Šta je zagađivanje, koji su tipovi zagađivanja, šta su polutanti. Interaktivna prezentacija sa ukrštenicom, asocijacijom i zadacima koji će učenicima održati pažnju i aktivnost.
Šta je zagađivanje, koji su tipovi zagađivanja, šta su polutanti. Interaktivna prezentacija sa ukrštenicom, asocijacijom i zadacima koji će učenicima održati pažnju i aktivnost.
GANODERMA (LINGZHI)
Hiljadama godina u Kini su izuzetno cenili lekovitost ganoderme. Ovoje tako reći prvi "lek", koji i posle dugotrajne upotrebe neizaziva nikakve nuspojave. Popravlja izdržljivost, pospešuje mogućnost samoizlečenja organizma, pomaže u tome, da održimo svoje zdravlje, ida dugo živimo.
Svetski Dan borbe protiv šećerne bolesti (WDD) se obeležava svake godine 14. novembra, na rođendan Ser Frederika Bentinga, koji je 1922. zajedno sa Čarlsom Bestom otkrio insulin. Predstavlja najveću svetsku kampanju usmerenu na podizanje svesti o dijabetesu
Jedan od problema sa kojim se mogu suočiti učenici osnovnih i srednjih škola jeste digitalno nasilje. Istraživanje koje su prethodne školske godine sproveli psiholog Sanja Obrenić i nastavnik Đorđe Jeremić pokazalo je da je važno da naučimo da ga prepoznamo i reagujemo na adekvatan način.
Projektna nastava je inovativan i interesantan način rada koji su učenici sa elanom i zadovoljstvom prihvatili na času srpskog jezika i književnosti obrađujući delo Vuka Кaradžića, srednjovekovnu književnost, epohu romantizma, a u onlajn nastavi i narodnu književnost i epohu realizma. Projektna nastava se zasniva na mentorskom vođenju učenika od strane nastavnika, učeničkom istraživačkom, samostalnom i grupnom radu sa ciljem izrade projekta, i to u toku više časova, zahtevajući temeljnu metodičku pripremu i značajno angažujući učenike - stoga je veoma pogodna za onlajn nastavu. Nakon nekoliko uvodnih slajdova o elementima projektne nastave, prikazaću vam primenu projektne nastave kao startegije učenja na obradi nastavane teme „Život i del Vuka Кaradžića“.
Adaptacija ucenika prvog razreda na nasu skoluNatasa Pantovic
Rezultati istraživanja su deskriptivnog karaktera.
Pojava koju smo ispitivali (zavisna promenljiva) je nivo adaptacije učenika prvog razreda na našu školu u toku prvog polugodišta. Glavna zavisna varijabla je ostvareni nivo adaptacije.
Pretpostavili smo da se ostvarenost procesa adaptacije može pratiti preko sledećih varijabli:
1. prvi lični doživljaj škole;
2. dominantna osećanja u toku prvog tromesečja;
3. objektivnost predikcije školskog uspeha na kraju prvog polugodišta i
4. realno ostvaren uspeh u učenju na kraju prvog polugodišta prvog razreda.
Rezultati koje smo dobili ukazuju na sledeće:
Najčešći prvi lični doživljaj škole učenici definišu kao: teško, strašno, razočarano i tužno, ali vremenom sam se navikao-la, zadovoljstvo, strah, nesigurnost, uzbuđenje, zanimljivo i odlični utisci.
Među dominantnim osećanjima u toku prvog tromesečja ističu se: zabrinutost, zainteresovanost, nesigurnost, radost i uzbuđenost.
Dokument vam može pomoći da opišete kako se izražavaju performanse komponenata računara i kakav je uticaj pojedinačnih komponenata na performanse računara.
