The Book of Sirach or Ecclesiasticus is a Jewish work, originally written in Hebrew. It consists of ethical teachings, from approximately 200 to 175 BCE, written by the Judahite scribe Ben Sira of Jerusalem, on the inspiration of his father Joshua son of Sirach. Joshua is sometimes called Jesus son of Sirach or Yeshua ben Eliezer ben Sira.

2. POGLAVLJE 1
1 Proslov Mudrosti Isusa Sina Sirahova. Budući da su
nam mnoge i velike stvari dostavljene od strane
zakona i proroka, i od drugih koji su slijedili njihove
stope, zbog čega Izrael treba pohvaliti zbog učenja i
mudrosti; i u čemu ne samo da čitatelji moraju sami
postati vješti, nego i oni koji žele učiti mogu koristiti
onima koji su vani, i govorenjem i pisanjem: moj djed
Isus, kad se mnogo posvetio čitanju zakona , i proroke,
i druge knjige naših otaca, te je stekao dobru prosudbu,
također je bio privučen da napiše nešto što se odnosi
na učenje i mudrost; s namjerom da oni koji žele učiti,
a ovisni su o ovim stvarima, mogu mnogo više
profitirati živeći u skladu sa zakonom. Stoga mi
dopustite da vas zamolim da ga pročitate s naklonošću
i pažnjom, i da nam oprostite, u čemu se može činiti
da nam nedostaju neke riječi, koje smo se potrudili
protumačiti. Jer iste stvari izgovorene na hebrejskom,
i prevedene na drugi jezik, nemaju istu snagu u sebi: i
ne samo te stvari, nego i sam zakon, i proroci, i ostale
knjige, nemaju male razlike, kada govore se svojim
jezikom. Jer trideset i osme godine, kad sam došao u
Egipat, dok je Euerget bio kralj, i zadržavši se tamo
neko vrijeme, pronašao sam knjigu koja nije bila mala
učenost: stoga sam smatrao da je najpotrebnije da
uložim malo marljivosti i truda da je protumačim;
koristeći veliku budnost i vještinu u tom prostoru da
dovedu knjigu do kraja, i iznesu je također za njih,
koji su u stranoj zemlji voljni učiti, unaprijed
pripremljeni na način da žive po zakonu. Sva mudrost
dolazi od Gospodina i s njim je zauvijek.
2 Tko može izbrojiti pijesak morski, i kapi kiše, i dane
vječne?
3 Tko može doznati visinu neba i širinu zemlje i
dubinu i mudrost?
4 Mudrost je stvorena prije svega, i razboritost
oduvijek.
5 Riječ Boga Svevišnjega je izvor mudrosti; a njezini
su putovi vječne zapovijedi.
6 Kome je otkriven korijen mudrosti? ili tko je
upoznao njezine mudre savjete?
7 Kome se očitovalo znanje mudrosti? i tko je
razumio njezino veliko iskustvo?
8 Postoji jedan mudar i vrlo ga se treba bojati,
Gospodin koji sjedi na svom prijestolju.
9 On ju je stvorio, i vidio ju je, izbrojio ju je i izlio je
na sva svoja djela.
10 Ona je sa svakim tijelom po njegovu daru i dao ju
je onima koji ga ljube.
11 Strah je Gospodnji čast i slava i veselje i vijenac
radosti.
12 Strah Gospodnji razveseljava srce i daje radost i
veselje i dug život.
13 Tko se boji Gospodina, bit će mu dobro na kraju i
naći će milost na dan smrti svoje.
14 Bojati se Gospodina početak je mudrosti, a
stvorena je s vjernima u utrobi.
15 Sagradila je vječni temelj s ljudima i nastavit će s
njihovim potomstvom.
16 Bojati se Gospoda punina je mudrosti i puni ljude
svojim plodovima.
17 Ona puni svu kuću njihovu dragocjenostima, i
žitnice se množe s njom.
18 Strah je Gospodnji vijenac mudrosti, koji čini mir i
savršeno zdravlje; i jedno i drugo darovi su Božji: i
povećava radost onih koji ga ljube.
19 Mudrost kiši vještinu i znanje o postojanju razuma
i uzdiže ih u čast koji je čvrsto drže.
20 Korijen je mudrosti bojati se Gospoda, a grane su
joj dug život.
21 Strah Gospodnji odgoni grijehe, a gdje je prisutan,
odvraća gnjev.
22 Ne može se opravdati bijesan čovjek; jer udar
bijesa njegova bit će njegova propast.
23 Strpljiv će čovjek neko vrijeme plakati, a poslije će
mu izniknuti radost.
24 On će sakriti svoje riječi neko vrijeme, a usne će
mnogih navješćivati njegovu mudrost.
25 Prispodobe znanja nalaze se u riznicama mudrosti,
a pobožnost je mrska grešniku.
26 Ako želiš mudrost, drži zapovijedi, i Gospodin će
ti je dati.
27 Jer je strah Gospodnji mudrost i pouka, a vjera i
krotkost mile su mu.
28 Ne vjeruj strahu Gospodnjem kad si siromašan, i
ne dolazi k njemu dvostruka srca.
29 Ne budi licemjer u očima ljudi i dobro pazi što
govoriš.
30 Ne uzvisuj se da ne padneš i ne osramotiš dušu
svoju, i tako Bog otkrije tvoje tajne i obori te usred
zajednice, jer nisi došao u istinu strahu Gospodnjem,
nego svom srcu je pun prijevare.
POGLAVLJE 2
1 Sine moj, ako dolaziš služiti Gospodinu, pripremi
svoju dušu za kušnju.
2 Ispravi srce svoje i postojaj, i ne žuri u vrijeme
nevolje.
3 Priljubi se uz njega i ne odstupi, da se umnožiš na
kraju svome.
4 Sve što ti je doneseno prihvati radosno i budi
strpljiv kad se promijeniš u nisko stanje.
5 Jer zlato se kuša u vatri, a dragi ljudi u peći nevolje.
6 Vjeruj u njega, i on će ti pomoći; uredi svoj put i
uzdaj se u njega.
7 Vi koji se bojite Gospodina, čekajte njegovu milost;
i ne idite u stranu da ne padnete.
8 Vi koji se bojite Gospodina, vjerujte mu; i nagrada
tvoja neće izostati.
9 Vi koji se bojite Gospodina, nadajte se dobru i
vječnoj radosti i milosrđu.
10 Pogledaj naraštaje stare i vidi; je li se ikad pouzdao
u Gospodina i bio zbunjen? ili je tko ostao u njegovu

3. strahu i bio napušten? ili koga je ikada prezirao, koji
ga je pozvao?
11 Jer Gospodin je pun samilosti i milosrđa,
dugotrpljiv i vrlo milosrdan, oprašta grijehe i spašava
u vrijeme nevolje.
12 Teško strašljivim srcima i klonulim rukama i
grešniku koji ide dvoputovima!
13 Jao onome koji je malodušan! jer on ne vjeruje;
stoga se neće braniti.
14 Teško vama koji ste izgubili strpljivost! i što ćete
učiniti kad vas Gospodin pohodi?
15 Oni koji se boje Gospodina neće biti neposlušni
njegovoj Riječi; i oni koji ga ljube držat će se
njegovih putova.
16 Oni koji se boje Gospodina, tražit će ono što je
dobro, njemu drago; i oni koji ga ljube bit će ispunjeni
zakonom.
17 Koji se boje Gospodina, pripremit će svoja srca i
ponizit će svoje duše pred njim,
18 Govoreći: Past ćemo u ruke Gospodnje, a ne u
ruke ljudske: jer kakvo je njegovo veličanstvo, takvo
je i njegovo milosrđe.
POGLAVLJE 3
1 Poslušajte me, djeco, vaš otac, i činite nakon toga da
biste bili sigurni.
2 Jer Gospodin je dao čast ocu nad djecom i potvrdio
vlast majke nad sinovima.
3 Tko poštuje svoga oca, čini pomirenje za svoje
grijehe.
4 Tko štuje svoju majku, kao onaj koji zgrće blago.
5 Tko poštuje oca, radovat će se svojoj djeci; i kad
moli svoju molitvu, bit će uslišan.
6 Tko poštuje oca, dugo će živjeti; a tko je poslušan
Gospodinu, bit će utjeha svojoj majci.
7 Tko se boji Gospoda, poštivat će oca svoga i služit
će svojim roditeljima kao svojim gospodarima.
8 Poštuj svoga oca i majku riječju i djelom, da
blagoslov od njih dođe na tebe.
9 Jer blagoslov očev utvrđuje kuće djece; ali kletva
majke temelje ruši.
10 Ne hvali se sramotom svoga oca; jer sramota tvoga
oca nije ti slava.
11 Jer slava čovjeku dolazi od časti njegova oca; a
obeščašćena majka poruga je djeci.
12 Sine moj, pomozi svome ocu u njegovoj starosti i
ne žalosti ga dok god je živ.
13 A ako mu klone razum, imaj strpljenja s njim; i ne
preziri ga kad si u punoj snazi.
14 Jer pomoć tvome ocu neće biti zaboravljena, i
umjesto grijeha bit će dodana za tvoju izgradnju.
15 U dan nevolje tvoje opomenut će se; i tvoji će se
grijesi istopiti, poput leda na lijepom toplom vremenu.
16 Tko se odriče svoga oca, bogohulnik je; a tko
gnjevi svoju majku proklet je: od Boga.
17 Sine moj, nastavi svoj posao u blagosti; pa ćeš biti
miljenik onoga koji je kušan.
18 Što si veći, to si ponizniji i naći ćeš milost pred
Gospodinom.
19 Mnogi su na visokom položaju i na glasu, ali se
tajne otkrivaju krotkima.
20 Jer velika je moć Gospodnja, i ponizni ga časte.
21 Ne traži ono što ti je preteško, niti traži ono što je
iznad tvoje snage.
22 Ali ono što ti je naređeno, razmisli o tome s
poštovanjem, jer nije potrebno da svojim očima vidiš
ono što je tajno.
23 Ne budi znatiželjan u nepotrebnim stvarima: jer ti
se pokazuje više stvari nego što ljudi razumiju.
24 Jer mnogi su zavedeni svojim ispraznim
mišljenjem; a zla je sumnja srušila njihov sud.
25 Bez očiju ćeš htjeti svjetlo: ne ispovijedaj dakle
znanje koje nemaš.
26 Tvrdoglavo će srce na kraju doživjeti zlo; a tko
voli opasnost, u njoj će propasti.
27 Tvrdoglavo srce bit će natovareno bolima; a zao
čovjek gomila grijeh na grijeh.
28 U kazni oholih nema lijeka; jer se biljka zloće u
njemu ukorijenila.
29 Razborito srce razumjet će prispodobu; a pažljivo
uho je želja mudra čovjeka.
30 Voda će ugasiti plamenu vatru; a milostinja čini
okajanje za grijehe.
31 A onaj koji uzvraća dobro, ima na umu ono što
može doći poslije; a kad padne, naći će oslonac.
POGLAVLJE 4
1 Sine moj, ne varaj siromaha za njegov život i ne
tjeraj uboge oči da dugo čekaju.
2 Ne žalosti gladnu dušu; niti izazivati čovjeka u
njegovoj nevolji.
3 Ne dodaj više nevolje srcu uzrujanom; i ne
odgađajte dati onome koji je u potrebi.
4 Ne odbijaj molbe nevoljnika; niti od siromaha ne
okreći lica svojega.
5 Ne odvraćaj oka svoga od siromaha i ne daj mu
prilike da te prokune.
6 Jer ako te prokune u gorčini svoje duše, njegovu će
molitvu uslišati onaj koji ga je stvorio.
7 Stekni si ljubav zajednice i prigni glavu velikom
čovjeku.
8 Neka te ne žalosti što prigneš uho svoje siromahu i
odgovoriš mu prijateljski s blagošću.
9 Izbavi onoga koji trpi nepravdu iz ruke tlačitelja; i
ne budi malaksao kad sjediš na sudu.
10 Budi kao otac sirotinji i umjesto muža majci
njihovoj, tako ćeš biti kao sin Svevišnjega, i on će te
ljubiti više nego tvoja majka.
11 Mudrost uzvisuje djecu svoju i drži one koji je
traže.
12 Tko ljubi nju, ljubi život; i oni koji je rano traže,
bit će ispunjeni radošću.
13 Tko je čvrsto drži, slavu će baštiniti; i kamo god
ona uđe, Gospodin će je blagosloviti.

4. 14 Oni koji joj služe, služit će Svetomu; i koji nju
ljube, Gospodin ljubi.
15 Tko je sluša, sudit će narodima, i tko je sluša,
živjet će u miru.
16 Ako joj se tko zavjetuje, naslijedit će je; i njegov
će je naraštaj držati u posjedu.
17 Jer najprije će hodati s njim krivudavim putovima i
unijeti u njega strah i strah i mučiti ga svojom
disciplinom, sve dok se ne pouzda u njegovu dušu i ne
iskuša ga svojim zakonima.
18 Tada će se ona pravo vratiti k njemu, utješiti ga i
otkriti mu svoje tajne.
19 Ali ako pogriješi, ona će ga napustiti i predati ga
njegovoj vlastitoj propasti.
20 Pazi na priliku i čuvaj se zla; i nemoj se stidjeti kad
ti je duša u pitanju.
21 Jer postoji sramota koja donosi grijeh; i tu je
sramota koja je slava i milost.
22 Ne prihvaćaj nikoga protiv svoje duše i ne daj da te
obori poštovanje prema bilo kojemu čovjeku.
23 I ne govori, kad ima prilike činiti dobro, i ne
skrivaj svoju mudrost u njezinoj ljepoti.
24 Jer po govoru se spoznaje mudrost, po učenju po
riječi jezika.
25 Nipošto ne govori protiv istine; ali budi zastiđen
zbog pogreške svoga neznanja.
26 Ne stidi se priznati svoje grijehe; a ne forsirati tok
rijeke.
27 Ne pravi se potčinjenim bezumniku; niti prihvatiti
osobu moćnog.
28 Bori se za istinu do smrti, i Gospodin će se boriti
za tebe.
29 Ne budi nagao na svom jeziku, au svojim djelima
nemaran i nemaran.
30 Ne budi kao lav u kući svojoj, ni ljut među
slugama svojim.
31 Neka tvoja ruka ne bude ispružena da primiš i neka
se ne sklopi kad trebaš uzvratiti.
POGLAVLJE 5
1 Ne priklanjaj se srcu svojemu; i ne reci, imam
dovoljno za svoj život.
2 Ne idi za svojim umom i svojom snagom da hodiš
putovima svoga srca.
3 I nemoj reci: Tko će me otjerati zbog mojih djela?
jer će se Gospodin sigurno osvetiti tvojoj oholosti.
4 Ne reci: Sagriješio sam, i što mi se zlo dogodilo? jer
je Gospodin dugotrpljiv, neće te pustiti.
5 Što se tiče pomirenja, nemojte bez straha dodavati
grijeh na grijeh:
6 I ne govorite da je veliko milosrđe njegovo; on će
biti umiren za mnoštvo mojih grijeha: jer milost i
gnjev dolaze od njega, i njegov gnjev počiva na
grešnicima.
7 Ne oklijevaj obratiti se Gospodinu i ne odgađaj dan
za danom: jer iznenada će doći gnjev Gospodnji, i u
svojoj sigurnosti bit ćeš uništen i nestati u dan osvete.
8 Ne obraćaj srce na nepravedno stečena dobra, jer ti
ona neće koristiti u dan nevolje.
9 Ne vjetraj svakim vjetrom i ne idi na svaki put, jer
tako čini grešnik koji ima dvostruk jezik.
10 Budi postojan u svom razumu; i neka tvoja riječ
bude ista.
11 Budite brzi da čujete; i neka ti život bude iskren; i
sa strpljenjem dati odgovor.
12 Ako si razuman, odgovori bližnjemu svome; ako
ne, stavi ruku na usta.
13 Čast je i sramota u govoru, a jezik je čovjekov pad
njegov.
14 Ne daj se zvati šaptačem i ne vrebaj jezikom
svojim, jer je sramota ružna na lopovu, a zla osuda na
dvostrukom jeziku.
15 Ne zanemarujte ništa ni u velikom ni u malom.
POGLAVLJE 6
1 Umjesto prijatelja ne postani neprijatelj; jer time ćeš
naslijediti ružno ime, sramotu i porugu; tako će i
grešnik koji ima dvostruki jezik.
2 Ne hvali se u namjeri svoga srca; da ti duša ne bude
rastrgana kao bik koji zaluta sam.
3 Pojest ćeš svoje lišće, izgubit ćeš svoj plod i ostat
ćeš kao suho drvo.
4 Zla će duša uništiti onoga koji ga ima i učinit će ga
neprijateljima njegovim na podsmijeh.
5 Ljubazan jezik umnožit će prijatelje, a pošten jezik
umnožit će ljubazne pozdrave.
6 Budi u miru s mnogima, ali imaj samo jednoga
savjetnika od tisuću.
7 Želiš li steći prijatelja, prvo ga dokaži i ne žuri da
mu priznaš zasluge.
8 Jer netko je prijatelj za svoju priliku i neće izdržati u
dan nevolje tvoje.
9 A tu je i prijatelj, koji se okreće neprijateljstvu i
svađi, otkrit će tvoju sramotu.
10 Opet, neki prijatelj je drug za stolom, i neće ostati
u dan tvoje nevolje.
11 Ali u tvom blagostanju on će biti kao ti, i bit će
hrabar nad tvojim slugama.
12 Ako budeš ponižen, on će biti protiv tebe i sakrit
će se od tvog lica.
13 Odvoji se od svojih neprijatelja i pazi na svoje
prijatelje.
14 Vjeran prijatelj jaka je obrana, a tko ga je našao,
našao je blago.
15 Vjernom prijatelju ništa se ne može suprotstaviti, a
njegova je uzvišenost neprocjenjiva.
16 Vjeran prijatelj lijek je života; i oni koji se boje
Gospodina naći će ga.
17 Tko se Gospodina boji, dobro će voditi svoje
prijateljstvo, jer kakav je on, takav će biti i njegov
bližnji.
18 Sine moj, skupljaj pouku od mladosti svoje, tako
ćeš naći mudrost do starosti svoje.

