Dokument se bavi ključnim kompetencijama učitelja, ističući važnost pismenosti u različitim oblicima, uključujući administrativno pisanje i e-pismenost. Uključuje primjere kako pravilno pisati zamolbe, životopise i izvještaje, naglašavajući bitne aspekte kao što su preglednost i relevantnost informacija. Također se obraća na česte jezične pogreške i pravilnu upotrebu jezika, dajući savjete za poboljšanje komunikacijskih vještina.

1. Ključne kompetencije učitelja;
PISMENOST
Učiteljsko vijeće OŠ Stjepana Radića - Metković,
11. studenoga 2013.g.
pripremila: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl
.

2. KLJUČNE KOMPETENCIJE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Komunikacija na materinjem jeziku
Komunikacija na stranim jezicima
Matematička pismenost, znanost i tehnologija
Digitalne kompetencije
Učiti kako učiti
Interpersonalne, interkulturne, socijalne i građanske
kompetencije
Poduzetništvo (inovativnost i poduzetnost)
Kulturna osviještenost

3. Komuniciranje na materinjem
jeziku
•
Komunikacija je sposobnost izražavanja i
tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i
pismenom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i
pisanje) i lingvističko uzajamno djelovanje na
odgovarajući način u čitavom nizu društvenih i
kulturnih sadržaja – obrazovanje i izobrazba,
posao, dom i slobodno vrijeme.
• JA SAM ono što govorim.
• JA SAM ono što pišem.
Svi imamo svoj STIL izražavanja u govoru i pismu.

4. Komuniciranje na materinjem
jeziku
Sposobnost pisanja raznih vrsta tekstova u
različite svrhe, praćenje procesa pisanja (od
koncepta do korekture).
Škole su javne institucije u kojima se sustavno
razvija sposobnost dobrog pisanja, a učitelji su
nositelji tog procesa. Drugim riječima…
UČITELJI su najpismenije osobe našega društva.

5. • Pismenost je poznavanje pisma,
umijeće čitanja i pisanja (sva pravopisna i
gramatička načela).
• E-pismenost opisuje vrstu "pismenosti" ili
spretnost i znanje nužno za iskorištavanje
punog potencijala u digitalnom okruženju.
Osnovna informatička znanja koja treba
posjedovati “pismena” osoba stalno se
nadopunjuju jer moraju pratiti brz razvoj
informacijske i komunikacijske tehnologije.

6. Što učitelji moraju znati?

administrativni stil pisanja (zapisnici,
izvješća, zamolbe, životopisi i sl.

NOVI Hrvatski pravopis Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje (objavljen www.
pravopis.hr 27. lipnja 2013.)

8. zamolba,molba, zahtjev
životopis,
izvješće
zapisnik

9. Što svaka zamolba/molba/zahtjev
treba sadržavati?
Svaka zamolba/molba/zahtjev treba biti
prilagođena osobi/instituciji/poslodavcu kojem se
šalje. Onaj kome su zamolba/molba/zahtjev
upućeni treba osjetiti da se obraćate baš njemu i
da je to napisana iskuljučivo za njega.
ZAMOLBA ili MOLBA ili ZAHTJEV
(Anić, Veliki riječnik hrvatskoga jezika)
1. usmeno izrečena molba
2. nekom upućena želja da što učini, odobri i sl.; pisani oblik takve želje
[podnijeti molbu]
3. želja izrečena u kategoričkom obliku (postaviti zahtjev)

11. 1. PRIMJER

12. Savjeti za pisanje životopisa
• Životopis je kratak i precizno napisan tekst kojim
se opisuju osobna dostignuća na obrazovnom
planu, prethodno radno iskustvo, specifična znanja
te vještine i osobine koje su važne prilikom prijave
za specifično radno mjesto ili posao.
• Životopis predstavlja prvi kontakt s poslodavcem obzirom
da se često na temelju životopisa kandidata vrši
predselekcija, odnosno odabir kandidata koji ispunjavaju
predselekcija
uvjete navedenog radnog mjesta. Iz tog razloga je važno
kvalitetno napisati životopis pri čemu je poželjno voditi
računa o sljedećim pravilima:

14. • redoslijed informacija u životopisu koji se odnosi na
obrazovno i radno iskustvo treba biti kronološki poredan, i
to tako da najnoviji podaci budu na vrhu pojedine cjeline
• životopis treba biti pregledan, čitljiv i jednostavan
• informacije koje se nalaze u životopisu trebaju biti pažljivo
odabrane i relevantne za posao za koji se natječete
• ne smije biti duži od jedne do dvije stranice jer poslodavci
zaprimaju veliki broj životopisa, stoga je bitno dati sažete i
precizne informacije
• razmislite o tabličnom prikazu životopisa jer je pregledniji i
razumljiviji (npr. popunite obrazac Europass životopisa)
• naslove cjelina možete istaknuti (podebljavanjem,
podvlačenjem ili kurzivom) pri čemu je važno slijediti isti stil
(font i format teksta)

15. 2. PRIMJER

16. IZVJEŠTAJ ili IZVJEŠĆE
pitanje je sad!
• U načelu može i jedno i drugo, ali izvješće
i izvješćivati je hrvatskije.
• Tekst koji obrađuje i opširnije opisuje rad neke ustanove,
aktivnosti i sl. u određenom razdoblju,

17. 3. PRIMJER

18. Kako voditi ZAPISNIK?
Zapisnik
-
zabilježen sadržaj govora,
diskusija, replika i sl. (na sastanku, sjednici,
zasjedanju)

19. Sastanak vodi osoba, ili grupa, unapred za to određena .
Unaprijed se t određuje osoba koje vodi zapisnik – zapisničar.
Sastanak ima 3 faze: (1. uvod, 2. razrada dnevnog reda, 3.
zaključak sastanka)

20. 4. PRIMJER

21. Najčešće pogreške u
pisanju
(Nitko ne piše savršeno, ali ipak…)

22. Što je ispravno?

23. OŠ Stjepana Radića
ili
OŠ „Stjepan Radić”
Ispravna su oba primjera, ali NIKAKO
O.Š. Stjepana Radića

24. zadaća ili zadaćnica ili uradak
• Danas je i na tom polju došlo do značenjske
pomutnje, pa sve češće čujemo da đaci pišu
zadaćnice, a ne više zadaće, da im se za rad kod
kuće zadaju uradci (kao da je posao već obavljen) i
sl.
• Sve su tri riječi (zadaća, zadaćnica, uradak) dobre
hrvatske riječi, no svaka ima svoje značenje koje ne
treba zamjenjivati nekim drugim. Zadaća se zadaje
(da se tek napravi, obavi), zadaćnica je bilježnica za
školske zadaće.

25. štovati ili poštovati
• Bog se štuje, a čovjek poštuje.

26. s obzirom na ili obzirom na
• Budući da instrumental imenice obzir izriče i
način, nije dobro reći samo obzirom na, nego
treba reći: s obzirom na. Isto tako nije dobro
vezu bez obzira na to što krnjiti u bez obzira
što (npr. Bez obzira što se niste javili ...; treba:
Bez obzira na to što se niste javili ...). Govorim,
dakako, o pisanom standardnom jeziku u
neutralnoj upotrebi.

27. na telefonu ili pri telefonu
• prijedlog na ima 23 stupca značenja,
• Nije ništa čudno kad idemo na razgovor, na
pivo, na kolače, na kavu; kad radimo na
sudu, na školi, na željeznici, na fakultetu itd.
Znači li to da poziv na kolače znači da ćemo
sjesti u tu slatku masu.
• Dakle, izraz pri telefonu nepotreban je.
Ostanite mirne duše na telefonu.

28. blagdan ili praznik
•
upotrebi riječi blagdan i praznik danas sve češće dolazi
do zamjene, kao da su te imenice sinonimi (a nisu).
Blagdan je svečan dan, posvećen poglavito nekom crkvenom
događaju, a praznik je dan kada se ne radi („prazan od rada”).
ako je npr. Nova godina ili Velika Gospa i crkveni blagdan i
državni praznik (službeni neradni dani), Dan državnosti samo
praznik (neradni dan), U množini, praznici znače dulje vrijeme
bez nastave (zimski, proljetni i ljetni praznici).