Svi se možemo naći na meti ili biti deo verbalnog nasilja. Najčešće primere susrećemo svakodnevno, psovke, ogovaranja, komentare na račun izgleda, težine karakterističnih pokreta…
Kako je verbalno nasilje postalo naša svakodnevica, istraživali su i učenici Medicinske škole u Čačku
https://www.caglas.rs/%D1%83%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8-%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B5-%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B5-%D0%BE-%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%BE%D0%BC/
Anoreksija nervoza je ozbiljan psihijatrijski poremećaj koji odlikuje redukcija uzimanja hrane, održavanje minimalne telesne težine, preokupiranost težinom i izgledom, intenzivan strah od eventualnog dobijanja na težini, nekritičko procenjivanje svog izgleda, sve to čak i kada je život ugrožen. Najčešće počinje u tinejdžerskoj dobi, u 90% slučajeva od anoreksije pate devojke. Kao glavni krivac najčešće se navode odbačenost u društvu, razvod roditelja, prekid emocionalne veze... Može imati brojne komplikacije.
Važno je da učenici budu informisani u vezi sa izazovima, odnosno rizicima koje korišćenje tehnologija sa sobom donosi, da budu oprezni na internetu i preduzmu sve mere zaštite koje su im na raspolaganju.
Narkomanija je naziv teme na koju je realizovana prva u nizu preventivna aktivnost u Medicinskoj školi, šk. 2016/2017. Namenjena je zainteresovanim učenicima i profesorima. Konkretan cilj ovih aktivnosti je uočavamo probleme, razgovaramo o njima i rešavamo ih
2. Dijabetes (šećerna bolest, diabetes mellitus) je hronična
bolest kod koje organizam ili ne proizvodi ili neadekvatno
koristi hormon pankreasa insulin. Dijabetes takođe može
biti kombinacija oba mehanizma.
Insulin kontroliše koncentraciju šećera (glukoze) u krvi i
količinu šećera (glukoze) koji se apsorbuje u ćelijama.
Kako mozak koristi isključivo glukozu, neophodno je da se
nivo šećera održava na zadovoljavajućem minimumu.
U slučaju da je nivo šećera nedovoljan, odnosno nizak,
(hipoglikemija) osoba nije u stanju da rezonski postupa, a
ukoliko je previsok (hiperglikemija), osoba ima dijabetes.
3. Dijabetes (diabetes mellitus, visok nivo šećera u krvi)
oštećuje male krvne sudove bubrega, srca, očiju, nervnog
sistema i kapilarne mreže na periferiji. Zato nedovoljno lečen
ili nelečen dijabetes može dovesti do oboljenja srca
(kardiovaskularnih bolesti), (moždanog udara) šloga, bolesti
bubrega, slepila i oštećenja nervnog sistema i nerava posebno
donjih ekstremiteta.
Kardiovaskularne bolesti i šlog su dva do četiri puta češći kod
osoba sa dijabetesom.
Učestalost ove bolesti raste svake godine i danas je na sedmom
mestu po smrtnosti.
4.
5. Postoje tri tipa dijabetesa: tip 1 (diabetes mellitus juvenilni, koji je insulin zavisni, što znači da
pacijent mora da dobija insulin), tip 2 (diabetes mellitus, koji je insulin nezavisni) i gestacioni
dijabetes.
Dijabetes tipa 1 (diabetes mellitus juvenilni) ima 5-10% osoba i uvek počinje u mlađim
godinama života. Smatra se da kod juvenilnog diabetesa autoimuni proces napada beta-ćelije
pankreasa koje luče insulin. Uzrok ovog autoimunog procesa je virusnog porekla, smatra jedna grupa
naučnika, dok drugi sumnjaju na neku grešku u ishrani.
6. Dijabetes tipa 2 (diabetes mellitus) najčešći je oblik dijabetesa. Kod
ovog oblika dijabetesa pankreas proizvodi male ili nedovoljne količine
insulina, pa ćelije ne dobijaju dovoljno glukoze u cilju proizvodnje energije.
Ishrana bogata takozvanim brzim šećerima (koji se nalaze u svim
grickalicama, šlatkišima, belom brašnu, skrobnom povrću poput krompira,
pasulja, graška) zahteva od pankreasa da u kratkom periodu od početka
obroka luči velike količine insulina. Tada dolazi do naglog skoka šećera u krvi.
Isto se dešava i kada se neko nema redovne obroke.
Pankreas tada kontinuirano proizvodi velike količine insulina i vremenom se
iscrpljuje, a ćelije više ne reaguju na insulin, strručno rečeno postaju
rezistentne. Tako nastaje insulinska rezistencija.