5. 19 Dođi k njoj kao onaj koji ore i sije i očekuj njezine
dobre plodove, jer se nećeš mnogo truditi oko nje,
nego ćeš uskoro jesti od njezinih plodova.
20 Ona je vrlo neugodna neukima: tko je nerazuman,
neće ostati s njom.
21 Ona će ležati na njemu kao moćni kamen kušnje; i
on će je odbaciti od sebe prije nego što bude dugo.
22 Jer mudrost je u skladu s njezinim imenom, a ona
nije očita mnogima.
23 Poslušaj, sine moj, primi moj savjet i ne odbij mog
savjeta,
24 Stavi noge svoje u okove njezine i vrat svoj u lance
njezine.
25 Prigni rame svoje i nosi je i nemoj se žalostiti
okova njezinim.
26 Priđi k njoj svim srcem svojim i čuvaj putove
njezine svom snagom svojom.
27 Istražuj i traži, i bit će ti poznata; i kad je uhvatiš,
ne puštaj je.
28 Jer konačno ćeš naći njezin odmor, i to će se
pretvoriti u tvoju radost.
29 Tada će ti njezini okovi biti čvrsta obrana, a njezini
lanci haljina slave.
30 Jer na njoj je zlatni ukras, a trake su joj od
grimizne čipke.
31 Obući ćeš je kao haljinu časti i obući je oko sebe
kao krunu radosti.
32 Sine moj, ako hoćeš, bit ćeš poučen, a ako budeš
primjenjivao svoj um, bit ćeš razborit.
33 Ako voliš slušati, primit ćeš razum; ako prigneš
uho svoje, bit ćeš mudar,
34 Stani u mnoštvu starješina; i prionite uz onoga koji
je mudar.
35 Budite voljni čuti svaku pobožnu riječ; i neka ti ne
promaknu prispodobe razuma.
36 I vidiš li razumna čovjeka, dođi k njemu prije
vremena i neka tvoja noga nosi stube njegovih vrata.
37 Neka se tvoja misao posveti naredbama
Gospodnjim i neprestano razmišljaj o njegovim
zapovijedima: on će utvrditi tvoje srce i dati ti
mudrost po tvojoj vlastitoj želji.
POGLAVLJE 7
1 Ne čini zla, pa te neće zadesiti zlo.
2 Odstupi od nepravednika i bezakonje će se odvratiti
od tebe.
3 Sine moj, ne sij po brazdama nepravde i nećeš ih
sedmerostruko požnjeti.
4 Ne tražite od Gospodina prvenstvo, niti od kralja
časno mjesto.
5 Ne pravdaj se pred Gospodinom; i ne hvali se
svojom mudrošću pred kraljem.
6 Ne traži da budeš sudac, jer ne možeš otkloniti
bezakonja; da se ikad ne uplašiš moćnika, kamena
spoticanja na putu čestitosti svoje.
7 Nemoj se ogriješiti o mnoštvo grada i tada se nećeš
baciti među ljude.
8 Ne vežite jedan grijeh za drugi; jer ni u jednom
nećeš ostati nekažnjen.
9 Ne reci, Bog će pogledati mnoštvo mojih prinosa, i
kad ih prinesem Svevišnjem Bogu, on će to prihvatiti.
10 Ne budi malaksao kad se moliš, i ne zanemari da
daješ milostinju.
11 Ne smij se čovjeku u gorčini duše njegove: jer
postoji onaj koji ponizuje i uzvisuje.
12 Ne smišljaj laži protiv svoga brata; ni svom
prijatelju nemoj to lajkati.
13 Ne laži nikako, jer običaj nije dobar.
14 Ne upotrebljavaj mnogo riječi u mnoštvu starješina
i ne brbljaj mnogo kad se moliš.
15 Ne mrzi naporan rad ni poljoprivredu, što je
Svevišnji odredio.
16 Ne ubrajaj se među mnoštvo grešnika, ali imaj na
umu da srdžba neće dugo potrajati.
17 Ponizi se jako, jer osveta je bezbožnika vatra i crvi.
18 Nikako ne mijenjaj prijatelja za dobro; ni vjeran
brat za ofirsko zlato.
19 Ne odričaj se mudre i dobre žene, jer njezina je
milost iznad zlata.
20 Budući da tvoj sluga radi pošteno, nemoj ga
zaklinjati, ni najamnika koji se sav za tebe daje.
21 Neka tvoja duša ljubi dobrog slugu i ne oduzima
mu slobodu.
22 Imaš li stoke? pazi na njih: i ako su ti na korist,
zadrži ih kod sebe.
23 Imaš li djece? pouči ih i prikloni vrat njihov od
mladosti njihove.
24 Imaš li kćeri? pazi na njihovo tijelo i ne pokazuj se
veselim prema njima.
25 Oženi svoju kćer i tako ćeš obaviti tešku stvar, ali
je daj razumnom čovjeku.
26 Imaš li ženu po svom nahođenju? ne ostavljaj je,
ali se ne predaj lakoj ženi.
27 Poštuj oca svoga svim srcem i ne zaboravi žalosti
svoje majke.
28 Sjeti se da si od njih rođen; i kako im možeš
nadoknaditi ono što su učinili za tebe?
29 Boj se Gospodina svom dušom svojom i poštuj
svećenike njegove.
30 Ljubi onoga koji te stvori svom svojom snagom i
ne napuštaj njegove službenike.
31 Boj se Gospodina i časti svećenika; i daj mu
njegov dio, kako ti je zapovjeđeno; prvine, i žrtvu
prijestupnicu, i dar od pleća, i žrtvu posvećenja, i
prvine od svetih stvari.
32 I pruži ruku svoju k siromasima, da blagoslov tvoj
bude savršen.
33 Dar ima milost u očima svakog živog čovjeka; a za
mrtve ga ne zadržavaj.
34 Ne propusti biti s onima koji plaču i tugovati s
onima koji tuguju.
35 Ne kasni s posjećivanjem bolesnika: to će te učiniti
voljenim.
36 Što god uzmeš u ruke, sjeti se kraja i nikad nećeš
pogriješiti.

6. POGLAVLJE 8
1 Ne bori se s moćnim čovjekom da mu ne padneš u
ruke.
2 Ne budi u svađi s bogatašem, da te ne nadjača, jer
zlato je uništilo mnoge i izopačilo srca kraljeva.
3 Ne svađaj se s čovjekom koji je pun jezika i ne
stavljaj mu drva na vatru.
4 Ne šali se s grubim čovjekom, da se tvoji preci ne
osramote.
5 Ne grdi čovjeka koji se odvratio od grijeha, nego
imaj na umu da smo svi dostojni kazne.
6 Ne sramoti čovjeka u njegovoj starosti, jer čak i
neki od nas starimo.
7 Ne raduj se što je tvoj najveći neprijatelj mrtav, ali
zapamti da svi umiremo.
8 Ne preziri riječi mudrih, nego se upoznaj s njihovim
izrekama: jer od njih ćeš naučiti pouku i kako lako
služiti velikim ljudima.
9 Ne propusti govor starijih: jer oni su također učili od
svojih očeva, i od njih ćeš se ti naučiti razumjeti i dati
odgovor prema potrebi.
10 Ne pali žeravicu grešnika, da ne budeš spaljen
plamenom njegove vatre.
11 Ne diži se ljut u prisutnosti ozlijeđene osobe, da ne
bi vrebao da te uhvati u zamku tvojim riječima
12 Ne posuđuj moćnijem od sebe; jer ako mu
pozajmiš, računaj da je izgubljeno.
13 Ne jamči iznad svoje moći: jer ako si siguran,
pobrini se da platiš.
14 Ne idite u parnicu sa sucem; jer će mu suditi prema
njegovoj časti.
15 Ne idi putem s hrabrim momkom, da ti se ne
naljuti, jer on će činiti po svojoj volji, a ti ćeš propasti
s njim zbog njegove ludosti.
16 Ne svađaj se s gnjevnim čovjekom i ne idi s njim u
samoću, jer krv je ništa u njegovim očima, i gdje
nema pomoći, on će te srušiti.
17 Ne savjetuj se s bezumnikom; jer ne može održati
savjet.
18 Ne čini tajne pred strancem; jer ne znaš što će
iznjedriti.
19 Ne otvaraj svoje srce svakom čovjeku, da ti ne
uzvrati lukavim potezom.
POGLAVLJE 9
1 Ne budi ljubomoran na ženu u grudima svojim i ne
poučavaj je zloj lekciji protiv sebe.
2 Ne daj duše svoje ženi da stane nogom na imanje
tvoje.
3 Ne sretaj se s bludnicom da ne upadneš u njezine
zamke.
4 Ne koristi mnogo društvo žene koja je pjevačica, da
ne ostaneš zaveden njezinim pokušajima.
5 Ne gledaj sluškinju da ne padneš na ono što je
dragocjeno u njoj.
6 Ne daj duše svoje bludnicama, da ne izgubiš baštinu
svoju.
7 Ne osvrći se oko sebe po ulicama grada i ne lutaj po
njegovim osamljenim mjestima.
8 Odvrati oko svoje od lijepe žene i ne gledaj tuđu
ljepotu; jer mnoge je prevarila ljepota žene; jer se
time ljubav rasplamsava poput vatre.
9 Ne sjedi s tuđom ženom, niti sjedi s njom u naručju,
i ne troši s njom svoj novac na vino; da se tvoje srce
ne prikloni k njoj i tako zbog svoje želje ne padneš u
propast.
10 Ne napuštaj starog prijatelja; jer novo se s njim ne
može usporediti: novi prijatelj je kao novo vino; kad
ostari, s užitkom ćeš ga piti.
11 Ne zavidi grešniku na slavi, jer ne znaš kakav će
mu biti kraj.
12 Ne uživajte u onome što bezbožnici uživaju; ali
upamtite da neće otići nekažnjeni u grob.
13 Udalji se od čovjeka koji ima vlast ubiti; pa nećeš
sumnjati u strah od smrti: i ako dođeš k njemu, ne
krivi se, da ti odmah ne oduzme život: sjeti se da ideš
usred zamki i da hodaš po bedemima grada.
14 Koliko god možeš, pogađaj bližnjega svoga i
savjetuj se s mudrima.
15 Neka tvoj razgovor bude s mudrima i sve tvoje
priopćenje u zakonu Svevišnjega.
16 Neka pravednici jedu i piju s tobom; i neka tvoja
slava bude u strahu Gospodnjem.
17 Djelo će biti hvaljeno za ruku umjetnika, i za
govor mudar narodni vladar.
18 Čovjek ružnog jezika opasan je u svom gradu; a
tko je nagao u govoru, bit će omražen.
POGLAVLJE 10
1 Mudar će sudac poučiti svoj narod; a vladavina
razborita čovjeka dobro je uređena.
2 Kakav je on sam sudac narodu, takvi su i upravitelji
njegovi; i kakav je vladar grada, takvi su i svi koji u
njemu žive.
3 Nerazborit kralj uništava svoj narod; ali
razboritošću onih koji su na vlasti grad će biti naseljen.
4 Vlast zemlje je u ruci Gospodnjoj, i on će u svoje
vrijeme postaviti nad njom onoga koji je koristan.
5 U Božjoj je ruci blagostanje čovječje, a na osobu
pisara položit će svoju čast.
6 Ne mrzi bližnjega za svaku nepravdu; i ne činite
ništa štetnim postupcima.
7 Oholost je mrska Bogu i ljudima, i jednima i
drugima čini se bezakonje.
8 Zbog nepravednih postupaka, povreda i bogatstva
stečenog prijevarom, kraljevstvo se prenosi s jednog
naroda na drugi.
9 Zašto se zemlja i pepeo ponose? Nema opakije
stvari od pohlepnika: jer takav prodaje svoju dušu; jer
dok je živ izbacuje utrobu.
10 Liječnik dugu bolest siječe; a onaj koji je danas
kralj sutra će umrijeti.

