odrasle zajedno
• više od 50% razlika u inteligenciji među
ljudima možemo pripisati genetskim činiocima

11. 5. Razvoj inteligencije
• u djetinjstvu se inteligencija razvija naglo, a u
adolescenciji se taj razvoj usporava
• vrhunac inteligencije doseže se oko 16.
godine, održava se do otprilike 40. godine,
kad počinje blagi pad, koji se ubrzava nakon
60. godine
• kristalizirana inteligencija – jedinstveni sklop
sposobnosti, akumuliranog znanja i
kognitivnih vještina, razvija se tijekom cijelog
života

12. 6. Grupne razlike u
inteligenciji
• razlike u prosječnim vrijednostima
skupina su redovito znatno manje od
raspona razlika među pojedincima
unutar skupina
• žene postižu nešto bolje rezultate u
verbalnim zadacima, a muškarci u
zadacima koji uključuju prostorno
predočavanje

13. 7. Drukčiji pogledi na inteligenciju
• kontekstualistički pristup – inteligencija se
treba određivati sukladno ekološkom i
kulturalnom kontekstu u kojem pojedinci
djeluju
• nema jedinstvenog pojma inteligencije koji bi
bio prikladan za sve kulture, pa
međukulturalne usporedbe inteligencije
nemaju opravdanja