2. • U odnosu na arhitekturu i skulpturu, nije ostalo mnogo primjera
• Kada govorimo o starogrčkom slikarstvu, govorimo o slikarstvu
glinenih vaza, amfora i druge lončarije
(tanjuri, vrčevi, pehari, zdjele...)
• Lončarstvo i izrada glinenog posuđa bila su razvijena industrija a
prodaja te uvoz i izvoz lončarije važna grana starogrčke trgovine
• Korint i Atena ističu se kao centri ovakve vrste industrije
• Oslikani predmeti bili su i uporabni; koristili su se svakodnevno
• Postojalo je nekoliko stilova starogrčkog slikarstva koji se dijele s
obzirom na vremensko razdoblje u kojem se javljaju, a imena su
dobili po najznačajnijim osobinama koje razlikuju jedan stil od
drugog
3. PROTOGEOMETRIJSKI STIL (1050-900.g.pr.n.e)
• Javlja se nakon nestanka • Unatoč jednostavnosti, očita
mikenske civilizacije je kompozicija te težnja
• To se razdoblje još zove tkz. harmoniji i redu
mračno doba starogrčke • Smatra se da su se boje
umjetnosti nanosile pomoću četki ili
• Nakit i lončarija jedini su nekakve vrste primitivnih
ostatci grčke umjetnosti tog kistova
razdoblja – ne zna se kako je • Najznačajniji centri su
izgledala arhitektura ni Korint, Kikladi, Boetija te
skulptura budući da nisu jonske kolonije na egejskom
nađeni nikakvi ostatci moru
• Stil je ograničen na • Lefkandi je najvažnije
krugove, trokute, lukove i nalazište protogeometrijske
valovite linije lončarije
4. Protogeometrijska
amfora
• Atena, oko 900.g. pr.n.e
•Amfora s dvije ručke, sa
šahovnicom na vratu te
valovitim paralelnim
linijama na središnjem
dijelu
• visina – oko 35 cm
•Danas se nalazi u British
Museum
5. Geometrijski stil (9. i 8. st. pr. n.e)
• Vrhunac dostiže početkom 8. st. pr. • Najrazvijeniji oblik ovog stila
n.e. teži dekorativnosti i
• Javljaju se neki novi motivi poput slikovitosti
meandra i drugih, složenijih
geometrijskih oblika • Gotovo čitava površina vaze ili
• U najranijoj fazo ovog stila javljaju predmeta biva
se samo apstraktni motivi, i to prebojana, slikar nerado
izvedeni u crnom laku visokog ostavlja prazan prostor
sjaja • Praznine se ispunjavaju
• Kasnija faza donosi likove životinja vijugama ili kukastim
(konji, jeleni, koze, guske) koji su križevima. Ovaj horror vacui –
poredani na uskim, paralelnim
trakama strah od praznog prostora
• Kompozicija postaje bogatija i
postat će jedna od glavnih
kompliciranija, sa više detalja. karakteristika geometrijskog
stila
• Na samom prelazu
geometrijskog u orijentalni
stil, javlja se i ljudska figura
6. Boetijska hidra s
pticama, oko 700 – 675
g.pr.n.e
• 28 cm visoka
•U donjem dijelu vlada
stroga geometrija, nižu se
redovi
jednostavnih, paralelnih
kružnica čiji ritam prekida
široka traka sa ispunjenim
elipsama
•U gornjoj zoni, prema
vratu javljaju se izlomljene
linije (cik-cak ukrasi)