7. 11 Jer kad čovjek umre, naslijediti će gmizavce,
zvijeri i crve.
12 Početak oholosti je kad se netko udalji od Boga, a
srce mu se odvrati od svoga Stvoritelja.
13 Jer oholost je početak grijeha, i onaj koji je ima
izlijevat će odvratnost; i zato je Gospodin na njih
pustio čudne nevolje i potpuno ih uništio.
14 Gospod je oborio prijestolja oholih knezova i na
njihovo mjesto postavio krotke.
15 Gospodin je iščupao korijenje oholih naroda i
posadio je ponižene na njihovo mjesto.
16 Gospod je razorio zemlje pogana i uništio ih do
temelja zemlje.
17 On je neke od njih uzeo i uništio, i učinio da njihov
spomen nestane sa zemlje.
18 Oholost nije stvorena za muškarce, niti ljuti gnjev
za one koji su rođeni od žene.
19 Oni koji se boje Gospodina, sigurno su sjeme, i
koji ga ljube, časno je sjeme; oni koji zapovijedi krše
sjeme su varljivo.
20 Među braćom onaj koji je prvi, častan je; tako i oni
koji se boje Gospoda u njegovim očima.
21 Strah Gospodnji ide ispred stjecanja vlasti, a
grubost i oholost njezini su gubici.
22 Bio on bogat, plemić ili siromah, njihova slava je
strah Gospodnji.
23 Ne priliči prezirati razumnog siromaha; niti je
zgodno veličati grešnog čovjeka.
24 Veliki ljudi, suci i vladari bit će počašćeni; ali
nitko od njih nije veći od onoga koji se boji
Gospodina.
25 Mudrim slugama služit će oni koji su slobodni, a
tko ima znanje, neće zamjeriti kad se popravi.
26 Ne budi premudar u svom poslu; i ne hvali se u
vrijeme nevolje svoje.
27 Bolji je onaj koji se trudi i u svemu obiluje nego
onaj koji se hvasta i oskudijeva u kruhu.
28 Sine moj, proslavi svoju dušu u blagosti i daj joj
čast prema njezinu dostojanstvu.
29 Tko će opravdati onoga koji griješi protiv vlastite
duše? i tko će počastiti onoga koji sramoti svoj život?
30 Siromah je čašćen zbog svoje vještine, a bogataš je
čašćen zbog svog bogatstva.
31 Tko je čašćen u siromaštvu, koliko više u
bogatstvu? a tko je nečastan u bogatstvu, a kamoli u
siromaštvu?
POGLAVLJE 11
1 Mudrost uzdiže glavu niskoga i postavlja ga među
velike ljude.
2 Ne hvali čovjeka zbog njegove ljepote; niti se
gnušajte čovjeka zbog njegova vanjskog izgleda.
3 Pčela je mala među muhama; ali njezin je plod
glavni među slatkim stvarima.
4 Ne hvali se svojom odjećom i odjećom, i ne uznosi
se u dan časti: jer su djela Gospodnja divna, a njegova
su djela među ljudima skrivena.
5 Mnogi kraljevi sjedoše na zemlju; a krunu je nosio
onaj o kojem se nikad nije razmišljalo.
6 Mnogi moćnici bili su jako osramoćeni; a časne
predao u tuđe ruke.
7 Ne osuđuj prije nego što ispitaš istinu: najprije
shvati, a onda ukori.
8 Ne odgovaraj prije nego što čuješ razlog: i ne
prekidaj ljude usred njihova govora.
9 Ne svađaj se u stvari koja te se ne tiče; i ne sjedi na
sudu s grješnicima.
10 Sine moj, ne petljaj se u mnoge stvari: jer ako se
puno petljaš, nećeš biti nevin; a budeš li slijedio,
nećeš stići, niti ćeš bijegom pobjeći.
11 Postoji jedan koji se muči, i muči se, i žuri, i još
više zaostaje.
12 Opet, postoji drugi koji je spor, i treba mu pomoć,
oskudan i pun siromaštva; ipak ga je oko Gospodnje
dobro pogledalo i podiglo ga s njegova niskog
položaja,
13 I podigao glavu od bijede; tako da su mu se mnogi
koji su to vidjeli čudili.
14 Blagostanje i nevolja, život i smrt, siromaštvo i
bogatstvo, dolaze od Gospodina.
15 Mudrost, znanje i razumijevanje zakona od
Gospodina su; ljubav i put dobrih djela od njega su.
16 Zabluda i tama počele su zajedno s grešnicima, a
zlo će ostariti s onima koji se njime hvale.
17 Dar Gospodnji ostaje s pobožnima, a njegova
naklonost donosi blagostanje zauvijek.
18 Postoji tko se obogati svojom opreznošću i
štipanjem, i to je njegov dio njegove nagrade:
19 Dok on kaže: "Našao sam počinak i sada ću
neprestano jesti od svojih dobara." a ipak ne zna koje
će vrijeme doći na njega, i da mora ostaviti te stvari
drugima i umrijeti.
20 Budi postojan u svome savezu i budi s njim
svjestan, i ostari u svome djelu.
21 Ne čudi se djelima grešnika; ali uzdaj se u
Gospodina i ostani u svome trudu: jer lako je u očima
Gospodinu iznenada obogatiti siromaha.
22 Blagoslov je Gospodnji u nagradi pobožnih, i on
iznenada čini da njegov blagoslov procvate.
23 Ne reci: Kakva je korist od moje službe? i koje ću
dobre stvari imati poslije?
24 Opet, ne reci: Imam dovoljno i posjedujem mnogo
stvari, i kakvo ću zlo imati poslije?
25 U dan sreće zaboravlja se nevolja, au dan nevolje
nema više spomena na sreću.
26 Jer lako je Gospodinu na dan smrti platiti čovjeku
prema njegovim putovima.
27 Jednočasovna nevolja čini da čovjek zaboravi
zadovoljstvo, a na kraju će se njegova djela otkriti.
28 Nikoga ne sudite blagoslovljenim prije njegove
smrti, jer će se čovjek prepoznati u svojoj djeci.
29 Ne dovodi svakoga u svoju kuću, jer prijetvoran
čovjek ima mnogo kola.
30 Kao jarebica uhvaćena i držana u kavezu, tako je
srce oholih; i kao špijun pazi na tvoj pad:

8. 31 Jer on vreba, i dobro pretvara u zlo, i u stvarima
dostojnima hvale na tebe će okriviti.
32 Od vatrene iskre rasplamsava se hrpa ugljena, a
grješan čovjek čeka krv.
33 Čuvaj se nevaljalog čovjeka, jer čini zlo; da ne
nanese na tebe vječnu mrlju.
34 Primi stranca u svoju kuću, i on će te uznemiravati
i odvratiti te od tvojega.
POGLAVLJE 12
1 Kad ćeš dobro činiti, znaj kome ga činiš; pa ćeš biti
zahvalan za svoje dobrobiti.
2 Čini dobro pobožnom čovjeku i dobit ćeš plaću; i
ako ne od njega, a ono od Svevišnjeg.
3 Ne može doći dobro onome tko je uvijek zaokupljen
zlom niti onome tko ne daje milostinje.
4 Daj pobožnom čovjeku, a ne pomozi grešniku.
5 Čini dobro poniženome, ali ne daj bezbožniku:
suzdržavaj svoj kruh i ne daj mu ga, da te time ne
svlada: jer inače ćeš dobiti dvostruko više zla za sve
dobro koje ćeš imati. učinjeno njemu.
6 Jer Svevišnji mrzi grešnike, osvetit će se
bezbožnima i sačuvat će ih od snažnog dana njihove
kazne.
7 Daj dobrome, a grešniku ne pomozi.
8 Prijatelj se ne može prepoznati u blagostanju,
neprijatelj se ne može sakriti u nevolji.
9 U blagostanju čovjekovu neprijatelji će biti
ožalošćeni, ali u njegovoj nevolji i prijatelj će otići.
10 Nikada ne vjeruj svome neprijatelju, jer kao što
željezo hrđa, takva je i njegova zloća.
11 Premda se ponizio i čučao, ipak dobro pazi i čuvaj
ga se, i bit ćeš prema njemu kao da si obrisao ogledalo,
i znat ćeš da njegova hrđa nije posve izbrisana.
12 Ne postavljaj ga uza se, da ne bi, kad te obori,
ustao umjesto tebe; niti neka ti sjedne s desne strane,
da ne bi pokušao zauzeti tvoje mjesto, pa se ti na kraju
sjetiš mojih riječi i budeš uboden njima.
13 Tko će sažaliti čarobnjaka koga zmija ugrize ili
bilo koje zvijeri koje se približavaju?
14 Dakle, tko će se smilovati onome tko ide k
grešniku i oskvrni se s njim u njegovim grijesima?
15 Neko vrijeme on će ostati s tobom, ali ako počneš
padati, neće odustati.
16 Neprijatelj slatko govori usnama, ali u srcu smišlja
kako će te baciti u jamu: plakat će očima, ali ako nađe
priliku, neće se nasititi krvlju.
17 Ako te snađe nevolja, naći ćeš ga prije ondje; i ako
se pretvara da ti pomaže, ipak će te potkopati.
18 Odmahivat će glavom, i pljeskati rukama, i
šaputati mnogo, i mijenjati svoje lice.
POGLAVLJE 13
1 Tko se smole dotakne, njome će se onečistiti; a tko
ima zajedništvo s oholim čovjekom bit će mu sličan.
2 Ne opterećuj se preko svoje moći dok si živ; i nema
zajedništva s moćnijim i bogatijim od sebe: jer kako
se slažu kotao i zemljani lonac? jer ako se udari jedno
o drugo, slomit će se.
3 Bogataš je učinio nepravdu, a ipak prijeti;
4 Ako mu budeš na korist, on će te iskoristiti, ali ako
nemaš ništa, on će te ostaviti.
5 Ako što imaš, on će živjeti s tobom, i on će te
ogoliti i neće mu biti žao.
6 Ako mu trebaš, prevarit će te, nasmiješit će ti se i
dati ti nadu; govorit će ti pošteno i reći: Što želiš?
7 I posramit će te svojim jelima, dok te dvaput ili
triput ne isuši, i na kraju će ti se poslije rugati, kad te
vidi, ostavit će te i odmahnuti glavom na tebe.
8 Čuvaj se da ne budeš prevaren i oboren u svojoj
radosti.
9 Ako te pozove moćni čovjek, povuci se, i on će te
još više pozvati.
10 Ne pritiskaj ga, da ne budeš uzdrman; stoj
nedaleko, da te ne zaborave.
11 Ne trudi se da budeš jednak njemu u govoru i ne
vjeruj njegovim mnogim riječima: jer s mnogo
razgovora on će te iskušati, i smiješeći ti se otkrit će
tvoje tajne.
12 Ali on će okrutno sakriti tvoje riječi i neće se
uštedjeti da te povrijedi i strpa te u tamnicu.
13 Pazi i dobro pazi, jer ti ideš u opasnosti od svoga
svrgavanja: kad to čuješ, probudi se u snu svome.
14 Ljubi Gospodina cijelim životom svojim i zazivaj
ga za svoje spasenje.
15 Svaka životinja voli sebi slične i svaki čovjek ljubi
svoga bližnjega.
16 Svako se tijelo slaže prema vrsti, a čovjek prianja
uz sebe.
17 Kakva je zajednica vuka s janjetom? pa grješnik s
bogobojaznim.
18 Kakav dogovor postoji između hijene i psa? a
kakav mir između bogatih i siromašnih?
19 Kao što je divlji magarac plijen lavu u pustinji,
tako bogati proždiru siromahe.
20 Kao što oholi mrzi poniznost, tako bogati mrzi
siromaha.
21 Bogataša koji počinje padati drže njegovi prijatelji,
a siromaha koji pada, prijatelji ga odbacuju.
22 Kad bogataš padne, ima mnogo pomoćnika: govori
ono što se ne smije reći, a ipak ga ljudi opravdavaju;
siromah se poskliznuo, a i njega su ukorili; mudro je
govorio, a nije mogao imati mjesta.
23 Kad bogat čovjek govori, svaki čovjek drži svoj
jezik za zubima, i, gledajte, ono što on govori, oni to
uzvisuju do oblaka; ali ako siromah govori, govore:
"Koji je ovo?" a ako posrne, pomoći će mu da ga
svrgne.
24 Bogatstvo je dobro onome tko nema grijeha, a
siromaštvo je zlo u ustima bezbožnika.
25 Srce čovječje mijenja njegovo lice, bilo na dobro
ili na zlo, a veselo srce čini veselo lice.

9. 26 Veselo lice znak je srca koje je u blagostanju; a
pronalaženje parabola je naporan rad uma.
POGLAVLJE 14
1 Blagoslovljen je čovjek koji se nije omakao ustima
svojim i nije proboden mnoštvom grijeha.
2 Blago onome koga savjest nije osudila i koji nije
odstupio od svoje nade u Gospodinu.
3 Bogatstvo nije lijepo za škrticu, a što bi zavidan
čovjek trebao učiniti s novcem?
4 Tko skuplja varajući svoju dušu, skuplja za druge,
tko će svoje dobro trošiti razuzdano.
5 Tko je zao prema sebi, kome će biti dobar? neće
uživati u svom dobru.
6 Nema gorega od onoga koji sam sebi zavidi; a ovo
je naknada za njegovu zloću.
7 A ako čini dobro, čini ga nevoljko; i na kraju će
objaviti svoju zloću.
8 Zavidnik ima opako oko; okreće lice svoje i prezire
ljude.
9 Oko pohlepnika nije zadovoljno svojim dijelom; a
bezakonje opakih isušuje mu dušu.
10 Opako oko zavidi mu na kruhu, on je škrt za
svojim stolom.
11 Sine moj, prema svojim mogućnostima čini dobro
sebi i daj Gospodinu njegov prinos.
12 Sjeti se da smrt neće dugo doći i da ti se zavjet
groba ne otkriva.
13 Učini dobro svome prijatelju prije nego umreš i
prema svojim mogućnostima pruži ruku svoju i daj
mu.
14 Ne varaj si dobar dan i neka te ne zaobiđe dio
dobre želje.
15 Nećeš li drugome prepustiti muke svoje? a tvoj
trud da se ždrijebom podijeli?
16 Daj i uzmi i posveti dušu svoju; jer nema traženja
poslastica u grobu.
17 Svako tijelo stari kao haljina, jer zavjet je od
početka: Smrt ćeš umrijeti.
18 Kao od zelenog lišća na debelom drvetu, jedno
pada, a drugo raste; tako je i s naraštajem od krvi i
mesa, jedno prestaje, a drugo se rađa.
19 Svaki posao trune i propada, a onaj koji ga radi
odlazi s njim.
20 Blagoslovljen je čovjek koji razmišlja o dobrim
stvarima u mudrosti i koji razmišlja o svetim stvarima
svojim razumom.
21 Tko u srcu promatra njezine putove, razumjet će i
njezine tajne.
22 Idi za njom kao tragač i vrebaj je na putovima
njezinim.
23 Tko vreba na njezinim prozorima, slušat će i na
njezinim vratima.
24 Tko prenoći u blizini njezine kuće, zabode klin u
njezine zidove.
25 On će razapeti svoj šator blizu nje i odsjesti će u
kući gdje ima dobrih stvari.
26 Svoje će sinove staviti pod njezin zaklon, pod
njezinim će granama noćiti.
27 Njome će se pokriti od žege i u njezinoj će slavi
prebivati.
POGLAVLJE 15
1 Tko se boji Gospodina, činit će dobro, i tko poznaje
zakon, steći će ga.
2 I kao majka će ga dočekati i primiti ga kao ženu
oženjenu djevicom.
3 Hranit će ga kruhom razuma i napojit će ga vodom
mudrosti.
4 Na nju će se nasloniti i neće se pokolebati; i oslonit
će se na nju i neće se postiditi.
5 Ona će ga uzvisiti nad susjedima njegovim i usred
zbora otvorit će mu usta.
6 On će naći radost i vijenac veselja, a ona će mu dati
da baštini vječno ime.
7 Ali ludi ljudi neće je doseći, i grešnici je neće
vidjeti.
8 Jer ona je daleko od ponosa i ljudi koji su lažljivci
ne mogu je se sjetiti.
9 Hvala ne priliči u ustima grešnika, jer nije mu
poslana od Gospodina.
10 Jer će se pohvala izreći u mudrosti, i Gospodin će
je uspjeti.
11 Ne govori: Ja sam otpao od Gospodina, jer ne treba
činiti ono što on mrzi.
12 Nemoj reći: On me je naveo u zabludu, jer njemu
ne treba grešni čovjek.
13 Gospodin mrzi svaku gnusobu; a oni koji se Boga
boje ne vole to.
14 On sam stvori čovjeka od početka i ostavi ga u
rukama njegova savjetnika;
15 Ako hoćeš, da držiš zapovijedi i da vršiš
prihvatljivu vjernost.
16 Zapalio je vatru i vodu pred tobom: pruži ruku
svoju hoćeš li.
17 Pred čovjekom su život i smrt; i hoće li mu se dati.
18 Jer mudrost je Gospodnja velika, on je silan u moći
i sve vidi.
19 Njegove su oči uprte u one koji ga se boje i on zna
svako djelo ljudsko.
20 On nikome nije zapovjedio da čini zlo, niti je
ikome dao dozvolu da griješi.
POGLAVLJE 16
1 Ne žudi za mnoštvom beskorisne djece, niti uživaj u
bezbožnim sinovima.
2 Ako se množe, ne raduj im se, osim straha
Gospodnjega s njima.
3 Ne uzdaj se u njihov život, niti poštuj njihovo
mnoštvo, jer jedan je pravedan bolji od tisuće; i bolje
je umrijeti bez djece, nego ih imati bezbožnike.
4 Jer onaj tko ima razum napunit će grad, a rod
bezbožnika brzo će opustjeti.

