ANOREKSIJA , BULIMIJA
I GOJAZNOST
• Anoreksija nervoza (Anorexia nervosa) je psihijatrijska
dijagnoza koja opisuje poremećaj u ishrani koji
karakteriše niska telesna težina i poremećaj percepcije
tela uz opsesivan strah od dobijanja težine.
• Osobe koje pate od anoreksije telesnu težinu često
kontrolišu voljnim gladovanjem, bulimijom, povraćanjem,
prekomernim vežbanjem, ili kontrolišu težinu drugim
merama, kao što su tablete za mršavljenje ili diuretici.
• Prvensteno se javlja kod mladih adolestentih devojaka u
zapadnom svetu i ima jednu od najvećih stopa
mortaliteta među psihijatrijskim poremećajima, budući da
otprilike 10% osoba kojima je dijagnoziran ovaj
poremećaj na kraju umre od povezanih
faktora.Anoreksija nervoza je složen poremećaj, koji
uključuje psihološke, neurobiološke i sociološke
komponente.
 Bulimija je patološka potreba za hranom, nekontrolisana
proždrljivost, praćena osećanjem nezasite gladi. To je
poremećaj u ishrani kod koga se patološki ekscesivan apetit
smenjuje sa epizodama pražnjenja – samoizazvane mučnine
laksativima, pilulama za dijetu i sl.
 Bulimija obično počinje kao vrsta dijete. Podtipovi
uključuju bulimiju sa ili bez pražnjenja ili druga
neprilagođena kompulzivna ponašanja.
• Gojaznost (lat. obesitas) je hronična bolest (bolesno stanje),
koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem masti u
organizmu i povećanjem telesne težine. Svako povećanje
telesne težine za 10% i više od idealne označava se kao
gojaznost.
• Epidemija ovog oboljenja je širom sveta u stalnom
porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti
savremene civilizacije. Ona dovodi do brojnih i teških
komplikacija na mnogim organima i organskim
sistemima, delujući istovremeno na dva polja.
• Osim što spada u glavne faktore rizika za nastanak
široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona deluje i
indirektno (agravirajućim efektom) uzrokujući druge
bolesti. Na taj način, gojaznost pored očiglednih
estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene
probleme i da tako utiče na kvalitet života.
 Gojaznost povećava verovatnoću pojave raznih
oboljenja, naročito srčanih oboljenja, dijabetesa
tipa 2, određenih vrsta raka, artroze i astme.
Gojaznost je najčešće uzrokovana kombinacijom
prekomernog unosa energetski hranljivih
materija, nedostatka fizičke aktivnosti i genetske
osetljivosti, mada na neke slučajeve su uticali
prvenstveno geni, poremećaji endokrinog
sistema, lekoviovi ili psihijatrijska bolest.
• Dokazi koji podržavaju stav da neke gojazne osobe jedu
malo, a ipak dobijaju na težini usled slabog metabolizma
su ograničeni; u proseku, gojazne osobe imaju veći
utrošak energije u poređenju sa negojaznim osobama
zbog toga što je više energije neiphodno da bi se
održavala povećana telesna masa.
Predstavio: Đorđe Vuković
• Sajtovi pronalaska informacija
• Google Chrome
• Vikipedia
• Mozila Firefox

Anoreksija , bulimija

  • 1.
  • 2.
    • Anoreksija nervoza(Anorexia nervosa) je psihijatrijska dijagnoza koja opisuje poremećaj u ishrani koji karakteriše niska telesna težina i poremećaj percepcije tela uz opsesivan strah od dobijanja težine.
  • 3.
    • Osobe kojepate od anoreksije telesnu težinu često kontrolišu voljnim gladovanjem, bulimijom, povraćanjem, prekomernim vežbanjem, ili kontrolišu težinu drugim merama, kao što su tablete za mršavljenje ili diuretici.
  • 4.
    • Prvensteno sejavlja kod mladih adolestentih devojaka u zapadnom svetu i ima jednu od najvećih stopa mortaliteta među psihijatrijskim poremećajima, budući da otprilike 10% osoba kojima je dijagnoziran ovaj poremećaj na kraju umre od povezanih faktora.Anoreksija nervoza je složen poremećaj, koji uključuje psihološke, neurobiološke i sociološke komponente.
  • 7.
     Bulimija jepatološka potreba za hranom, nekontrolisana proždrljivost, praćena osećanjem nezasite gladi. To je poremećaj u ishrani kod koga se patološki ekscesivan apetit smenjuje sa epizodama pražnjenja – samoizazvane mučnine laksativima, pilulama za dijetu i sl.
  • 8.
     Bulimija običnopočinje kao vrsta dijete. Podtipovi uključuju bulimiju sa ili bez pražnjenja ili druga neprilagođena kompulzivna ponašanja.
  • 9.
    • Gojaznost (lat.obesitas) je hronična bolest (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem telesne težine. Svako povećanje telesne težine za 10% i više od idealne označava se kao gojaznost.
  • 10.
    • Epidemija ovogoboljenja je širom sveta u stalnom porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije. Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim organima i organskim sistemima, delujući istovremeno na dva polja.
  • 11.
    • Osim štospada u glavne faktore rizika za nastanak široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona deluje i indirektno (agravirajućim efektom) uzrokujući druge bolesti. Na taj način, gojaznost pored očiglednih estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene probleme i da tako utiče na kvalitet života.
  • 12.
     Gojaznost povećavaverovatnoću pojave raznih oboljenja, naročito srčanih oboljenja, dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka, artroze i astme. Gojaznost je najčešće uzrokovana kombinacijom prekomernog unosa energetski hranljivih materija, nedostatka fizičke aktivnosti i genetske osetljivosti, mada na neke slučajeve su uticali prvenstveno geni, poremećaji endokrinog sistema, lekoviovi ili psihijatrijska bolest.
  • 13.
    • Dokazi kojipodržavaju stav da neke gojazne osobe jedu malo, a ipak dobijaju na težini usled slabog metabolizma su ograničeni; u proseku, gojazne osobe imaju veći utrošak energije u poređenju sa negojaznim osobama zbog toga što je više energije neiphodno da bi se održavala povećana telesna masa.
  • 14.
    Predstavio: Đorđe Vuković •Sajtovi pronalaska informacija • Google Chrome • Vikipedia • Mozila Firefox