• Anoreksija nervoza(Anorexia nervosa) je psihijatrijska
dijagnoza koja opisuje poremećaj u ishrani koji
karakteriše niska telesna težina i poremećaj percepcije
tela uz opsesivan strah od dobijanja težine.
3.
• Osobe kojepate od anoreksije telesnu težinu često
kontrolišu voljnim gladovanjem, bulimijom, povraćanjem,
prekomernim vežbanjem, ili kontrolišu težinu drugim
merama, kao što su tablete za mršavljenje ili diuretici.
4.
• Prvensteno sejavlja kod mladih adolestentih devojaka u
zapadnom svetu i ima jednu od najvećih stopa
mortaliteta među psihijatrijskim poremećajima, budući da
otprilike 10% osoba kojima je dijagnoziran ovaj
poremećaj na kraju umre od povezanih
faktora.Anoreksija nervoza je složen poremećaj, koji
uključuje psihološke, neurobiološke i sociološke
komponente.
7.
Bulimija jepatološka potreba za hranom, nekontrolisana
proždrljivost, praćena osećanjem nezasite gladi. To je
poremećaj u ishrani kod koga se patološki ekscesivan apetit
smenjuje sa epizodama pražnjenja – samoizazvane mučnine
laksativima, pilulama za dijetu i sl.
8.
Bulimija običnopočinje kao vrsta dijete. Podtipovi
uključuju bulimiju sa ili bez pražnjenja ili druga
neprilagođena kompulzivna ponašanja.
9.
• Gojaznost (lat.obesitas) je hronična bolest (bolesno stanje),
koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem masti u
organizmu i povećanjem telesne težine. Svako povećanje
telesne težine za 10% i više od idealne označava se kao
gojaznost.
10.
• Epidemija ovogoboljenja je širom sveta u stalnom
porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti
savremene civilizacije. Ona dovodi do brojnih i teških
komplikacija na mnogim organima i organskim
sistemima, delujući istovremeno na dva polja.
11.
• Osim štospada u glavne faktore rizika za nastanak
široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona deluje i
indirektno (agravirajućim efektom) uzrokujući druge
bolesti. Na taj način, gojaznost pored očiglednih
estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene
probleme i da tako utiče na kvalitet života.
12.
Gojaznost povećavaverovatnoću pojave raznih
oboljenja, naročito srčanih oboljenja, dijabetesa
tipa 2, određenih vrsta raka, artroze i astme.
Gojaznost je najčešće uzrokovana kombinacijom
prekomernog unosa energetski hranljivih
materija, nedostatka fizičke aktivnosti i genetske
osetljivosti, mada na neke slučajeve su uticali
prvenstveno geni, poremećaji endokrinog
sistema, lekoviovi ili psihijatrijska bolest.
13.
• Dokazi kojipodržavaju stav da neke gojazne osobe jedu
malo, a ipak dobijaju na težini usled slabog metabolizma
su ograničeni; u proseku, gojazne osobe imaju veći
utrošak energije u poređenju sa negojaznim osobama
zbog toga što je više energije neiphodno da bi se
održavala povećana telesna masa.