•Sam vrat posude oslikan je
životinjskim motivima –
pticama te zmijolikim
likovima
7. Dipylonska vaza, oko
700.g.pr.n.e
•Najpoznatija starogrčka
vaza
•Pronađena na atenskom
groblju
•U gornjoj zoni javlja se
stepenasti meandar
•U sredini javljaju se ljudski
likovi i to u procesiji koja
predstavja pogrebnu
povorku
•U donjoj traci prikazana je
povorka konja koji vuku
dvoprege
•Ljudski lik je visoko
stiliziran i strogo
geometriziran
9. Orijentalni stil (7. st. pr. n.e.)
• Javlja se na istočnom
sredozemlju i egejskom
moru krajem 8. st. pr. n.e
• Nastaje pod utjecajem
razvoja trgovine – mješaju
se orijentalni i geometrijski
elementi
• Skup motiva se širi –
javljaju se lavovo, sfinge,
grifoni (utjecaj mitologije)
te palmete i lotos
• Ljudska figura je veoma
rijetka
10. • Pariz, Louvre
• Korintski vrč, oko 630. g. pr.n.e
• Javlja se polikromija – počinju se
upotrebljavati različite boje
• Osim likova i crteža, počinje se
bojati i sama podloga
11. Arhajsko razdoblje (620 – 500.g.pr.n.e)
• Za ovo razdoblje • Geometrijski ornamenti
karakterističnea je tehnika postaju rubni i služe samo u
oslikavanja crnih figura na dekorativne svrhe – za
crvenoj podlozi ispunjavanje prostora i
• Ovo je STIL CRNIH naglašavanje rubova
FIGURA • Slikanje se izvodi crnom
• Jednak tretman i bojom na žućkastoj i
životinjskih i ljudskig figura ružičastoj podlozi pečene
gline. Postepeno se dolazi
• U kompoziciji, one imaju
do naturalističkog
jedanku važnost
prikazivanja ljudskih likova u
• Likovi su obavezno u različitim položajima i
profilu i uspješna su radnjama.
mješavina starogrčke
geometrije i orijentalnih • Na izbor tema uvelike utječe
organskih likova mitologija
12. Amfora
• Ahilej i Pentilesija
• oko 530.g.pr.n.e
• British Museum
• Tehnika crnog lika na
crvenij podlozi
• Veliki napredak u
slikanju ljudskog lika s
obzirom na geometrijsko
i orijentalno razdoblje
• Likovi su i dalje plošni
no dobivaju na pokretu i
širini
• Puno pažnje posvećeno
detaljima (oklop, izrazi
lica, oružje, položaj
tijela)
13. Skakač u dalj s utezima, oko 520.g.pr.n.e
Acheloos
Dionizov brod, oko 530.g.pr.n.e
Exekias
14. Klasični stil (prijelaz 4.u.5 st.pr.n.e)
• Na prijelazu iz 4.u 5. • U slikarstvu na keramici se
stoljeće pr.Kr. nastaje novi pored
način oslikavanja vaza tako plošnih, stiliziranih, crvenih
da se čitava površina likova na crnoj
pokriva crnim namazom, a podlozi, javljaju i potpuno
likovi se ne bojaju pa ostaju bijeli pogrebni lekiti s
rumenkaste boje u mekšim linijama
prirodnom tonu pečene • To je tehnika bijele podloge
gline. koja je bila teža i zahtijevala
• STIL CRVENIH FIGURA je veće slikarsko umiječe
budući da su se obrisne
linije likova morale
prethodno urezivati na
površinu predmeta
15. Dvoručna amfora
• Atena i Heraklo
• Oko 510.g.pr.n.e
• Tehnika crvenih likova na
tamnoj podozi
• Geometrijski ornament je
sporedan, služi samo kao
ukras na ručkama te za
dekoraciju
završnog, gornjeg friza
• Prikaz ljudskih figura je
plošan ali vrlo realističan
• Slikar ANDOKIDES
16. • Apolon sa crnom
pticom (golub ili
gavran)
• Pronađen u grobnici u
Delfima (vjerojatno
svećeničkoj)
• Apolon u ruci drži
kitaru, odjeven je u
peplos i sandale, na
glavu ima lovorov
vijenac
• Desnom rukom izlijeva
žrtveno vino
• Tehnika bijele podloge
• Detalj sa zdjele
17. • Muza svira liru, Atenski
lekit, oko 430.g.pr.n.e