Zašto je organizmupotrebna
hrana?
•Za rast i razvoj organizma.
•Da bi se bolje osećao.
•Za jačanje organizma.
•Za borbu protiv bolesti.
•Za bolju izdržljivost.
3.
Pravilna ishrana
Pravilna izdrava ishrana postala je jedna od najvažnijih
problema savremenog čoveka.
Čovekovo zdravlje, kreativnost,raspoloženje direktno su
uslovljeni načinom ishrane koji svakodnevno
primenjuje.
Pravilna ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa
životnim teškoćama.
4.
Zdrava ishrana
Zdrava ishranaznači:
jesti što jednostavnije i raznovrsnije.
ne mešati namirnice različitog sastava.
jesti u umerenim količinama.
ne prebrzo i halapljivo.
vodeći računa da hrana nije suviše hladna niti
vruča, preslana, prekisela ili prezačinjena.
5.
Piramida ishrane
Piramida ishranepredstavlja vizuelni prikaz kako
planirati dobro balansiran obrok.
Umerenost i ravnoteža
su krucijalni za kvalitet
organizma i linije, a
raznovrsna i zdrava
hrana je upravo ono
što nam pomaže u
tome.
6.
Nije svaki organizamisti i ne zahteva isti odnos hranljivih materija.
Da bismo se hranili pravilno, veoma je važno da se pridržavamo
odgovarajućeg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu
nekontrolisano.
Pravilna ishrana podrazumeva da je svoj način života neophodno
uvesti najmanje 20 minuta fizičkih aktivnosti (gimnastika,
trčanje, vožnja bicikla, itd..)
7.
Šta je korisno,a šta štetno za
našu ishranu
Korisno Štetno
•jesti barenu, a ne prženu
hranu.
•jesti voće i povrće.
•jesti manje, a češće.
•imati bar pet obroka
dnevno.
•ne jesti mnogo masne, slane i
ljute hrane.
•dugo ne uzimati hranu.
•jesti mnogo slatkiša.
•jesti mnogo grickalica,
preskakati obroke.
8.
Nepravilnosti u ishranidece
Česti neredovni obroci
Međuobroci čine 25-33% dnevnog unosa hrane u vidu
grickalica i zaslađenih napitaka...
Izostavljanje glavnih obroka
Doručak 24% devojaka i 20% mladića
Ručak 25% adolescenata
Obroci van kuće
33% adoloescenata
9.
Preporuka za ishrnuadolescenata
Jesti raznovrusnu hranu.
Povećati unos žitarica, povrća i voća.
Unositi hranu sa niskim sadržajem masti .
Unositi hranu sa umerenom količinom
šećera i soli.
Smanjiti unos grickalica, slatkiša i brze
hrane.
Izbegavati alkohol, kafu i duvan.
Baviti se fizičkim aktivnostima bar 20
minuta u toku dana.
10.
Problemi sa korišćenjemnezdrave
hrane
Prema Svetskoj Zdravstvenoj Organizaciji 70% preranih smrti su
od:
Kardiovaskularnih oboljenja ( srčani i moždani udar)
Kancer
Dijabetes
11.
Ishrana osobe kojapočinje da
trenira
Dnevne kalorijske potrebe direktno su zavisne od pola,
uzrasta, telesne mase, tipa aktivnosti, intenziteta i trajanja
treninga i fiziološkog stanja organizma. Naravno, u
zavisnosti od trenažnog cilja, vrši se povećanje kaloriske
vrednosti ukoliko težimo povećanju telesne mase ili
smanjenju kalorija kod redukcije suvišnih kilograma.
12.
Svaka osoba kojapočinje vežbanje mora povećati unos
biološki vrednih proteina u zavisnosti od pola, intenziteta
treninga, cilja kojem teži i drugih bitnih faktora odredjenih na
individualnom nivou. Potrebe za proteinima zadovoljićete
ukoliko sa masnog mesa pređete na manje masno (belo
meso, riba, posna junetina i sl.)
13.
Vaše zdravlje nećezavisiti od onog što će
drugi činiti za vas, već od onog što ste
spremni da učinite sami za sebe.
HVALA NA PAŽNJI!