10. 5 Mnogo toga sam vidio svojim očima i moje je uho
čulo veće stvari od ovoga.
6 U zboru bezbožnika zapalit će se oganj; a u
buntovnom narodu gnjev se raspaljuje.
7 Nije bio umiren prema starim divovima, koji su pali
u snazi svoje ludosti.
8 Nije poštedio ni mjesta gdje je Lot boravio, nego ih
je mrzio zbog njihove oholosti.
9 Nije sažalio ljude propasti, koji su bili odneseni u
svojim grijesima:
10 Niti šest stotina tisuća pješaka, koji su se skupili u
tvrdoći srca svoga.
11 I ako među ljudima bude tko tvrdovrat, čudo je ako
ostane nekažnjen: jer milost i gnjev su s njim; on je
moćan oprostiti i izliti nezadovoljstvo.
12 Kako je veliko milosrđe njegovo, tako je i pokora
njegova: on sudi čovjeku po djelima njegovim
13 Grešnik neće pobjeći s plijenom svojim, i
strpljivost pobožnih neće posustati.
14 Učinite put svakom djelu milosrđa, jer će svatko
pronaći ono što mu je djelo.
15 Gospodin je otvrdnuo faraona da ga ne upozna, da
bi svijet upoznao silna djela njegova.
16 Njegovo je milosrđe očito svakome stvorenju; i
odvojio je svoje svjetlo od tame adamantom.
17 Ne reci: Ja ću se sakriti od Gospodina: hoće li me
se tko odozgo sjetiti? Neću biti zapamćen među
tolikim ljudima: jer što je moja duša među tako
beskrajnim brojem stvorenja?
18 Gle, nebo i nebo nad nebesima, bezdan i zemlja i
sve što je na njoj, potrest će se kad on pohodi.
19 I planine i temelji zemlje tresu se od straha kad ih
Gospodin pogleda.
20 Nijedno srce ne može dostojno razmišljati o tome,
a tko može zamisliti svoje putove?
21 To je oluja koju nitko ne može vidjeti: jer najveći
dio njegovih djela je skriven.
22 Tko može navijestiti djela njegove pravde? ili tko
ih može podnijeti? jer daleko je savez njegov, i kušnja
svega je na kraju.
23 Tko nema razuma, razmišljat će o ispraznim
stvarima, a lud čovjek u zabludi smišlja ludosti.
24 Sine moj, poslušaj me i nauči znanje, i srcem pazi
na moje riječi.
25 Iznijet ću nauk u težini i točno objaviti znanje
njegovo.
26 Djela Gospodnja vrše se na sudu od početka, i
otkad ih je načinio, upravljao je njihovim dijelovima.
27 Svoja je djela zauvijek uredio, iu njegovoj su ruci
glavna njihova za sve naraštaje: niti se trude, niti se
umaraju, niti odustaju od svojih djela.
28 Nitko od njih ne priječi drugoga i nikada se neće
oglušiti o njegovu riječ.
29 Nakon toga Gospodin pogleda na zemlju i ispuni je
svojim blagoslovima.
30 Sa svim živim bićima pokrio je lice njegovo; i opet
će se u nju vratiti.
POGLAVLJE 17
1 Gospod stvori čovjeka od zemlje i opet ga pretvori u
nju.
2 Dao im je nekoliko dana i kratko vrijeme i vlast nad
onim što je u njemu.
3 Same im je dao snagu i načinio ih prema svojoj slici,
4 I utjera strah od čovjeka u svako tijelo i dade mu
vlast nad zvijerima i pticama.
5 Dobili su korištenje pet Gospodnjih postupaka, i na
šestom mjestu on im je udijelio razumijevanje, a u
sedmom govoru, tumača njihovih razmišljanja.
6 Savjet, i jezik, i oči, i uši, i srce dade im da razumiju.
7 On ih ispuni znanjem razuma i pokaza im dobro i
zlo.
8 Baci oko svoje na njihova srca, da im pokaže
veličinu djela svojih.
9 Dao im je slavu svojim čudesnim djelima zauvijek,
da s razumijevanjem naviještaju djela njegova.
10 I izabrani će slaviti sveto ime njegovo.
11 Osim toga dao im je znanje i zakon života u
baštinu.
12 Sklopio je s njima vječni savez i objavio im svoje
sudove.
13 Njihove su oči vidjele veličanstvo njegove slave, a
njihove su uši čule njegov slavni glas.
14 I reče im: Čuvajte se svake nepravde! i dao je
svakom čovjeku zapovijed o bližnjemu.
15 Njihovi su putovi uvijek pred njim i neće se sakriti
od njegovih očiju.
16 Svaki je čovjek od svoje mladosti predan zlu; niti
su sebi mogli napraviti mesna srca za kamena.
17 Jer u razdiobi naroda cijele zemlje postavio je
vladara nad svakim narodom; ali Izrael je dio
Gospodnji:
18 Njega, kao prvorođenca, hrani stegom i ne napušta
ga svjetlo svoje ljubavi dajući mu.
19 Zato su sva njihova djela kao sunce pred njim, a
njegove su oči neprestano na njihovim putovima.
20 Nijedna njihova nepravednost nije mu skrivena,
nego su svi njihovi grijesi pred Gospodinom
21 Ali Gospodin, milostiv i poznavajući svoje djelo,
ne ostavi ih niti ostavi, nego ih poštedi.
22 Milostinja je čovjeku kao pečat s njim, i on će
čuvati dobra djela čovjeka kao zjenicu oka, i dati će
pokajanje svojim sinovima i kćerima.
23 Poslije će ustati i nagraditi ih, i uzvratit će njihovu
na glave njihove.
24 Ali onima koji se pokaju, dao je povratak i utješio
one koji su pali u strpljivosti.
25 Vrati se Gospodinu i ostavi svoje grijehe, moli se
pred njegovim licem i manje vrijeđaj.
26 Obrati se opet Svevišnjemu i odvrati se od
bezakonja: jer on će te izvesti iz tame na svjetlo
zdravlja, i mrzi na te odvratnost žestoko.
27 Tko će hvaliti Svevišnjega u grobu umjesto onih
koji žive i zahvaljuju?

11. 28 Zahvalnost nestaje od mrtvih, kao od onih kojih
nema: živi i zdrava srca hvalit će Gospodina.
29 Kako je velika dobrota Gospodina, Boga našega, i
njegova samilost prema onima koji mu se obraćaju u
svetosti!
30 Jer sve ne može biti u ljudima, jer sin čovječji nije
besmrtan.
31 Što je svjetlije od sunca? ali svjetlost njegova
nestaje; a meso i krv zamišljat će zlo.
32 On gleda silu visine nebeske; a svi su ljudi samo
zemlja i pepeo.
POGLAVLJE 18
1 Onaj koji živi zauvijek, stvorio je sve općenito.
2 Samo je Gospod pravedan i nema drugog osim
njega,
3 Koji upravlja svijetom dlanom svoje ruke i sve se
stvari pokoravaju njegovoj volji: jer on je kralj svega,
svojom snagom dijeli svete stvari među njima od
svjetovnih.
4 Kome je dao moć da objavi svoja djela? i tko će
otkriti njegova plemenita djela?
5 Tko će izbrojiti snagu veličanstva njegova? i tko će
također kazati milost svoju?
6 Što se tiče čudesnih djela Gospodnjih, ništa im se ne
smije oduzeti, niti im se išta smije pripisati, niti im se
temelj može otkriti.
7 Kad čovjek učini, tada počinje; a kad prekine, tada
će biti sumnjičav.
8 Što je čovjek i čemu služi? što je njegovo dobro, a
što zlo?
9 Broj čovjekovih dana je najviše sto godina.
10 Kao kap vode u more i šljunak u usporedbi s
pijeskom; tako je tisuću godina do dana vječnosti.
11 Stoga je Bog strpljiv s njima i izlijeva svoje
milosrđe na njih.
12 Vidio je i spoznao da je njihov kraj zao; stoga je
umnožio samilost.
13 Milosrđe je čovjekovo prema bližnjemu; ali
milosrđe je Gospodnje nad svakim tijelom: on kori, i
odgaja, i poučava i vraća, kao pastir, svoje stado.
14 On se smiluje onima koji primaju disciplinu i koji
marljivo traže njegove presude.
15 Sine moj, ne kaljaj svoja dobra djela, niti koristi
neugodne riječi kad nešto daješ.
16 Neće li rosa ublažiti vrućinu? tako je i riječ bolja
od dara.
17 Pa, nije li riječ bolja od dara? ali oboje su s
milostivim čovjekom.
18 Bezumnik će bezobrazno pogrditi, a dar zavidnika
izjeda oči.
19 Nauči prije nego što progovoriš i upotrijebi fizick
ili ćeš ikada biti bolestan.
20 Prije suda ispitaj sam sebe, i na dan pohoda naći
ćeš milosrđe.
21 Ponizi se prije nego se razboliš, au vrijeme grijeha
pokaži obraćenje.
22 Neka te ništa ne priječi da ispuniš svoj zavjet na
vrijeme i ne odgađaj do smrti da se opravdaš.
23 Prije nego se moliš, pripremi se; i ne budi kao onaj
koji kuša Gospodina.
24 Misli na gnjev koji će biti na kraju, i na vrijeme
osvete, kada će on okrenuti lice svoje.
25 Kad budeš imao dovoljno, sjeti se vremena gladi, a
kad postaneš bogat, misli o siromaštvu i potrebi.
26 Od jutra do večeri vrijeme se mijenja, i sve se
stvari uskoro obavljaju pred Gospodinom.
27 Mudar će se čovjek bojati svega i čuvat će se
uvrede u dan grijeha, a bezumnik neće paziti na
vrijeme.
28 Svaki razuman čovjek zna mudrost i hvalit će
onoga koji ju je našao.
29 Oni koji su razumjeli riječi postali su i sami mudri
i izlili su izvrsne prispodobe.
30 Ne idi za svojim požudama, nego se suzdrži od
svojih apetita.
31 Budeš li duši svojoj dao želje koje joj se sviđaju,
ona će te učiniti ruglom tvojim neprijateljima koji te
kleveću.
32 Ne uživaj u dobrom raspoloženju i nemoj biti
vezan uz njegov trošak.
33 Ne daj se prosjačiti gozbom uz posudbu, kad
nemaš ništa u svojoj kesi: jer ćeš vrebati svoj život i
pričat ćeš se.
POGLAVLJE 19
1 Čovjek koji radi, a koji je predan pijanstvu, neće biti
bogat, a tko prezire male stvari, propadat će malo po
malo.
2 Vino i žene odvratit će razumne ljude, a tko prianja
uz bludnice, postat će drzak.
3 Moljci i crvi će ga naslijediti, a smion čovjek bit će
oduzet.
4 Tko brzopleto daje priznanje, lakomislen je; a tko
griješi, ogriješit će se o svoju dušu.
5 Tko uživa u zloći, bit će osuđen, a tko se opire
užicima, okrunjuje svoj život.
6 Tko može vladati svojim jezikom, živjet će bez
svađe; a tko mrzi brbljanje, imat će manje zla.
7 Ne ponavljaj drugome ono što ti je rečeno, i nikad
nećeš gore proći.
8 Bilo prijatelju ili neprijatelju, ne govori o tuđim
životima; i ako možeš bez uvrede, ne otkrivaj ih.
9 Jer te je čuo i promatrao, a kad dođe vrijeme, mrzit
će te.
10 Ako si čuo riječ, neka umre s tobom; i budi hrabar,
neće ti puknuti.
11 Bezumnik se muči s riječju kao žena koja rađa.
12 Kao strijela koja se zabija u bedro čovjeku, takva
je riječ u trbuhu bezumniku.
13 Opominji prijatelja, možda on to nije učinio; a ako
je to učinio, neka to više ne čini.
14 Opomeni svoga prijatelja, možda on to nije rekao,
a ako jest, neka to više ne govori.

