Šta je zagađivanje, koji su tipovi zagađivanja, šta su polutanti. Interaktivna prezentacija sa ukrštenicom, asocijacijom i zadacima koji će učenicima održati pažnju i aktivnost.
Obrazovanje i vaspitanje za zaštitu životne sredine treba da omogući redefinisanje čovekovog odnosa prema prirodi i promjenu njegovog ponašanja: osnovni uslov je poštovanje prirodnih zakonitosti.
Obrazovanje i vaspitanje za zaštitu životne sredine treba da omogući redefinisanje čovekovog odnosa prema prirodi i promjenu njegovog ponašanja: osnovni uslov je poštovanje prirodnih zakonitosti.
Izvori i posledice zagađenja vazduha-aerozagađenja. Efekat staklene bašte, kisele kiše i oštećenje ozonskog omotača. Načini zaštite vazduha od zagađenja.
Izvori i posledice zagađenja vazduha-aerozagađenja. Efekat staklene bašte, kisele kiše i oštećenje ozonskog omotača. Načini zaštite vazduha od zagađenja.
Biodiverzitet (biološka raznovrsnost) predstavlja raznovrsnost svih živih bića na planeti Zemlji, odnosno, sveukupnost:
-gena, genetički diverzitet
-vrsta, diverzitet vrsta (specijski diverzitet) i
-ekosistema, ekosistemski diverzitet.
Moja prezentacija će se fokusirati na efekat staklene bašte, globalni fenomen koji uzrokuje zadržavanje toplote u atmosferi Zemlje. Objašnjenje nastanka, posledica i mogućih rešenja za ublažavanje efekta staklene bašte biće ključne tačke. Poziv na akciju za smanjenje emisija gasova staklene bašte i očuvanje planete biće istaknut kao zaključak prezentacije.
Građa i funkcija organa koji čine sistem organa za izlučivanje.
Prezentacija je nastala kombinacijom slajdova nekoliko prezentacija sa sajta SlideShare, i nije moje autorsko delo kada je u pitanju sadržaj slajdova.
2. 1
1
2
3
4
5
6
7
8
9
P E S T I C I D I
S A O B R A Ć A J
M I N E R A L N A Đ U B R I V A
I N D U S T R I J A
P L A S T I K A
Z A G A Đ E NJ E
F O S I L N A G O R I V A
O T P A D
B I O D I V E R Z I T E T
1. Jedinjenja koja se koriste u poljoprivredu za kontrolu različitih štetočina.2. Jedan od najvedih zagađivača vazduha u gradovima.
3. Smeša materija koje se koriste u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta
biljaka.
4. Grana privrede koja zahveta veliku količinu prirodnih resusrsa i izvora energije i
veliki je zagađivač svih životnih sredina.
5. Derivat nafte, u prirodi se razlaže više stotina, pa i hiljadu godina.
6. Neželjene promene u vazduhu, vodi i zemljištu koje mogu nepovoljno delovati na
ekosistem i živi svet u njemu.
7. Goriva nastala putem procesa fosilizacije biljnih i životinjskih ostataka-treset, ugalj,
nafta, zemni gas.
8. Materijali ili predmeti koji u procesu proizvodnje ili korišdenja dobara ostaje kao
suvišan i nepotreban.
9. Sveukupna raznovrsnost živog sveta, tj. Raznovrsnost gena, vrsta i ekosistema.Zagađujuće materije
3. Zagađenje
• Neželjene promene fizičkih, hemijskih i
bioloških svojstava životne sredine
(vazduh, voda, zemljište) koje mogu
nepovoljno delovati na ekosisteme i živa bida u
njemu.
4. Zagađujuće materije
• Polutanti su sve one materije koje, ukoliko se
pojave u nepovoljnoj količini i na nepoželjnom
mestu dovode do zagađenja životne sredine.
Hmmmmm... Pitanje za razmišljanje...
Da li je CO2 zagađujuda meterija?
Da li je plastika zagađujuda materija?
Da li je nafta zagađujuda materija?
12. Posledice zagađenja
• Uticaj čoveka na prirodu nije jednostran-različite
promene u prirodi neposredno ili posredno utiču
na njega.
• Čovek seče granu na kojoj sedi.
13. Posledice zagađivanja
• Uništavanje staništa
• Izumiranje vrsta
• Smanjenje
biodiverziteta
• Smanjenje prinosa
• Nezdrava životna
sredina
• Bolesti (astma, rak,
dizenterija, malarija i
dr.)
14. zemljište
eolska
vodna
erozija
oksidi azota i
sumpora
kiseline
padavina
kisele kiše
Ugljen-dioksid
metan
Globalno
zagrevanje
Efekat staklene
bašte
freoni
rupe
Uv zračenje
Oštedenje
ozonskog omotača
sahara
dezertifikacija
pesak
Širenje pustinja
1000x ubrzano
Crna knjiga
dodo
Izumiranje vrsta
Globalne
posledice
zagađenja
životne
sredine
A1
A2
A3
A
B1
B2
B3
B
V1
V2
V3
V
G1
G2
G3
G
D1
D2
D3
D
Đ1
Đ2
Đ3
Đ
15. Mere zaštite od zagađenja
• Zakon
• Osnivanje zaštidenih područja
• Zelena (obnovljiva) energija
• Čiste tehnologije i korišdenje prečišdivača
• Pošumljavanje
• Reciklaža
• Energetska efikasnost
• Promena ponašanja
Editor's Notes
World population estimates from 1800 to 2100, based on "high", "medium" and "low" United Nations projections in 2010 (colored red, orange and green) and US Census Bureau historical estimates (in black). Actual recorded population figures are colored in blue. According to the highest estimate, the world population may rise to 16 billion by 2100; according to the lowest estimate, it may decline to 6 billion.