29. Je li; da li ili li?
• Da li me čuješ?
• Je li me čuješ?
• Čuješ li me?
Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici
upotrebljavati skupinu je li od skupine da li

30. djelatnik ili radnik
•
•
Tako se forsiralo i djelatnika, koji je trebao zatrti riječ radnik, premda
ni jedan rječnik hrvatskoga jezika (stariji od 1990. godine) nema
imenicu djelatnik u sinonimiji s imenicom radnik.
Djelatnik je danas (u administrativnom jeziku) potpuno istisnuo i
radnika, i službenika, i namještenika, i činovnika, i koliko god su
nekoć svi bili nekakvi radnici (prosvjetni radnici, zdravstveni radnici,
politički radnici itd.), danas su istu funkciju preuzeli djelatnici
(prosvjetni djelatnici, sportski ili športski djelatnici itd.). .

31. Internet ili internet
• U hrvatskome je u praksi potvrđeno pisanje
i Internet i internet.
Iako je internet jedna i jedinstvena mreža, ipak nije
riječ o određenoj tvrtki koja bi imala i svojega
osnivača, sjedište, osoblje te taj naziv ne treba
pisati velikim slovom. Internet označuje
tehnologiju i način komuniciranja i stoga taj
naziv treba pisati malim slovom. Pogrješno je,
dakle, pisati *Internet, a pravilno je internet.

32. Putem telefona/interneta ili
telefonom/internetom
Umjesto genitivne
skupine putem +interneta/telefona bolje je
upotrijebiti
instrumental internetom/telefonom:
Na natječaj se možete javiti
internetom, Javit ću ti se telefonom.
Taj savjet odnosi se na one skupine u kojima
imenica, kao u navedenim primjerima,
označuje kakvo komunikacijsko sredstvo.

33. obavezno ili obvezno
• U hrvatskom jeziku rabe se obje riječi,
obavezno i obvezno, i to u različitom značenju:
obavezno - ono na što nas drugi obavezuju
(npr. osnovno školovanje je zakonski
obavezno); obvezno - ono na što smo se sami
obvezali (npr. srednjoškolsko ili fakultetsko
obrazovanje nije obavezno)

34. unešeno ili uneseno
• uneseno, ali može i unijeto

35. prijedlozi sa ili s
s učenikom ili sa učenikom
Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a
pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred
riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom,
sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava
ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i
ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa
Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl. i ispred izgovorno
teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska
fizika :) ) npr. sa mnom.

36. ako ili ukoliko
•
Pravilo: Uvijek se koristi ako
Primjer: Ako ne dođeš, nećemo imati sastanak.
•
Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj
rečenici nalazi napisano utoliko.
•
Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu.

37. gdje ili kamo ili kuda
• Gdje - lokacija, točka, odnosno mjesto na
kojem se trenutno nalazite Primjer: Gdje ste
sada (odnosno: gdje se nalazite)? - Evo nas kod
Pere, upravo krećemo na put.
• Kamo - odredište, odnosno cilj Primjer: Kamo
idete? - Idemo do Pere.
• Kuda - put kojim nekamo idete Primjer: Kuda
idete do Dubrovnika? - Idemo preko Bosne i
Hercegovine.

38. Nova godina ili Nova Godina ili
nova godina
• Jedna prigodna za kraj godine: čestitate li nekome
Novu godinu poželjeli ste sretan samo 1.1.2013., a
čestitate li novu godinu poželjeli ste mu sretnu
cijelu 2013. ili bilo koju drugu godinu :)

39. pjevati ću ili pjevat ću
• Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga
glagola, ispušta se završno -i: bit ću, pjevat ću,
čitat ću. Stoga, pravilno je: Ja ću pjevati ili Pjevat
ću, a nepravilno je Pjevati ću.

40. materinski ili materinji
Prednost svakako ima oblik materinski te je
odlika standardnog jezika.