12. 15 Opominji prijatelja: jer mnogo je puta kleveta, i ne
vjeruj svakoj priči.
16 Ima jedan koji se izmiče u govoru, ali ne u srcu; a
tko je taj da jezikom svojim nije uvrijedio?
17 Opominji bližnjega svoga prije nego što mu prijetiš;
i ne ljuteći se, ustupi mjesto zakonu Svevišnjega.
18 Strah Gospodnji prvi je korak da ga prihvatimo, a
mudrost stječe njegovu ljubav.
19 Poznavanje zapovijedi Gospodnjih nauk je života:
i oni koji čine ono što mu je milo, primit će plod sa
stabla besmrtnosti.
20 Strah Gospodnji sva je mudrost; a u svoj mudrosti
je izvršavanje zakona i spoznaja njegove svemoći.
21 Reče li sluga svome gospodaru: Neću činiti što ti je
volja; iako to poslije učini, ljuti onoga koji ga hrani.
22 Poznavanje zloće nije mudrost, niti je ikada savjet
grešnika razboritost.
23 Postoji zloća, a ista je odvratnost; a luđaku
nedostaje mudrosti.
24 Tko ima malo razuma, a boji se Boga, bolji je od
onoga koji ima mnogo mudrosti, a krši zakon
Svevišnjega.
25 Postoji izvrsna lukavština, a ista je nepravedna; i
postoji jedan koji se okreće da se pojavi sud; a postoji
mudar čovjek koji opravdava u sudu.
26 Postoji opaki čovjek koji žalosno spušta glavu; ali
iznutra je pun prijevare,
27 Obara lice svoje i čini se kao da ne čuje: gdje nije
poznat, učinit će ti zlo prije nego što budeš svjestan.
28 I ako ga nedostatak moći spriječi da griješi, ipak
kad nađe priliku, činit će zlo.
29 Čovjek se prepoznaje po izgledu, a razuman po
licu kad ga sretneš.
30 Čovjekova odjeća, i pretjerani smijeh, i hod
pokazuju kakav je.
POGLAVLJE 20
1 Postoji ukor koji nije lijep: opet, neki čovjek suzdrži
svoj jezik, a mudar je.
2 Mnogo je bolje ukoravati nego potajno se ljutiti, i
tko prizna svoju krivnju, bit će sačuvan od zla.
3 Kako je dobro kad si ukoren, pokajati se! jer ćeš
tako izbjeći svojevoljni grijeh.
4 Kao što je požuda eunuha da razdjeviči djevicu;
takav je i onaj koji nasilno izvršava sud.
5 Ima tko šuti, a nađe se mudrim, a drugomu mnogo
brbljanja postaje mrsko.
6 Neki čovjek suzdrži svoj jezik jer nema što
odgovoriti, a drugi šuti, znajući svoje vrijeme.
7 Mudar će čovjek suzdržati svoj jezik dok ne ugleda
priliku, a brbljivac i bezumnik neće mariti za vrijeme.
8 Tko koristi mnogo riječi, bit će odvratan; a onaj koji
sebi uzme vlast u tome bit će omražen.
9 Ima grešnika koji ima uspjeha u zlu; i postoji
dobitak koji se pretvara u gubitak.
10 Postoji dar koji ti neće koristiti; a postoji i dar čija
je naknada dvostruka.
11 Postoji poniženje zbog slave; a postoji i onaj koji
diže glavu s niskog imanja.
12 Postoji tko kupi mnogo za malo, a vraća
sedmerostruko.
13 Mudar čovjek svojim riječima postaje voljen, a
milost luđaka bit će izlivena.
14 Dar luđaka neće ti koristiti ako ga imaš; ni
zavidnika zbog njegove potrebe: jer on gleda da
dobije mnogo za jedno.
15 Malo daje, a mnogo kudi; otvara usta svoja kao
vapaj; danas daje u zajam, a sutra će opet tražiti:
takvoga mrze i Bog i ljudi.
16 Bezumnik govori: Nemam prijatelja, nemam
zahvalnosti za sva svoja dobra djela, i oni koji jedu
moj kruh govore me zlo.
17 Koliko puta i koliko će mu se smijati! jer on ne zna
dobro što je imati; i sve mu je jedno kao da ga nema.
18 Okliznuti se na pločniku bolje je nego okliznuti se
jezikom: tako će brzo propasti zli.
19 Nevremenska priča uvijek će biti u ustima
nerazboritih.
20 Mudra rečenica bit će odbačena kad izlazi iz usta
luđaka; jer on to neće govoriti u svoje vrijeme.
21 Ima tko je spriječen griješiti zbog neimaštine, a
kad se odmori, neće se uznemiriti.
22 Postoji onaj koji uništava vlastitu dušu
sramežljivošću, a prihvaćanjem osoba svrgava
samoga sebe.
23 Postoji ono što stidljivost obećava svom prijatelju,
a čini ga uzalud neprijateljem.
24 Laž je ružna mrlja u čovjeku, ali je uvijek u ustima
neuka.
25 Lopov je bolji od čovjeka koji je navikao na laž,
ali obojica će imati propast u baštinu.
26 Lažljivac je nečastan i sramota ga uvijek prati.
27 Mudar će se čovjek uzdići u čast svojim riječima, a
razuman će ugoditi velikim ljudima.
28 Tko obrađuje svoju zemlju, povećat će svoju
gomilu, a tko ugađa velikanima, dobit će oproštenje
za nepravdu.
29 Darovi i darovi zasljepljuju oči mudraca i
začepljuju mu usta da ih ne može ukoriti.
30 Mudrost koja je skrivena i blago koje je
nagomilano, kakva je korist od obojega?
31 Bolji je onaj koji skriva svoju ludost nego čovjek
koji skriva svoju mudrost.
32 Neophodna strpljivost u traženju Gospodina bolja
je od onoga koji živi svoj život bez vodiča.
POGLAVLJE 21
1 Sine moj, jesi li sagriješio? nemoj više tako, nego
traži oprost za svoje prijašnje grijehe.
2 Bježi od grijeha kao od lica zmije: jer ako mu se
previše približiš, ugrist će te: zubi su njegovi kao zubi
lava koji ubijaju ljudske duše.
3 Sva je nepravda kao dvosjekli mač, čije se rane ne
mogu zacijeliti.

13. 4 Prestrašiti i činiti zlo rasipat će bogatstvo: tako će
kuća oholih ljudi opustjeti.
5 Molitva iz usta siromaha dopire do Božjih ušiju i
brzo stiže njegov sud.
6 Tko mrzi ukor, na putu je grešnika, a tko se
Gospodina boji, od srca će se pokajati.
7 Rječit je čovjek poznat nadaleko i blizu; ali razuman
čovjek zna kad se oklizne.
8 Tko svoju kuću gradi tuđim novcem, sličan je
onome koji sam skuplja kamenje za grobnicu svoju.
9 Zajednica je bezbožnika kao konopac smotan, a kraj
im je plamen ognjeni da ih uništi.
10 Put grešnika je kamenjem popločan, ali na kraju je
jama paklena.
11 Tko drži zakon Gospodnji, razumije ga, a
savršenstvo straha Gospodnjega mudrost je.
12 Tko nije mudar, neće se poučiti, ali postoji
mudrost koja umnožava gorčinu.
13 Znanje mudroga čovjeka buja poput bujice, a
njegov je savjet poput čistoga izvora života.
14 Unutrašnjost bezumnika je kao razbijena posuda i
on neće zadržati znanje dokle god je živ.
15 Ako vješt čovjek čuje mudru riječ, on će je
pohvaliti i dodati joj; ali čim je čuje nerazuman, ona
mu se ne sviđa, i on je baci iza leđa.
16 Ljepota je bezumnika kao teret na putu, ali milost
se nalazi na usnama mudrih.
17 Pitaju usta mudraca u zboru i razmišljaju o
njegovim riječima u srcu svome.
18 Kao što je kuća razrušena, tako je mudrost
bezumniku, a znanje nerazboritih je kao govor bez
razuma.
19 Nauk je bezumnima kao okovi na nogama i kao
okovi na desnici.
20 Bezumnik podiže glas svoj od smijeha; ali mudar
se čovjek rijetko nasmiješi.
21 Učenje je za mudraca kao zlatni ukras i kao
narukvica na njegovoj desnoj ruci.
22 Noga bezumnika brzo ulazi u kuću bližnjega
njegova, a iskusan ga se stidi.
23 Luda će viriti na kućna vrata, a tko je dobro
odgojen, vani će stajati.
24 Čovjekova je nepristojnost slušati na vratima, a
mudar će čovjek biti ožalošćen sramotom.
25 Usne onih koji govore govorit će ono što se njih ne
tiče, a riječi onih koji razumiju vagaju se na vagi.
26 Srce je luđaka u njihovim ustima, a usta su mudrih
u njihovu srcu.
27 Kad bezbožnik proklinje sotonu, proklinje svoju
dušu.
28 Šaptač prlja svoju dušu i mrze ga gdje god
prebivaju.
POGLAVLJE 22
1 Lijenčina se uspoređuje s prljavim kamenom i
svatko će ga zviktati na njegovu sramotu.
2 Lijenčina se uspoređuje s prljavštinom na bunjištu:
svaki čovjek koji je uzme, rukuje se s njim.
3 Zlo odgojen čovjek sramota je svoga oca koji ga je
rodio, a kći luda rođena mu je na štetu.
4 Mudra će kći donijeti nasljedstvo svome mužu, a
koja živi nepošteno, ocu je teškoća.
5 Hrabra sramoti i oca i muža, ali će je oboje prezirati.
6 Priča izvan vremena je kao glazba u žalosti: ali
pruge i ispravak mudrosti nikada nisu izvan vremena.
7 Tko poučava bezumnika, isti je kao onaj koji lijepi
krhotinu i kao onaj koji ga budi iz čvrstog sna.
8 Tko bezumniku pripovijeda, u snu govori onomu:
kad pripovijeda svoju priču, reći će: "Što je bilo?"
9 Ako djeca žive pošteno i imaju što, pokrivat će
podlost svojih roditelja.
10 Ali djeca, budući da su ohola, omalovažavanjem i
nedostatkom odgoja prljaju plemenitost svoga roda.
11 Plačite za mrtvima, jer je izgubio svjetlo; i plačite
za bezumnikom, jer mu nedostaje razuma; malo
plačite za mrtvima, jer on miruje, ali život bezumnika
gori je od smrti.
12 Sedam dana oplakuju mrtvaca; nego za bezumnika
i bezbožnika u sve dane života njegova.
13 Ne razgovaraj mnogo s bezumnikom i ne idi
onome koji nema razuma: čuvaj ga se, da ne budeš u
nevolji, i nikad se nećeš oskvrniti njegovim ludostima:
odstupi od njega, i naći ćeš odmora, i nikada ne ćeš
biti uznemiren od ludila.
14 Što je teže od olova? a kako se ono zove, nego
budala?
15 Pijesak, sol i gomilu željeza lakše je nositi nego
čovjeka bez razuma.
16 Kao što se drvo opasano i povezano u građevini ne
može razriješiti drhtanjem: tako se srce koje je
učvršćeno savjetom savjeta neće bojati ni u jednom
trenutku.
17 Srce koje se oslanja na misao razuma je kao lijepa
žbuka na zidu galerije.
18 Bljedo postavljeno na visokom mjestu nikada se
neće oduprijeti vjetru: tako se plašljivo srce u mašti
bezumnika ne može oduprijeti nikakvom strahu.
19 Tko ubode oko, natjerat će suze, a tko ubode srce,
čini da pokaže svoje znanje.
20 Tko baci kamen na ptice, rastjera ih, a tko grdi
prijatelja, razvrgava prijateljstvo.
21 Premda si isukao mač na svog prijatelja, ipak ne
očajavaj: jer može doći do povratka milosti.
22 Ako si otvorio usta protiv prijatelja svoga, ne boj
se; jer može doći do pomirenja: osim ukora, ili ponosa,
ili otkrivanja tajni, ili izdajničke rane: jer zbog ovih
stvari svaki će prijatelj otići.
23 Budi vjeran svome bližnjemu u njegovom
siromaštvu, da se možeš radovati njegovom
blagostanju; ostani mu postojan u vrijeme njegove
nevolje, da s njim budeš nasljednik u njegovoj baštini:
jer slabo imanje nije uvijek za prezir : niti bogataš
kojemu je glupo diviti se.

14. 24 Kao što para i dim iz peći idu ispred ognja; tako
grdeći prije krvi.
25 Neću se stidjeti braniti prijatelja; ni ja se neću
skrivati od njega.
26 I ako mi se od njega dogodi kakvo zlo, čuvat će ga
se svaki koji to čuje.
27 Tko će staviti stražu pred moja usta i pečat
mudrosti na moje usne, da im ne padnem iznenada i
da me jezik moj ne uništi?
POGLAVLJE 23
1 O Gospodine, Oče i upravitelju svega moga života,
ne prepusti me njihovim savjetima i ne dopusti da im
padnem.
2 Tko će staviti bičeve na moje misli i stegu mudrosti
na moje srce? da me ne poštede zbog mojih neznanja,
i da ne prođu mimo mojih grijeha:
3 Da se moje neznanje ne bi povećalo, i da se moji
grijesi ne umnože do moje propasti, da ne padnem
pred svojim protivnicima, i da se moj neprijatelj ne
raduje nada mnom, čija je nada daleko od tvoje
milosti.
4 O Gospodine, Oče i Bože moga života, ne gledaj me
ponosno, nego odvrati uvijek oholu dušu od svojih
slugu.
5 Odvrati od mene isprazne nade i požudu, i zadržat
ćeš onoga koji ti uvijek želi služiti.
6 Neka me ne obuzme pohlepa trbuha ni požuda tijela;
i ne prepusti me sluzi svome bezobrazluku.
7 Poslušajte, djeco, stegu usta: tko je se drži, nikada
se neće uhvatiti u usne svoje.
8 Grješnik će biti ostavljen u svojoj ludosti: i zlobnik i
ohol će pasti od njega.
9 Ne navikavaj usta svojih na psovku; niti se koristi
imenom Svetim.
10 Jer kao što sluga koji je stalno tučen neće biti bez
plavog žiga; tako onaj koji se uvijek kune i zove Boga,
neće biti bez mane.
11 Čovjek koji se mnogo zaklinje bit će pun nepravde,
i kuga se nikada neće povući iz njegove kuće: ako
uvrijedi, njegov će grijeh biti na njemu; a ako ne
prizna svoj grijeh, čini dvostruku uvredu. ako se
uzalud kune, neće biti nevin, nego će mu kuća biti
puna nesreće.
12 Riječ je zaodjenuta smrću: daj Bože da se ne nađe
u baštini Jakovljevoj; jer će sve takve stvari biti
daleko od pobožnih, i oni se neće valjati u svojim
grijesima.
13 Ne upotrebljavaj svoja usta za neumjerenu psovku,
jer je u njoj riječ grijeha.
14 Sjeti se svoga oca i svoje majke kad budeš sjedio
među velikanima. Ne budi pred njima zaboravan, i
tako po svom običaju postaneš budala, i poželiš da se
nisi rodio, i prokuneš dan rođenja svoga.
15 Čovjek koji je navikao na pogrdne riječi nikada se
neće popraviti u sve dane života svoga.
16 Dvije vrste ljudi umnožavaju grijeh, a treći će
donijeti gnjev: vreli um je kao goruća vatra, nikada se
neće ugasiti dok ne bude spaljen: bludnik u tijelu
svome nikada neće prestati dok ne zapali vatra.
17 Svaki je kruh sladak bludniku, neće ga ostaviti dok
ne umre.
18 Čovjek koji raskine brak govoreći u srcu svom:
Tko me vidi? Okružen sam tamom, zidovi me
pokrivaju, i nijedno me tijelo ne vidi; čega se trebam
bojati? Svevišnji se neće sjećati mojih grijeha:
19 Takav se čovjek samo boji ljudskih očiju i ne zna
da su oči Gospodnje deset tisuća puta svjetlije od
sunca, da promatraju sve putove ljudske i razmatraju
najtajnije dijelove.
20 Znao je sve stvari prije nego što su stvorene; tako i
nakon što su bili usavršeni pogledao ih je sve.
21 Ovaj će čovjek biti kažnjen na ulicama grada, i
gdje ne sumnja, bit će odveden.
22 Tako će biti i sa ženom koja ostavi muža i donese
nasljednika preko drugoga.
23 Kao prvo, ona nije poslušala zakon Svevišnjega; i
drugo, zgriješila je protiv vlastitog muža; i treće,
igrala je kurvu u preljubu i dovela djecu od drugog
muškarca.
24 Ona će biti izvedena u zajednicu, a njezina će se
djeca ispitati.
25 Sinovi joj se neće ukorijeniti, grane joj neće roditi.
26 Pustit će prokletstvo svoje sjećanje i njezin se
prijekor neće izbrisati.
27 I oni koji ostanu znat će da nema ništa bolje od
straha Gospodnjeg, i da nema ništa slađe nego paziti
na zapovijedi Gospodnje.
28 Velika je slava slijediti Gospodina, a biti primljen
od njega dug je život.
POGLAVLJE 24
1 Mudrost će samu sebe hvaliti i hvaliti se usred
naroda svoga.
2 U zboru Svevišnjega otvorit će svoja usta i slavit će
pred njegovom moći.
3 Izašao sam iz usta Svevišnjega i prekrio sam zemlju
kao oblak.
4 Prebivah na visinama, i prijestolje mi je u stupu od
oblaka.
5 Sam sam okružio nebeski krug i hodao u dnu
bezdana.
6 U valovima morskim i po svoj zemlji, i u svakom
narodu i narodu, dobio sam posjed.
7 Uz sve to tražio sam počinak: u čijoj ću baštini
ostati?
8 Tako mi je Stvoritelj svega dao zapovijed, i onaj
koji me stvorio dao je moj šator da počiva, i rekao:
Neka tvoj stan bude u Jakovu i tvoja baština u Izraelu.
9 On me je stvorio od početka prije svijeta, i nikada
neću propasti.
10 U svetom šatoru služio sam pred njim; i tako sam
bio utvrđen u Sionu.