Dijabetes tipa 2 (diabetes mellitus) obično počinje u starijem životnom dobu,
ali se ovo pravilo poslednjih godina sve više menja.
7.
8.
9. Gestacioni dijabetes je treći tip dijabetesa i javlja se
tokom trudnoće. Obuhvata oko 5% trudnica. Hormonske
promene u drugom stanju mogu uticati na pojavu
rezistencije na insulin.
10. UZROCI
Dijabetes tipa I (diabetes mellitus juvenilni) je bolest koja
može nastati iz dva razloga: kao autoimuno oboljenje koje se
javlja kod dece ili kao posledica nemogućnosti ćelija pankreasa
da proizvode insulin. Kada dijabetes tipa I (diabetes mellitus
juvenilni) nastane kao posledica nemogućnosti ćelija pankreasa
da proizvode insulin, ne moraju ga dobiti samo deca, već se sreće
i kod starijih.
Mnogo učestaliji, dijabetes tipa II (diabetes mellitus tipa II),
češći je god osoba sa prekomernom težinom, kod osoba sa
genetskim opterećenjem (tj. kod osoba koje su u porodii imale
nekog bolesnog od dijabetesa), kod žena koje su u trudnoći imale
gestacioni dijabetes ili imaju policistične jajnike.
Pojava dijabetesa očekuje se kod nelečene, slabo ili loše
kontrolisane hipertenzije, poremećaja lipidnog statusa (povišeni
holesterol i trigliceridi).
13. DIJAGNOSTIKA
-test opterećenja glukozom OGTT
-Određivanje glikoliziranog hemoglobina HbA1c (nije siguran podatak ali je
dobar pokazatelj efikasnosti terapije)
-CGMS glukoze tokom 24 h sedam dana
14.
15. LEČENJE
Dijabetes tipa I (diabetes mellitus juvenilni)
Insulin je jedini preparat koji se koristi u terapiji. Postoji veći broj insulinskih preparata koji se razlikuju
po vremenu početka dejstva i dužini delovanja.
Lekarima i pacijentima na raspolaganju su šest tipova insulina, i to:
* brzodelujući insulinski analog
* kratkodelujući humani insulin
* srednjedelujući humani insulin
* dugodelujući insulin (Lente)
* veoma dugodelujući insulinski analog (glargin – Lantus)
* mikstardi (mešani oblici kratko i dugo delujućih insulinskih supstituenata)
*
Uz insulinsku terapiju, neophodna je zdrava ishrana prilagođena prirodnom balansu insulina,
kontrola telesne težine, povećanje fizičke aktivnosti.
16.
17. Dijabetes tipa II (diabetes mellitus)
Diabetes mellitus može biti kontrolisan velikim brojem preparata svrstanih u
nekoliko grupa:
-Bigvanidi (metformin)
-Derivati sulfonilureje (Diabinese, Amaryl)
-Inhibitori alfa-glukozidaze
-Tiazolidindioni (TZD)
-DPP-4 inhibitori
-GLP 1 receptor agonisti
Lekari imaju na raspolaganju veliki broj kombinacija i mogućnost da se pacijenti
brzo uvedu u stanje koje obezbeđuje optimizaciju nivoa šećera u krvi.
18.
19. Prevencija dijabetesa i bolji kvalitet života
Dijabetes se smatra hroničnim oboljenjem. Merama prevencije i menjanjem životnih
navika obolelih, dijabetes se može kontrolisati i smanjiti mogućnost komplikacija, koje
prate život sa ovom bolešću.
Primarna prevencija uključuje promociju zdravog načina života (smanjenje gojaznosti)
uz kvalitetno izbalansiranu ishranu i umerenu redovnu fizičku aktivnost.
Na izmenu prehrambenih navika se posebno stavlja akcenat jer su rezultati naučnih
istraživanja pokazali, direktnu vezu između gojaznosti i dijabetesa tipa2.
Takođe, kod prevencije akcenat se stavlja i na :
* Redovne godišnje sistematske preglede;
* Izbegavanje stresa;
* Redovna fizička aktivnost ( bar dva puta nedeljno);
* Izbegavanje brze hrane, gaziranih pića i industrijskih slatkiša.