2. Sta je grupa i koje su vrste grupe
U užem smislu, grupa je organizovan skup
ljudi koji rade na ostvarenju zajedničkih
ciljeva.
Glavna odlika grupe jeste: organizovanost
ili strukturiranost.
Tu spadaju: male grupe, organizacije i
velike društvene grupe.
3. U širem smislu, grupa je skup ljudi koje
povezuje samo neki trenutni cilj zbog čega ne
mora imati utvrđenu organizaciju ili
strukturu pozicija i uloga.
Tu spadaju: masa ili gomila, publika i
društveni pokreti. Strukturirane grupe
Male grupe
Organizacije
Velike drustvene
grupe
Nestrukturirane grupe
Publika
Masa ili gomila
Socijalni pokreti
4. Velike i male grupe
Mala grupa- omogućena neposredna
komunikacija između članova(porodica,
prijateljske ili vršnjačke grupe...).
Najmanja grupa je dijada, čine je dva
clana.
Velike grupe- preko milion clanova. To su:
klase, nacije, drzave.
5. Primarne i sekundarne grupe
Primarne grupe, za razliku od sekundarnih,
odlikuju jake emocionalne veze između
članova, živa interakcija svih sa svima i više
zajedničkih ciljeva(porodica, priajtelji,
društvo vršnjaka).
Zadovoljavaju niz vaznih potreba, zbog
kojih se adolescenti tako mnogo druže.
6. Referentne i nereferentne grupe
Referentne grupe su uzor ili model
ponašanja. Tokom detinjtva, najvažnija
referentna grupa je porodica, a kasnije su
to vršnjaci, političke partije...
Nereferentne grupe su one koje nemaju
uticaj na osobu i za koje ova nije
zainteresovana.
7. Formalne i neformalne grupe
Formalne grupe su one u
kojima su pozicije, uloge,
prava i odgovornosti clanova
unapred planirani i utvrdjeni
propisima(skole, firme...)
Neformalne grupe nastaju
spontano, na osnovu
zajednickih interesovanja,
nemaju propisanu strukturu i
norme ponasanja.
8. Pripadničke i nepripadničke grupe
Pripadnicke grupe su one čiji smo
članovi, za koje se emocionalno vezujemo
i s kojima smo identifikovani( porodica,
nacija, tim saradnika).
Grupe kojima ne pripadamo i koje ne
ocenjujemo kao nama bliske jesu
nepripadničke ili tuđe grupe.
9. Vršnjačke grupe
Vršnjacke grupe su grupe dece ili
adolescenata približno istog
uzrasta, slicnih interesa, a koja
međusobno druguju.
Skolsko odeljenje kao vršnjacka
grupa agens je socijalizacije. Moze
biti formalna( zbog polozaja,uloga i
normi ponasanja) i neformalna(
razvijaju se prijateljstva).
10. Struktura grupe i grupne norme
Strukturu grupe čine utvrđeni položzaji i uloge članova grupe.
Polozaj- funkcija koju osoba zauzima u grupi.
Uloga- ponasanje koje se ocekuje na određenom polozaju.
Grupa ima norme, a to su prihvacena pravila ponasanja koja se
zahtevaju ili očekuju od svih članova grupe.Norme mogu biti
propisane(zvanicne)i prećutne(nepisane).
Drustvene norme mogu biti korisne i stetne.
Postoje izrazito fleksibilne(popustljive) i izrazito rigidne(krute)
grupe.
11. Odnosi u grupi
Odnosi su uslovljeni zajedničkim interesima,
položajem, ulogama, normama,
komunikacionom i emocionalnom
strukturom.
Emocionalna struktura pokazuje koliko se
članovi grupe medjusobno privlace/odbijaju.
Ta vrsta odnosa otkriva se sociometrijskim
postupkom( autor psiholog Jakob Moreno).
12. Rukovođenje grupom
Vođa je neko koima moć da utiče na druge i na
donošenje grupnih odlika.
U velikim i slozenim grupama rukovodjenje je
hijerarhijski organizovano. U neformalnim,
nema vođe, ali postoji osoba koja ima veci ugled i
uticaj od drugih članova.
Prema načinu na koji se vođe odnose prema
članovima grupe, uočavaju se autoritarni i
demokratski stil rukovodjenja.
13. Autoritarno(autokratsko) rukovođenje
Glavna odlika- vođa sve
sam odlučuje, najvažnije
mu je da grupa ostvari
cilj(naređenje-izvršenje).
Može biti efikasnije samo
u ekstremnim kriznim
situacijama.
Vojska, policija...
14. Demokratsko rukovođenje
Odlikuje zajedničko i
ravnopravno
odlučivanje o ciljevima i
aktivnostima grupe.
Članovi mogu da
zadovolje svoje potrebe
za potvrđivanjem i
samoostvarenjem.
15. Socijalna facilitacija i interferencija
Socijalna facilitacija je pojava
da osoba u prisustvu drugih
ljudi efikasnije obavlja neke
jednostavne i dobro naučene
aktivnosti.
Socijalna interferencija je
pojava da osoba u nekim
aktivnostima pokazuje slabije
rezltate usled prisustva
drugih.
16. Konformizam
Konforizam je prilagođavanje misljenja i
ponasanja grupnim normama, ali ne iz vlastitih
uverenja, nego usled pritisaka grupe ili iz
potrebe da se misli isto kao i drugi članovi grup.
Podstiču ga: nejasnoca situacije, jedinstvenost
grupe, nezrelost i neiskustvo, ali i određene crte
licnosti.
Uzroci: pritisak grupe i strah od njenih sankcija,
želja da se bude prihvacen u grupi i strah da će
se ostaviti los utisak zbog razlicitosti.
17. Kako su ljudi spremni da se odreknu
svog misljenja i da prihvate tudje
misljenje
psiholog Solomon Aš
18. Koliko poslušnost može biti
štetna
Psiholog Stenli Miligram hteo je da
utvrdi jesu li svi ljudi spreni da
podčine zločin pod određenim
okolnostima ili to cčine samo psihicki
poremecene osobe.
Nasao je inspiraciju u činjenici da se
za vreme rata ljdi masovno ubijaju i da
se ratni zločinci na sudu brane
pozivajuci se na to da su samo
izvršavali naređenje autoriteta.