15. 11 Tako mi je u ljubljenom gradu dao odmor, iu
Jeruzalemu je bila moja moć.
12 Ukorijenio sam se u časnom narodu, u dijelu
baštine Gospodnje.
13 Bio sam uzvišen kao cedar na Libanu, i kao
čempres na planinama Hermona.
14 Bio sam uzvišen kao palma u En-Gaddiju, i kao
ruža u Jerihonu, kao lijepa maslina u lijepom polju, i
izrastao sam kao platana kraj vode.
15 Dadoh ugodan miris kao cimet i aspalat, i dadoh
ugodan miris kao najbolja smirna, kao galbanum, i
oniks, i slatki storaks, i kao dim tamjana u
Prebivalištu.
16 Kao terpentinovo drvo, raširio sam svoje grane, a
moje su grane grane časti i milosti.
17 Kao što je loza donijela ugodan miris, moje je
cvijeće plod časti i bogatstva.
18 Ja sam majka lijepe ljubavi, i straha, i spoznaje, i
svete nade: ja sam dakle, budući da sam vječna, dana
svoj djeci koja se po njemu zovu.
19 Dođite k meni svi koji me čeznete i nasitite se
mojim plodovima.
20 Jer spomen je moj slađi od meda i baština moja od
saća.
21 Koji me jedu, još će gladovati, i koji me piju, još
će biti žedni.
22 Onaj tko mi se pokorava nikada se neće posramiti,
i oni koji rade uz mene neće pogriješiti.
23 Sve je ovo knjiga saveza Boga Svevišnjega, zakon
koji je Mojsije dao u baštinu zajednicama Jakovljevim.
24 Ne malaksajte da budete jaki u Gospodinu; da vas
on utvrdi, prionite uz njega: jer Gospodin Svemogući
je jedini Bog i osim njega nema drugoga Spasitelja.
25 On sve ispunjava svojom mudrošću, kao Fison i
kao Tigris u vrijeme novih plodova.
26 On čini da razum buja kao Eufrat i kao Jordan u
vrijeme žetve.
27 On čini da se doktrina znanja pojavljuje kao
svjetlost i kao Geon u doba berbe.
28 Prvi je čovjek nije savršeno poznavao: posljednji je
više neće pronaći.
29 Jer njezine su misli dublje od mora, a njezini
naumi dublji od bezdana.
30 Izišao sam i ja kao potok iz rijeke i kao vod u vrt.
31 Rekoh: Zalijevat ću svoj najbolji vrt i obilato ću
zalijevati svoj vrtni krevet; i gle, moj potok postade
rijeka, a moja rijeka postade more.
32 Još ću učiniti da nauk zasvijetli kao zora i dat ću
svjetlo njezino nadaleko.
33 Još ću izliti nauk kao proročanstvo i ostaviti ga
svim vjekovima zauvijek.
34 Gle, nisam se trudio samo za sebe, nego za sve one
koji traže mudrost.
POGLAVLJE 25
1 U tri sam se stvari uljepšao i stajao sam lijep i pred
Bogom i pred ljudima: jedinstvom braće, ljubavlju
bližnjega, složnim mužem i ženom.
2 Tri vrste ljudi mrzi moja duša, i jako sam sablažnjen
za njihov život: siromah koji je ohol, bogat čovjek
koji je lažac i stari preljubnik koji vrijeđa.
3 Ako nisi ništa skupio u mladosti, kako ćeš naći u
dobi?
4 O kako je lijepa stvar za sijede vlasi, i za drevne
ljude znati savjet!
5 Kako je lijepa mudrost starih ljudi, i razum i savjet
časnih ljudi.
6 Veliko je iskustvo kruna starcima, a strah Božji
njihova je slava.
7 Devet je stvari koje sam u svom srcu ocijenio
sretnima, a desetu ću izgovoriti svojim jezikom:
Čovjek koji se raduje djeci svojoj; i onaj koji doživi
da vidi pad svog neprijatelja:
8 Dobar je onaj koji živi s razumnom ženom, i koji se
nije okliznuo jezikom svojim, i koji nije služio
čovjeku nedostojnijem od sebe.
9 Dobro je onaj koji je našao razboritost i onaj koji
govori na uši onih koji će čuti.
10 O kako je velik onaj koji nađe mudrost! ali nema
nikoga iznad njega koji se boji Gospoda.
11 Ali ljubav Gospodnja sve nadmašuje prosvjetljenje:
tko je drži, s čim će se usporediti?
12 Strah je Gospodnji početak njegove ljubavi, a vjera
je početak prianjanja uz njega.
13 Daj mi bilo kakvu bolest, osim bolesti srca, i svaku
zloću, ali zloću žene.
14 I bilo kakva nevolja, ali nevolja od onih koji me
mrze; i svaka osveta, ali osveta neprijatelja.
15 Nema glave nad glavom zmije; i nema srdžbe
iznad srdžbe neprijatelja.
16 Radije bih živio s lavom i zmajem, nego da živim s
opakom ženom.
17 Opakost žene mijenja njezino lice i potamnjuje joj
lice kao kostrijet.
18 Njezin muž neka sjedi među svojim susjedima; a
kad to čuje gorko će uzdahnuti.
19 Svaka je zloća mala za zloću žene: neka padne na
nju udio grešnice.
20 Kao što je penjanje pješčanim putem za noge
starca, tako je žena puna riječi tihom čovjeku.
21 Ne spotiči se o ljepotu žene i ne žudi za njom zbog
užitka.
22 Žena, ako uzdržava svoga muža, puna je gnjeva,
drskosti i mnogo prijekora.
23 Zloj ženi nestaje hrabrosti, čini teško lice i ranjeno
srce; žena koja ne želi utješiti svoga muža u nevolji
čini slabe ruke i klecaju koljena.
24 Od žene je početak grijeha i po njoj svi umiremo.
25 Ne daj vodi prolaza; ni a wicked woman liberty to
gad inozemstvo.

16. 26 Ako ne ode kako bi ti htio, odsijeci je od svoga
tijela i daj joj otpusnicu i pusti je.
POGLAVLJE 26
1 Blagoslovljen je čovjek koji ima čestitu ženu, jer će
se broj njegovih dana udvostručiti.
2 Kreposna žena raduje svoga muža, i on će u miru
ispuniti godine svoga života.
3 Dobra je žena dobar udio, koji se daje u udjelu onih
koji se boje Gospodina.
4 Bio čovjek bogat ili siromah, ako ima dobro srce
prema Gospodinu, uvijek će se radovati s vedrim
licem.
5 Tri su stvari kojih se srce moje boji; a četvrtog sam
se jako bojao: kleveta grada, okupljanje razuzdanog
mnoštva i lažna optužba: sve je to gore od smrti.
6 Ali žalost srca i žalost je žena koja je ljubomorna na
drugu ženu, i bič je jezika koji komunicira sa svima.
7 Zla je žena jaram koji se trese amo-tamo: tko je drži
kao škorpiona.
8 Pijanica i jadalica u tuđini izaziva veliki gnjev, a ne
želi pokriti svoje sramote.
9 Ženska bludnost može se prepoznati po njezinim
oholim pogledima i kapcima.
10 Ako je tvoja kći besramna, zadrži je u tjeskobi da
se ne bi zlostavljala prekomjernom slobodom.
11 Pazi na bezobrazno oko i ne čudi se ako ti se
ogriješi.
12 Ona će otvoriti usta svoja, kao žedan putnik kad
nađe izvor, i napiti će se svake vode blizu sebe; uz
svaku će ogradu sjesti i otvoriti svoj tobolac protiv
svake strijele.
13 Milost žene veseli njezina muža, a njezina će
razboritost ugojiti njegove kosti.
14 Žena šutljiva i puna ljubavi dar je Gospodnji; i
ništa nije toliko vrijedno kao dobro poučen um.
15 Stidna i vjerna žena dvostruka je milost, a njezin se
kontinentalni um ne može cijeniti.
16 Kao sunce kad izlazi na visokom nebu; tako je i
ljepota dobre žene u uređenju njezine kuće.
17 Kao što je jasno svjetlo na svetom svijećnjaku;
tako i ljepota lica u zreloj dobi.
18 Kao što su zlatni stupovi na srebrnim podnožjima;
tako i poštene noge s postojanim srcem.
19 Sine moj, čuvaj cvijet svoga vijeka zdravim; i ne
daj svoju snagu strancima.
20 Kad dobiješ plodonosno imanje po cijeloj njivi,
posijaj je svojim sjemenom, uzdajući se u dobrotu
stabla svoga.
21 Tako će tvoj rod koji napuštaš biti uvećan, s
pouzdanjem u svoje dobro podrijetlo.
22 Bludnica će se smatrati pljuvačkom; ali udata je
žena svom mužu kula protiv smrti.
23 Zla se žena daje kao dio bezbožniku, a pobožna
žena daje se onome koji se boji Gospodina.
24 Nepoštena žena prezire sramotu, a poštena žena
poštuje svoga muža.
25 Nesramna će se žena smatrati psom; a postiđena će
se bojati Gospodina.
26 Žena koja poštuje svoga muža smatrat će se
mudrom od svih; ali ona koja ga obeščasti u svom
ponosu smatrat će se bezbožnicom od svih.
27 Tražit će se glasna žena koja plače i grdnja da
otjeraju neprijatelje.
28 Dvije su stvari koje žaloste moje srce; a treći me
ljuti: ratnik koji trpi siromaštvo; i ljudi razumni koji
nisu postavljeni; i onaj koji se vraća s pravednosti na
grijeh; takvoga Gospodin priprema za mač.
29 Trgovac će se teško suzdržati od zla; a trgovac se
neće osloboditi grijeha.
POGLAVLJE 27
1 Mnogi su sagriješili zbog male stvari; a tko traži
obilje, odvratit će oči.
2 Kao što se čavao zabija među spojeve kamenja; tako
se grijeh drži blizu između kupnje i prodaje.
3 Ako se čovjek ne drži marljivo u strahu
Gospodnjem, njegova će kuća uskoro biti srušena.
4 Kao kad se sitom rešeta, smeće ostaje; pa prljavština
čovjeka u njegovom govoru.
5 Peć provjerava posude lončareve; pa je kušnja
čovjeka u njegovom razmišljanju.
6 Plod objavljuje je li stablo obrađeno; tako je i govor
uobraženosti u srcu ljudskom.
7 Ne hvali nikoga prije nego što ga čuješ govoriti; jer
ovo je suđenje ljudima.
8 Budeš li slijedio pravednost, zadobit ćeš je i obući je
kao slavnu dugu haljinu.
9 Ptice će pribjeći njima sličnim; tako će se istina
vratiti onima koji u njoj rade.
10 Kao što lav vreba plijen; pa grijeh za one koji čine
nepravdu.
11 Govor pobožnog čovjeka uvijek je s mudrošću; a
bezumnik se mijenja kao mjesec.
12 Ako si među nerazboritima, pazi na vrijeme; ali
budi stalno među ljudima razuma.
13 Beseda luđaka je mučna, a njihova je zabava
razuzdanost grijeha.
14 Od govora onoga koji mnogo psuje kosa se diže; a
njihova svađa začepi uši.
15 Svađa oholih je krvoproliće, a njihove su uvrede
teške za uho.
16 Tko otkrije tajne, gubi svoju zaslugu; i nikad neće
naći prijatelja po svome umu.
17 Ljubi svoga prijatelja i budi mu vjeran, ali ako
odaš njegove tajne, nemoj ga više slijediti.
18 Jer kao što je čovjek uništio svog neprijatelja; pa si
izgubio ljubav prema bližnjemu.
19 Kao što tko ispušta pticu iz svoje ruke, tako si
pustio bližnjega svoga i nećeš ga više dobiti.
20 Ne slijedi ga više, jer je predaleko; on je kao srna
koja se izvukla iz zamke.

17. 21 Što se tiče rane, može se zaviti; i nakon vrijeđanja
može doći do pomirenja, ali tko odaje tajne, nema
nade.
22 Tko namiguje očima, čini zlo, i tko ga poznaje, od
njega će se udaljiti.
23 Kad si ti prisutan, on će govoriti slatko i divit će se
tvojim riječima, ali će na kraju iskriviti usta i
oklevetati tvoje riječi.
24 Mnogo sam toga mrzio, ali ništa kao njega; jer će
ga Gospodin mrziti.
25 Tko visoko baci kamen, baci ga na svoju glavu; i
prijevarni će udar učiniti rane.
26 Tko jamu kopa, u nju će upasti, a tko zamku
postavlja, bit će u nju uhvaćen.
27 Tko čini zlo, pada na njega, a on neće znati odakle
dolazi.
28 Ruganje i poruga dolaze od oholih; ali osveta će ih
kao lav čekati.
29 Oni koji se raduju padu pravednika uhvatit će se u
zamku; i tjeskoba će ih izjedati prije nego umru.
30 Zloba i srdžba, i to su gadosti; a grješni čovjek će
imati oboje.
POGLAVLJE 28
1 Tko se osveti, naći će osvetu od Gospodina i
sigurno će se sjećati svojih grijeha.
2 Oprosti bližnjemu svome zlo što ti ga učini, pa će i
tvoji grijesi biti oprošteni kad se moliš.
3 Jedan čovjek mrzi drugoga, i traži li on oproštenje
od Gospodina?
4 Ne iskazuje milosrđa čovjeku koji je sebi sličan, i
traži li oproštenje svojih grijeha?
5 Ako onaj koji je samo tijelo gaji mržnju, tko će
moliti za oproštenje njegovih grijeha?
6 Sjeti se svoga kraja i neka prestane neprijateljstvo;
sjetite se raspadljivosti i smrti i pridržavajte se
zapovijedi.
7 Sjeti se zapovijedi i ne budi zlobe prema bližnjemu
svome: sjeti se saveza Najvišega i namigni neznanju.
8 Kloni se svađe, i umanjit ćeš svoje grijehe, jer će
bijesan čovjek zapaliti svađu,
9 Grešan čovjek uznemiruje prijatelje i vodi raspravu
među miroljubivima.
10 Kakva je vatra, ona gori, i kakva je čovjekova
snaga, takav je i njegov gnjev; i prema bogatstvu
njegovu raste gnjev; i što su jači oni koji se bore, to će
više biti zapaljeni.
11 Nagla svađa raspiruje vatru, a nagla svađa
prolijeva krv.
12 Puhneš li iskru, ona će gorjeti; ako pljuneš na nju,
ugasit će se, i oboje će izaći iz tvojih usta.
13 Prokuni šaptača i dvojezičnika: jer takvi su uništili
mnoge miroljubive.
14 Ogovarajući jezik mnoge je uznemirio i tjerao ih
od naroda do naroda, srušio je tvrde gradove i srušio
kuće velikih ljudi.
15 Ogovarajući jezik izbacio je čestite žene i lišio ih
truda njihova.
16 Tko to sluša, nikada neće naći odmora i nikada
neće živjeti mirno.
17 Udarac biča ostavlja tragove na tijelu, a udarac
jezika lomi kosti.
18 Mnogi su pali od oštrice mača, ali ne oni koji su
pali od jezika.
19 Dobro je onaj koji se brani njegovim otrovom; koji
nije navukao jaram njegov, niti je bio svezan u
njegove okove.
20 Jer jaram je njegov jaram od željeza, a pojasevi su
njegovi od mjedi.
21 Njegova smrt je zla smrt, grob je bolji od nje.
22 Neće vladati onima koji se Boga boje, niti će biti
spaljeni plamenom njegovim.
23 Tko ostavi Gospodina, u njega će pasti; i gorjet će
u njima i neće se ugasiti; poslat će se na njih kao lav i
proždrijet će ih kao leopard.
24 Gledaj da trnjem ogradiš svoje imanje i zavežeš
svoje srebro i zlato,
25 Izvagaj svoje riječi na vagi, i načini vrata i prijevor
ustima svojim.
26 Čuvaj se da ne posklizneš njime, da ne padneš pred
onim koji čeka.
POGLAVLJE 29
1 Tko je milostiv, pozajmit će bližnjemu; i tko jača
svoju ruku, čuva zapovijedi.
2 Posudi svome bližnjemu u vrijeme njegove potrebe,
a ti plati svome bližnjemu u pravo vrijeme.
3 Drži svoju riječ i vjerno mu postupaj, i uvijek ćeš
naći ono što ti je potrebno.
4 Mnogi su, kad bi im se nešto posuđivalo, smatrali
da je pronađeno i stavljali ih na nevolju koja im je
pomogla.
5 Dok ne primi, poljubit će čovjeku ruku; i za novac
svoga bližnjega govorit će ponizno; ali kad treba
vratiti, produžit će vrijeme, uzvratit će riječima žalosti
i žaliti se na vrijeme.
6 Ako pobijedi, jedva će dobiti polovicu, i računat će
kao da ju je našao; ako ne, lišio ga je njegova novca, i
stekao mu je neprijatelja bez razloga: plaća mu
kletvama i ograde; a za čast će mu platiti sramotu.
7 Mnogi su stoga odbili posuđivati za tuđe zlodjela,
bojeći se da će biti prevareni.
8 Ipak, imaj strpljenja s čovjekom u siromahu i ne
oklijevaj da mu iskažeš milost.
9 Pomozi siromahu radi zapovijedi i ne odvrati ga
zbog njegova siromaštva.
10 Izgubi svoj novac za svoga brata i svog prijatelja, i
neka ne hrđa pod kamenom da se izgubi.
11 Sakupljaj svoje blago prema zapovijedima
Svevišnjega, i ono će ti donijeti veću dobit od zlata.
12 Zatvori milostinju u svoje riznice, i izbavit će te od
svake nevolje.

