2. SVAKA ZNANOST JE ODREĐENA METODAMA KOJIMA SE U ISTRAŽIVANJU KORISTI!
Tako psihologija istražuje samo ono što se može opažati i provjeriti, a do spoznaje dolazi
sustavnim istraživanjem.
Najvažnija karakteristika psihologijskih istraživanja koja ih razlikuje od npr. istraživanja u
prirodnim znanostima je ta što se provodi na LJUDIMA i to uvijek treba imati na umu.
Važno je da se u istraživanjima nikad ne naudi ispitanicima kroz samo provođenje
istraživanja i objavom rezultata.
3. ZNANSTVENI PRISTUP NASUPROT LAIČKOM!!!!
sistematičan, usmjeren na točno određene
pojave, provodi se u dobro definiranim
uvjetima
nesistematičan, usmjeren na prigodne
pojave, uvjeti nisu definirani
objektivna spoznaja bez obzira na
raspoloženja, želje, očekivanja ili potrebe
istraživača
subjektivna spoznaja pod utjecajem
raspoloženja, želje, očekivanja ili potreba
veliki broj provjerenih ili jednoznačnih
podataka prije nego se donesu opći zaključci
na temelju jednoga ili nekolicine opaženih
slučajeva stvaraju se stavovi i donose opći
zaključci
koristi se znanstvenim metodama koristi se logičnim zaključivanjem i
intuicijom
rezultati mogu biti neočekivani i suprotni
logičkom razmišljanju
objašnjenja mogu biti točna i netočna
drugi istraživači mogu provjeriti rezultate drugi ne provjeravaju naše zaključke
5. METODE ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI
OPAŽANJE I SAMOPAŽANJE
KORELACIJSKA METODA
EKSPERIMENT
STUDIJA SLUČAJA
6. 1. OPAŽANJE I SAMOPAŽANJE
• SAMOOPAŽANJE ili INTROSPEKCIJA je sustavno opažanje vlastitih
psihičkih procesa. Ova metoda je svojstvena samo psihologiji.
• Kod OPAŽANJA DRUGIH istraživač unaprijed planira ponašanje koje će
opažati, način opažanja i bilježenja opažanog. Primjer opažanja je
opažanje utječe li raspored klupa na aktivnost djece u nastavi (Lambert i
sur. 1985.)
7. 2. KORELACIJSKA METODA
Kod korelacijske metode određuje se POVEZANOST dviju ili više pojava
(Npr. povezanost inteligencije i školskog uspjeha)
Negativna strana ove metode je što se njome ne odgovara na pitanje što je
uzrok, a što posljedica. NE GOVORI O UZROČNO POSLJEDIČNOM
ODNOSU MEĐU VARIJBLAMA.
Korelacijska metoda nam služi za PREDVIĐANJE.
Izražava se koeficijentom korelacije (r). Maksimalna korelacija je 1.
Ukoliko je nema je 0.
Ukoliko rast u jednoj varijabli prati rast u drugoj govorimo o
POZITIVNOJ korelaciji. Ukoliko rast u jednoj varijabli prati pad u drugoj
govorimo o NEGATIVNOJ korelaciji.
9. 3. EKSPERIMENT
• EKSPERIMENT je postupak kojim se u kontroliranim uvjetima namjerno
izaziva neka pojava radi opažanja ili mjerenja.
• Eksperiment može biti u laboratorijskim - strogo kontroliranim uvjetima
ili u prirodnim uvjetima.
• Jedino ovom metodom može se utvrditi stvarna uzročna povezanost
među pojavama.
NEZAVISNA varijabla (NZV) je varijabla koju unosimo u
eksperiment i provjeravamo djeluje li na zavisnu.
ZAVISNA varijabla (ZV) je varijabla koju opažamo i/ili
mjerimo i eksperimentu.
10. Npr. Želimo ispitati može li na učenički interes za fiziku djelovati nastava u
"elektronskoj učionici". Ispitat ćemo to tako da jedna grupa učenika tokom cijele
školske godine svladava građu u uobičajenoj učionici, a druga skupina uči fiziku
jedan značajan dio sati u istoj školskoj godini u "elektronskoj učionici".
• ŠTO JE ZAVISNA, A ŠTO NEZAVISNA VARIJABLA U OVOM SLUČAJU?
• ZAVISNA = interes za fiziku
• NEZAVISNA = nastava u elektronskoj učionici
11. 4. STUDIJA SLUČAJA
Temeljito i produbljeno proučavanje jednog ili više pojedinaca
(“slučajeva”) kako bi se došlo do nekih općih spoznaja. Metoda -
korisna da bi se bolje razumjeli rijetki slučajevi ili vrlo specifične
intervencije, ali ograničena je mogućnost generalizacije i zahtjeva
puno vremena.
12. LITERATURA
• Boban Lipić, A., Jambrović Čugura, I., Kolega M. (2020.). Psihologija udžbenik psihologije
u drugom i trećem razredu gimnazija . Zagreb. Školska knjiga
• Bratko, D. (2017). Psihologija – udžbenik za gimnazije. Zagreb: Profil International
• Jambrović Čugura, I. (2013). Psihologija – priručnik za pripremu ispita na državnoj
maturi. Zagreb: Profil
FOTOGRAFIJE
• https://goo.gl/images/ob7g7M