41. zadnji ili posljednji
• Zadnji znači onaj koji je odzada, stražnji, onaj koji je
na kraju reda (kao kada dođete kod doktora i onda
upitate: "Tko je zadnji?"). U žargonu, pak, zadnji znači
onaj koji je najgori, najveći, primjerice: Žele me
prevariti kao da sam zadnja budala.
• Posljednji označava ono što se nalazi na kraju čega i
iza kojeg ništa ne preostaje. Jednako tako, označava
nešto što se upravo pojavilo, nešto najnovije
(posljednji modni krik), kao i nešto konačno, zaključno
i definitivno: posljednji sud, posljednja instancija.

42. zaspim ili zaspem
• Točno je prvo rješenje: zaspim. "Zaspem" je 1. lice.
jednine glagola "zasuti", stoga pretpostavljamo da
kad legnete u krevet odmah zaspite. :)

43. tijekom ili tokom
• Od
imenice tijek tvori
se
vremenski
prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što
proteže u određenome razdoblju. Pravilno:
tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata;
tijekom života.
• Riječ tok odnosi se na rijeke te se, primjerice, isti
dijeli na gornji, srednji i donji.

44. Vi ste došli ili Vi ste došla
• Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao
izraz poštovanja (i stoga piše velikim
slovom) predikat uvijek stoji u množini
muškog roda. To vrijedi bez obzira na to
obraćamo li se muškarcu ili ženi

45. korištenje ili upotreba
• Glagolska imenica korištenje izvedena je od glagola koristiti i
koristiti se. U značenju 'pomaganje ili donošenje koristi' može
imati dopunu u dativu (korištenje zajednici). Pogrešno je:
*korištenje mobitela, *korištenje dodatne literature,
*korištenje javnoga prostora, a pravilno je: korištenje
mobitelom, korištenje dodatnom literaturom, korištenje
javnim prostorom.
• Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama
upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama
upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i:
upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom.

46. Statut kojeg smo donijeli…
Statut koji smo donijeli…
• U hrvatskome jeziku kategorija živosti odražava se
u akuzativu pridjeva i zamjenica koje se sklanjaju
po pridjevnoj sklonidbi. Često se griješi kad je riječ
o akuzativu zamjenice koji, i to tako da se za neživo
često upotrebljava akuzativ za živo (kojega).

47. s nikim ili ni s kim
• Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu
prefiksom ni- nađe prijedlog, on zamjenicu
rastavlja na tome tvorbenom šavu i umeće
se u nju
• . Za ničim ne žalim. > Ni za čim ne
žalim.

48. Cijena ručnika je snižena
Cijena ručnika snižena je.
Cijena je ručnika snižena.
Enklitike/zanaglasnice/naslonjenice su riječi koje se
u izgovoru naslanjaju na riječi ispred sebe.
Najčešće se griješi tako da se enklitika stavlja
ispred glagola tamo gdje mora stajati iza njega,
npr.
Od dvaju dopuštenih modela prvi, u kojemu je red
riječi stilski neobilježen, svakako je prikladniji za
administrativni stil i poslovnu komunikaciju. Posve
je neprimjereno poslovnoj komunikaciji enklitikom
rastavljati ime i prezime, npr.
• Maja je Petrović ušla u ured.
• Ta rečenica treba glasiti:
• Maja Petrović ušla je u ured.

49. telefonski broj ili broj telefona
• Opće je pravilo da skupini s genitivom,
kad je to moguće, treba zamijeniti
skupinom s posvojnim pridjevom.

50. krediti sa i bez jamaca
krediti s jamcima i bez jamaca
• U rečenici u kojoj se pojavljuje više prijedloga
od kojih svaki zahtijeva drukčiju dopunu, tj.
dopunu u drugome padežu, svaku od dopuna,
u skladu s općejezičnom normom, treba
ispisati.

51. Svatko se mora ponaosob javiti u kadrovsku
službu.
Svatko se mora osobnojaviti u kadrovsku
službu.
Sasvim je nepotrebno koristiti ponaosob.

52. HRVATSKI PRAVOPIS
Instituta za hrvatski
jezik

53. Cilj je bio napisati novi pravopis, ne
favorizirajući ni jednu pravopisnu struju
nego se držati triju temeljnih načela:
načela sustavnosti, tradicijskoga načela i
načela ovjerenosti u praksi

54. ZA KRAJ
• Pravopis u ruke ili na mrežnu
stranicu www.pravopis.hr i
UČITI.
Nema nam druge.