18. 13 Borit će se za tebe protiv tvojih neprijatelja bolje
od moćnog štita i snažnog koplja.
14 Pošten čovjek jamči za svoga bližnjega, a
bezobraznik će ga ostaviti.
15 Ne zaboravi prijateljstva svoga jamstva, jer on je
dao svoj život za tebe.
16 Grješnik će srušiti dobro stanje svoga jamstva:
17 A tko je nezahvalne duše, ostavit će ga u opasnosti
koja ga je izbavila.
18 Sigurnost je uništila mnoge dobre posjede i
potresla ih kao morski val;
19 Zao čovjek koji krši zapovijedi Gospodnje, pasti će
u jamstvo;
20 Pomozi bližnjemu prema svojim moćima i čuvaj se
da i sam ne upadneš u isto.
21 Glavna stvar za život je voda, i kruh, i odjeća, i
kuća za pokrivanje sramote.
22 Bolji je život siromaha u nevaljaloj kolibi, nego
slatka hrana u tuđoj kući.
23 Bilo malo ili mnogo, budi zadovoljan, da ne slušaš
sramotu kuće svoje.
24 Jer jadan je život ići od kuće do kuće: jer gdje si
stranac, ne usuđuješ se otvoriti usta.
25 Ugošćavat ćeš i blagovati, a ne zahvaljivati;
štoviše, slušat ćeš gorke riječi.
26 Dođi, stranče, pripremi stol i nahrani me onim što
si pripremio.
27 Ustupi mjesto, tuđinče, časnom čovjeku; moj brat
dolazi prenoćiti, a ja trebam svoju kuću.
28 Teško je to čovjeku razumnome; pogrda kućne
sobe i pogrda zajmodavca.
POGLAVLJE 30
1 Tko ljubi sina svoga, često ga tjera da opipa štap, da
mu se na kraju raduje.
2 Tko kori svoga sina, veselit će se njime i veselit će
mu se među znancima.
3 Tko poučava sina svoga, žalosti neprijatelja, i pred
prijateljima mu se raduje.
4 Ako mu otac i umre, on kao da nije mrtav, jer ostavi
za sobom sebi sličnoga.
5 Za života ga je gledao i radovao mu se, a kad je
umro, nije bio žalostan.
6 Iza sebe je ostavio osvetnika protiv svojih
neprijatelja i onoga koji će uzvratiti dobrotom svojim
prijateljima.
7 Tko previše vrijeđa sina, poviće mu rane; i njegova
će se utroba uznemiriti na svaki krik.
8 Konj koji nije slomljen postaje tvrdoglav, a dijete
prepušteno samo sebi bit će samovoljno.
9 Kockaj svoje dijete i plašit će te; igraj se s njim i
ojadit će te.
10 Ne smij se s njim, da ne budeš s njim žalostan i da
na kraju ne škrgućeš zubima.
11 Ne daj mu slobode u mladosti njegovoj i ne
namiguj njegovim ludostima.
12 Sagni mu vrat dok je mlad, i udaraj ga po
bokovima dok je dijete, da ne postane tvrdoglav i da ti
ne bude neposlušan i da ti tako ne unese bol u srce.
13 Kazni svoga sina i zadrži ga na radu, da ti njegov
razvrat ne bude sablazan.
14 Bolji je siromah zdrava i jaka tijela nego bogataš
koji je u nevolji.
15 Zdravlje i dobro stanje tijela iznad su svega zlata, a
snažno tijelo iznad beskrajnog bogatstva.
16 Nema bogatstva iznad zdravog tijela i nema radosti
iznad radosti srca.
17 Smrt je bolja od gorkog života ili stalne bolesti.
18 Poslastice izlivene na usta zatvorena su kao kaša
mesa postavljena na grobu.
19 Kakva je korist od žrtve idolu? jer ne može ni jesti
ni mirisati: tako je i s progonjenim od Gospodina.
20 Očima gleda i uzdiše, kao eunuh koji grli djevicu i
uzdiše.
21 Ne prepuštaj se brizi svojoj i ne muči se u
vlastitom naumu.
22 Radost je srca život čovjeku, a radost čovjeku
produžuje dane.
23 Voli svoju dušu i utješi svoje srce, udalji tugu od
sebe: jer tuga je mnoge ubila, i nema koristi od nje.
24 Zavist i srdžba skraćuju život, a brižnost stare prije
vremena.
25 Veselo i dobro srce pazit će na svoje meso i hranu.
POGLAVLJE 31
1 Čekanje na bogatstvo izjeda tijelo, a briga za njim
tjera san.
2 Bdijenje ne da čovjeku zaspati, kao što bolna bolest
kvari san,
3 Bogataš ima mnogo truda skupljajući bogatstvo; a
kad se odmori, ispunjen je delikatnošću svojom.
4 Siromah radi na svome siromahu; a kad prestane,
još je u potrebi.
5 Tko voli zlato, neće se opravdati, a tko slijedi
pokvarenost, nasitit će se toga.
6 Zlato je propast mnogih, i njihovo uništenje je bilo
prisutno.
7 Ono je kamen spoticanja za one koji mu žrtvuju, i
svaki će se bezumnik njime uhvatiti.
8 Blago bogatašu koji se nađe bez mane i koji ne traži
zlato.
9 Tko je on? i mi ćemo ga zvati blaženim jer je
čudesna djela učinio među svojim narodom.
10 Tko je njime iskušan i savršen nađen? onda neka
slavi. Tko bi mogao uvrijediti, a nije uvrijedio? ili
učinio zlo, a nije ga učinio?
11 Njegova će se dobra utvrditi, a zajednica će
objaviti njegovu milostinju.
12 Ako sjediš za obilnim stolom, ne budi pohlepan na
njemu i ne reci: Ima mnogo mesa na njemu.
13 Sjeti se da je opako oko zlo; a što je stvoreno
opakije od oka? stoga plače u svakoj prilici.

19. 14 Ne pružaj ruke svoje kamo god gleda i ne stavljaj
je s njim u zdjelu.
15 Ne sudi bližnjega svoga po sebi, i budi razborit u
svemu.
16 Jedi kako čovjeku dolikuje ono što ti se stavi; i
proždiraj notu, da te ne mrze.
17 Ostavi se najprije zbog ponašanja; i ne budi
nezasitan, da ne sablazniš.
18 Kad sjediš među mnogima, ne pružaj prije svih
ruku.
19 Vrlo malo je dovoljno dobro odgojenom čovjeku,
koji ne nosi vjetar na postelji.
20 Čvrst san dolazi od umjerenog jela: rano ustaje i
razum mu je s njim, ali bol od bdjenja, umor i bolovi
u trbuhu su s nezasitim čovjekom.
21 Ako si bio prisiljen jesti, ustani, iziđi, povrati i
odmorit ćeš se.
22 Sine moj, usliši me i nemoj me prezreti, i konačno
ćeš naći kako ti rekoh: u svim svojim djelima budi brz,
tako da te nikakva bolest neće snaći.
23 Tko je slobodan prema svom jelu, ljudi će dobro
govoriti o njemu; i vjerovat će se izvještaju o
njegovom dobrom gospodarenju.
24 Ali protiv onoga koji je škrtarac, cijeli će grad
mrmljati; i u svjedočanstva njegove škrtosti neće se
sumnjati.
25 Ne pokazuj svoju hrabrost u vinu; jer vino je
mnoge uništilo.
26 Peć ispituje oštricu potapanjem, tako vino pijenjem
srca oholih.
27 Vino je čovjeku koliko i život, ako ga se umjereno
pije: kakav je život čovjeku bez vina? jer je
napravljen da uveseljava ljude.
28 Vino umjereno pijano i pravodobno donosi veselje
srcu i vedrinu duha.
29 Ali vino opijeno izaziva gorčinu u duši, svađu i
svađu.
30 Pijanstvo povećava bijes bezumnika dok ne
sagriješi; smanjuje snagu i zadaje rane.
31 Ne grdi svoga bližnjega u vinu i ne preziri ga u
veselju njegovom;
POGLAVLJE 32
1 Ako te postave za gospodara gozbe, ne uzdiži se,
nego budi među njima kao jedan od ostalih; marljivo
se za njih pobrini i tako sjedi.
2 I kad obaviš svu svoju službu, zauzmi svoje mjesto,
da se možeš veseliti s njima, i primi krunu za svoje
dobro organiziranje gozbe.
3 Govori, ti koji si stariji, jer to ti dolikuje, ali sa
zdravim sudom; i ometati ne musick.
4 Ne izlijevaj riječi tamo gdje je svirač, i ne izjavljuj
mudrost izvan vremena.
5 Koncert glazbe u gozbi vina je kao pečat karbunkula
u zlatu.
6 Kao pečat od smaragda umetnut u zlatni rad, tako je
melodija glazbe s ugodnim vinom.
7 Govori, mladiću, ako budeš potreban, a ipak jedva
kad te dvaput pitaju.
8 Neka tvoj govor bude kratak, u malo riječi obuhvati
mnogo; budi kao onaj koji zna, a ipak drži jezik za
zubima.
9 Ako si među velikim ljudima, ne izjednačuj se s
njima; a kada su drevni ljudi na mjestu, ne koristite
mnogo riječi.
10 Prije groma ide munja; i pred posramljenim
čovjekom ide milina.
11 Ustani s vremena na vrijeme i ne budi posljednji;
ali odvedi te kući bez odlaganja.
12 Tamo se zabavi i čini što hoćeš, ali ne griješi
oholim govorom.
13 I zbog toga blagoslovi onoga koji te stvorio i koji
te napunio svojim dobrima.
14 Tko se boji Gospodina, primit će njegovu stegu; i
oni koji ga rano traže, naći će milost.
15 Tko traži Zakon, nasitit će se njime, a licemjer će
se njime sablazniti.
16 Oni koji se boje Gospodina, naći će pravo i zapalit
će pravdu kao svjetlo.
17 Grješan čovjek neće biti ukoren, nego nalazi
izgovor prema svojoj volji.
18 Čovjek koji ima savjet bit će obziran; ali čudan i
ponosan čovjek ne zastrašuje se od straha, čak ni kad
je od sebe učinio bez savjeta.
19 Ne čini ništa bez savjeta; i kad jednom učiniš,
nemoj se kajati.
20 Ne idi putem na koji možeš pasti i ne posrni među
kamenje.
21 Ne budi samouvjeren na jednostavan način.
22 I čuvaj se vlastite djece.
23 U svakom dobrom djelu uzdaj se u svoju dušu; jer
to je držanje zapovijedi.
24 Tko vjeruje u Gospodina, pazi na zapovijed; i tko
se u njega uzda, nikad gore neće proći.
POGLAVLJE 33
1 Neće se dogoditi zlo onome koji se boji Gospodina;
ali u iskušenju će ga i opet izbaviti.
2 Mudar čovjek ne mrzi zakon; ali tko je licemjer u
tome je kao lađa u oluji.
3 Razuman se čovjek uzda u zakon; i zakon mu je
vjeran kao proročanstvo.
4 Pripremi što ćeš reći i tako ćeš biti saslušan; uveži
pouku i onda odgovori.
5 Srce je bezumnika poput kotača; a misli su mu kao
kotrljajuća osovina.
6 Konj pastuh je kao prijatelj rugalica, on rži svakome
tko sjedi na njemu.
7 Zašto jedan dan nadmašuje drugi, kad kao što sva
svjetlost svakog dana u godini dolazi od sunca?
8 Znanjem Gospodnjim oni su se razlikovali, i on je
mijenjao godišnja doba i blagdane.
9 Neke je od njih načinio velikim danima i posvetio ih,
a neke je od njih učinio običnim danima.

20. 10 I svi su ljudi od zemlje, a Adam je stvoren od
zemlje:
11 U velikom ih je znanju Gospodin razdijelio i
putove njihove razdijelio.
12 Neke od njih on je blagoslovio i uzvisio, a neke je
od njih posvetio i postavio blizu sebe, ali neke je od
njih prokleo i ponizio i odvratio s njihovih mjesta.
13 Kao što je glina u ruci lončarevoj da je oblikuje po
svojoj volji, tako je čovjek u ruci onoga koji ga je
stvorio da im daje kako mu se sviđa.
14 Dobro je protiv zla i život protiv smrti; tako je
pobožan protiv grešnika i grešnik protiv pobožnog.
15 Zato pogledajte sva djela Svevišnjega; i tu su dva i
dva, jedan protiv drugog.
16 Probudio sam se posljednji od svih, kao onaj koji
skuplja za beračima: blagoslovom Gospodnjim
koristio sam, i trčao svoju tijesak kao berač grožđa.
17 Smatrajte da se nisam trudio samo za sebe, nego za
sve one koji traže učenje.
18 Poslušajte me, vi velikaši naroda, i poslušajte
svojim ušima, vi upravitelji zbora.
19 Ne daj svome sinu i ženi, svome bratu i prijatelju
vlast nad tobom dok si živ, i ne daj svoga dobra
drugome, da te ne pokaje i ne bi opet molio za isto.
20 Dok god si živ i dokle god imaš daha u sebi, ne daj
se nikome.
21 Jer bolje je da te tvoja djeca traže, nego da im se ti
udvaraš.
22 U svim djelima svojim zadrži prvenstvo; ne ostavi
mrlje na svoju čast.
23 U vrijeme kad završiš dane svoje i završiš život
svoj, podijeli baštinu svoju.
24 Hrana, štap i bremena za magarca su; i kruh,
popravak i rad, za slugu.
25 Natjeraš li slugu svoga na rad, naći ćeš počinak; ali
pustiš li ga besposlenog, tražit će slobodu.
26 Jaram i ovratnik povijaju vrat: tako su i muke i
muke za zloga slugu.
27 Pošalji ga na posao, da ne bude besposlen; jer
besposlica mnogo zlu uči.
28 Natjeraj ga na posao kako mu dolikuje: ako ne
bude poslušan, stavi mu još teže okove.
29 Ali ne budi pretjeran ni prema kome; a bez
diskrecije ništa ne činiti.
30 Ako imaš slugu, neka ti bude kao tebi, jer si ga
skupo kupio.
31 Ako imaš slugu, zamoli ga kao brata, jer ga trebaš
kao vlastitu dušu; ako ga zamoliš i on pobjegne od
tebe, kojim putem ćeš ga potražiti?
POGLAVLJE 34
1 Nade nerazumnog čovjeka su isprazne i lažne, a
snovi podižu bezumnike.
2 Tko pazi na snove, sličan je onome koji hvata sjenu
i ide za vjetrom.
3 Vizija snova je sličnost jedne stvari s drugom, čak i
sličnost lica s licem.
4 Što se može očistiti od nečistoga? a iz te stvari koja
je lažna koja istina može doći?
5 Gatanja, proricanja i snovi isprazni su, i srce mašta,
kao srce žene kad rađa.
6 Ako nisu poslani od Svevišnjega u tvoju posjetu, ne
obraćaj im srce svoje.
7 Jer su snovi prevarili mnoge i iznevjerili su se oni
koji su se u njih pouzdali.
8 Zakon će se naći savršen bez laži, a mudrost je
savršenstvo vjernim ustima.
9 Čovjek koji je putovao zna mnoge stvari; a tko ima
mnogo iskustva, izvijestit će mudrost.
10 Tko nema iskustva, malo zna, a tko je putovao,
pun je razboritosti.
11 Kad sam putovao, vidio sam mnogo stvari; i
razumijem više nego što mogu izraziti.
12 Često sam bio u smrtnoj opasnosti, ali zbog toga
sam bio izbavljen.
13 Živjet će duh onih koji se boje Gospodina; jer je
njihova nada u onome koji ih spašava.
14 Tko se boji Gospodina, neće se bojati ni bojati; jer
on je njegova nada.
15 Blagoslovljena je duša onoga koji se Gospodina
boji: na koga gleda? i tko je njegova snaga?
16 Jer su oči Gospodnje uprte u one koji ga ljube, on
im je moćna zaštita i čvrst oslonac, obrana od vrućine
i zaklon od sunca u podne, zaštita od spoticanja i
pomoć od pada.
17 On podiže dušu i prosvjetljuje oči, daje zdravlje,
život i blagoslov.
18 Tko žrtvuje nepravedno stečeno, njegov je prinos
smiješan; a darovi nepravednih ljudi se ne primaju.
19 Svevišnji nije zadovoljan prinosima zlih; niti se
umiruje za grijeh mnoštvom žrtava.
20 Tko donosi prinos od imovine siromaha, čini kao
onaj koji ubije sina pred očima svoga oca.
21 Kruh je siromaha život njihov: tko ga oduzima,
krvav je čovjek.
22 Tko bližnjemu oduzima život, ubija ga; a
krvoprolivac je onaj koji najamnika prevari.
23 Kad jedan gradi, a drugi ruši, kakva im je korist
osim rada?
24 Kad jedan moli, a drugi psuje, čiji će glas
Gospodin čuti?
25 Tko se opere nakon što je dotaknuo mrtvo tijelo,
ako ga opet dotakne, kakva je korist od njegova
pranja?
26 Tako je s čovjekom koji posti za svoje grijehe, pa
se vrati i učini isto: tko će uslišati njegovu molitvu? ili
što mu koristi njegovo poniženje?
POGLAVLJE 35
1 Tko se drži zakona, donosi dovoljno prinosa; tko
pazi na zapovijed, prinosi žrtvu zahvalnicu.
2 Tko uzvraća dobro, prinosi fino brašno; a tko daje
milostinju, žrtvuje hvalu.

21. 3 Odstupiti od bezakonja milo je Gospodinu; a
napustiti nepravdu je pomirenje.
4 Ne smiješ se pojaviti prazan pred Gospodinom.
5 Jer sve ovo treba činiti zbog zapovijedi.
6 Žrtva pravednika zamašćuje žrtvenik, i slatki je
miris njegov pred Svevišnjim.
7 Prihvatljiva je žrtva pravednika. i spomen na to
nikada neće biti zaboravljen.
8 Dobrim okom iskazuj čast Gospodinu i ne umanji
prvine ruku svojih.
9 U svim darovima svojim pokaži veselo lice i s
veseljem posveti desetine svoje.
10 Daj Svevišnjemu kako te je obogatio; i kako si
dobio, daj s vedrim okom.
11 Jer Gospodin plaća i dat će ti sedmerostruko.
12 Ne misli kvariti darovima; jer takve neće primiti: i
ne uzdaj se u nepravedne žrtve; jer Gospodin je sudac
i kod njega nema privida.
13 Neće prihvatiti nikoga protiv siromaha, nego će
uslišati molitvu potlačenih.
14 On neće prezreti molbu siročadi; ni udovica, kad
izlije svoju tužbu.
15 Ne teku li suze niz obraze udovice? i nije li njezin
vapaj protiv njega koji ih tjera na pad?
16 Tko Gospodinu služi, bit će naklonjen, i njegova
će molitva do oblaka doprijeti.
17 Molitva poniznog probija oblake, i dok se ne
približi, on se neće utješiti; i neće otići dok Svevišnji
ne vidi da sudi pravedno i izvrši presudu.
18 Jer Gospodin neće popustiti, niti će Moćni biti
strpljiv prema njima, dok ne razbije bedra
nemilosrdnih i osveti se neznabošcima; dok nije
oduzeo mnoštvo oholih i slomio žezlo nepravednika;
19 Dok ne uzvrati svakome po djelima njegovim i
djelima ljudskim po naumima njihovim; dok ne
presudi stvar svome narodu i ne učini da se raduju u
svojoj milosti.
20 Milosrđe je vrijeme u vrijeme nevolje, kao kišni
oblaci u vrijeme suše.
POGLAVLJE 36
1 Smiluj nam se, Gospodine Bože svih, i pogledaj nas:
2 I pošalji strah svoj na sve narode koji te ne traže.
3 Podigni svoju ruku protiv tuđih naroda i neka vide
moć tvoju.
4 Kao što si bio posvećen u nama pred njima, tako
budi uzvišen među njima pred nama.
5 I neka te upoznaju, kao što smo te mi upoznali, da
nema Boga osim samo tebe, Bože.
6 Pokaži nova znamenja i učini druga neobična
čudesa: proslavi svoju ruku i svoju desnicu da mogu
objaviti čudesna djela tvoja.
7 Podignite gnjev i izlijte gnjev: uklonite neprijatelja i
uništite neprijatelja.
8 Neka vremena ne bude, sjeti se Saveza i neka
navješćuju čudesna djela tvoja.
9 Tko pobjegne, neka ga spali bijes vatre; i neka
propadnu oni koji tlače narod.
10 Razbijte glave vladare pogana koji govore: 'Nema
drugog osim nas'.
11 Skupi sva plemena Jakovljeva i baštini ih kao od
početka.
12 O, Gospodine, smiluj se narodu koji se zove
imenom tvojim i Izraelu, kojemu si dao ime svojim
prvorođencem.
13 Milostiv budi Jeruzalemu, svom svetom gradu,
mjestu tvoga počinka.
14 Napuni Sion svojim neizrecivim prorocima i narod
svoj slavom svojom.
15 Daj svjedočanstvo onima koje si posjedovao od
početka i podigni proroke koji su bili u tvoje ime.
16 Nagradi one koji te čekaju i neka tvoji proroci
budu vjerni.
17 Gospodine, usliši molitvu svojih slugu, prema
blagoslovu Aronovu nad tvojim narodom, da svi koji
žive na zemlji znaju da si ti Gospodin, vječni Bog.
18 Trbuh jede svako meso, ali jedno je meso bolje od
drugoga.
19 Kao što nepce kuša razne vrste divljači, tako srce
razumije lažne govore.
20 Pokvareno srce stvara teškoću, ali iskusan će mu
platiti.
21 Žena će primiti svakog muškarca, ali je jedna kći
bolja od druge.
22 Ljepota žene razveseljuje lice, a muškarac ne voli
ništa bolje.
23 Ako je na njezinu jeziku dobrota, krotkost i utjeha,
onda njezin muž nije kao drugi ljudi.
24 Tko stekne ženu, počinje posjed, pomoć slična sebi
i stup odmora.
25 Gdje nema ograde, ondje se imanje rasipa, a tko
nema žene, lutat će gore-dolje tugujući.
26 Tko će vjerovati lopovu dobro postavljenom, koji
skače od grada do grada? Pa tko će vjerovati čovjeku
koji nema kuće, a prenoći gdje god ga noć odvede?
POGLAVLJE 37
1 Svaki prijatelj govori: 'I ja sam njegov prijatelj'; ali
postoji prijatelj, koji je prijatelj samo po imenu.
2 Nije li tuga do smrti, kad se drug i prijatelj pretvori
u neprijatelja?
3 O opaka mašto, odakle si došla da prekriješ zemlju
prijevarom?
4 Postoji drug koji se raduje sreći prijatelja, ali u
vrijeme nevolje bit će protiv njega.
5 Postoji drug, koji pomaže svom prijatelju za trbuh, i
diže štit protiv neprijatelja.
6 Ne zaboravljaj prijatelja svoga u duši svojoj i nemoj
ga zanemariti u bogatstvu svome.
7 Svaki savjetnik hvali savjet; ali postoji neki koji
savjetuje za sebe.
8 Čuvaj se savjetnika i znaj prije što mu treba; jer on
će sam za sebe savjetovati; da ne baci ždrijeb na tebe,

22. 9 I reći će ti: Dobar je tvoj put, a zatim će stati s druge
strane da vidi što će te snaći.
10 Ne savjetuj se s onim koji te sumnja, i skrivaj svoj
savjet od onih koji ti zavide.
11 Niti se savjetuj sa ženom koja je dodiruje na koju
je ljubomorna; ni s kukavicom u stvarima rata; niti s
trgovcem u vezi razmjene; niti s kupcem prodaje; niti
sa zavidnim čovjekom zahvalnosti; niti s
nemilosrdnim čovjekom dirljiva dobrota; niti s
lijenčinom za bilo kakav posao; niti s najamnikom za
godinu dana dovršetka; ni s dokonim slugom mnogo
posla: ne slušaj ih ni u kakvom savjetu.
12 Ali budi uvijek s pobožnim čovjekom, za kojega
znaš da drži zapovijedi Gospodnje, čija je misao po
tvojoj misli, i on će tugovati s tobom ako pobaciš.
13 Neka ostane namjera srca tvoga, jer nema čovjeka
koji ti je vjerniji od njega.
14 Jer čovjekov um ima običaj reći mu ponekad više
od sedam stražara koji sjede gore u visokoj kuli.
15 A iznad svega toga moli Svevišnjega da ti upravi
put u istini.
16 Neka razum ide ispred svakog pothvata i savjet
ispred svakog djela.
17 Lice je znak promjene srca.
18 Četiri se stvari pojavljuju: dobro i zlo, život i smrt,
ali jezik nad njima uvijek vlada.
19 Ima jedan koji je mudar i poučava mnoge, a sebi je
nekorisan.
20 Ima tko pokazuje mudrost riječima, a mrzi ga:
ostat će bez svake hrane.
21 Jer milost mu nije dana od Gospodina, jer je lišen
svake mudrosti.
22 Drugi je sam sebi mudar; a plodovi razuma
hvalevrijedni su u ustima njegovim.
23 Mudar čovjek poučava svoj narod; a plodovi
njegova razuma ne izostaju.
24 Mudar će čovjek biti ispunjen blagoslovom; i svi
koji ga vide smatrat će ga sretnim.
25 Dani života čovječjega mogu se izbrojati, ali su
dani Izraelovi bezbrojni.
26 Mudar će čovjek baštiniti slavu među svojim
narodom i njegovo će ime biti vječno.
27 Sine moj, ispitaj svoju dušu u svom životu i vidi
što je zlo za nju, i ne daj joj to.
28 Jer nije sve korisno za sve, niti je svaka duša u
svemu zadovoljna.
29 Ne budi nezasit ni u kakvoj poslastici, niti
pohlepan na jelo.
30 Jer pretjerano konzumiranje mesa donosi bolest, a
prejedanje će se pretvoriti u umor.
31 Od prežderavanja mnogi su stradali; ali tko pazi,
produžuje život.
POGLAVLJE 38
1 Poštujte liječnika čašću koja mu pripada zbog toga
što ga možete koristiti: jer ga je Gospodin stvorio.
2 Jer od Svevišnjega dolazi ozdravljenje, i on će
dobiti čast kralja.
3 Vještina će liječnika podići glavu njegovu, i u
očima velikih ljudi bit će zadivljen.
4 Gospodin je stvorio lijekove od zemlje; a onaj tko je
mudar neće ih se gnušati.
5 Nije li voda drvetom zaslađena da se spozna njezina
vrlina?
6 I dao je ljudima vještinu da bi bio čašćen u svojim
čudesnim djelima.
7 Time on liječi ljude i otklanja njihove boli.
8 Ljekarnik od takvih pravi slatkiše; i njegovim
djelima nema kraja; i od njega je mir po svoj zemlji,
9 Sine moj, u svojoj bolesti ne budi nemaran, nego se
moli Gospodinu i on će te ozdraviti.
10 Okani se grijeha, ispravi ruke svoje i očisti srce
svoje od svake zloće.
11 Dajte slatki miris i spomen od finog brašna; i
prinesite masnu žrtvu, kao ne bitak.
12 Onda ustupi mjesto liječniku, jer ga je Gospodin
stvorio; neka ne odlazi od tebe, jer ga trebaš.
13 Postoji vrijeme kada je u njihovim rukama dobar
uspjeh.
14 Jer oni će također moliti Gospodina, da on uspije
ono, što oni daju za olakšanje i lijek za produljenje
života.
15 Tko griješi pred svojim Stvoriteljem, neka padne u
ruke liječniku.
16 Sine moj, neka suze kapnu nad mrtvima i počni
naricati, kao da si i sam pretrpio veliku štetu; a zatim
prekrijte njegovo tijelo prema običaju i ne zanemarite
njegov ukop.
17 Gorko plači, i jako jadikaj, i oplakuj se, kako
dolikuje, i to dan ili dva, da se o tebi ne pogrdi; i onda
se utješi zbog svoje težine.
18 Jer od težine dolazi smrt, i težina srca slama snagu.
19 U nevolji ostaje tuga, i život je siromaha
prokletstvo srca.
20 Ne uzimaj k srcu težinu: odagnaj je, i član
posljednjeg kraja.
21 Ne zaboravi, jer više nema povratka: njemu ne čini
dobro, nego sebi nanosi zlo.
22 Sjeti se moje presude, jer će i tvoja biti takva; jučer
za mene, a danas za tebe.
23 Kad mrtvi počiva, neka počiva spomen njegov; i
utješi se za njega kad Duh njegov odstupi od njega.
24 Mudrost učenog čovjeka dolazi kao prilika za
razonodu, a tko ima malo posla, postat će mudar.
25 Kako može steći mudrost onaj koji drži plug, koji
se diči ostlom, koji tjera volove i zauzet je njihovim
radom, i koji govori o juncima?
26 Daje um svoj da napravi brazde; i marljivo daje
kravama stočnu hranu.
27 Tako svaki tesar i majstor, koji radi noću i danju, i
oni koji režu i urezuju pečate, i koji su marljivi da
naprave veliku raznolikost, i daju se krivotvoriti
slikama, i paze da dovrše posao.