1. Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Ravnateljica
Prilaz prof. Ivana Vrančića 5, 49210 Zabok | +385 49 221 620, +385 98 251 575 Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju
www.ss-sudigo-zabok.skole.hr Škola partner: Matice hrvatske 11, 21000 Split
EDUKATIVNE –
OBRAZOVNE
TEHNOLOGIJE
mr. Nataša Ljubić Klemše
natasa.ljk@gmail.com
@NatasaLJK
2. UVOD
• novo multimedijsko okruţenje
• promjene u obrazovanju prilagodba
školskog sustava društvu znanja
• IKT sastavni dio sustava obrazovanja
• prednosti obrazovnih tehnologija – metode
uĉenja i pouĉavanja
• unaprjeĊenje procesa uĉenja
• stvaranje poticajnih sredina za uĉenje
3. INFORMACIJSKO DOBA
• globalizacija
• umreţavanje
• brz tehnološki razvitak
• ubrzano zastarijevanje informacija i znanja
• revidirani Mooreov zakon
• neminovna prilagodba školskog sustava
4. OBRAZOVANJE
• oslonjeno na IK tehnologije
• savladavanje temeljnih tehnoloških znanja,
u svrhu stjecanja potrebnih vještina koje
zahtijeva upotreba IK tehnologije
• uĉenici stjecanje informacijske i
informatiĉke pismenost
• raĉunalna pismenost – pratiti brze
tehnološke promjene
5. POJEDINAC
• FIT person – osoba “spretna” u korištenju
tehnologije (engl. Fluent with Information
technology)
• spretnost, okretnost (engl. computer
fluency) – viša razina kompetentnosti u
radu s raĉunalima i pametnim ureĊajima
(znanje upotrebe + konstruktivna primjena
kao alata)
• Web 2.0 alati, Web 2.0 kultura
6. SVRHA (1)
• pouĉavanje usmjereno na uĉenika
• uĉenje nije samo konzumiranje sadrţaja
• uĉenje = suradnja kreiranje vlastitog
znanja uz pomoć dostupnih izvora i drugih
korisnika
individualizacija obrazovanja
stvaranje okruţenja po mjeri uĉenika
stvaranje poticajnih sredina za uĉenje
7. SVRHA (2)
• upotreba OT (obrazovne tehnologije) –
bolja recepcija informacija (više kanala
prijema; vizualni, akustiĉki, kinestetiĉki)
• tranzicija tradicionalnih naĉina pouĉavanja
i uĉenja u suvremene
• prilagoĊavanje i/ili promjena uloge uĉitelja
– od jedinog izvora znanja do moderatora,
facilitatora, koordinatora
8. SVRHA (3)
• unaprjeĊenje obrazovanja, uĉenja i
po(d)uĉavanja, ali i ishoda uĉenja
• olakšavanje procesa uĉenja
• povećava uĉinkovitost obrazovnog
sustava u pogledu djelotvornosti i
uĉinkovitosti
9. DEFINICIJA(E)
• naĉini postizanja obrazovnih ciljeva, razliĉiti postupci i
sredstva uspješnog pouĉavanja (Pastuović
1999., Matijević 2002.)
• sadrţaji posredovani odreĊenim tehniĉkim medijima i
tehnologijama
• Obrazovna tehnologija je upotreba tehnologije za
unaprjeĊenje obrazovanja. To je sustavan, ponavljajući
proces za planiranje nastave i struĉnog usavršavanja u
svrhu poboljšavanja izvedbe. Ponekad je znana i kao
instrukcijska tehnologija ili uĉeća tehnologija.
izvor: Wikipedia:Educational_technology
10. • Istraţivanje i etiĉka praksa olakšavanja uĉenja i
poboljšanja izvedbi stvaranjem, korištenjem i
upravljanjem odgovarajućih tehnoloških procesa i
resursa. (Scott Adams)
• “… bilo koji ureĊaj dostupan nastavniku u pouĉavanju
uĉenika, uĉinkovitije i poticajnije nego uz iskljuĉivo
korištenje nastavnikova glasa.” Larry Cuban, 1986.,
“Teachers and Machines”
11. • Sloţen, integrirani proces koji ukljuĉuje ljude, postupke,
ideje, ureĊaje i organizaciju za analizu problema, i
osmišljavanje, provedbu, vrednovanje i upravljanje
rješenjima; sudjeluje u svim aspektima ljudskog uĉenja.
izvor: Association for Educational Communications and Technology
(AECT)
Tehnologija znaĉi sustavnu primjenu znanstvenog ili
drugaĉije organiziranog znanja na praktiĉnom zadatku. U
skladu s tim OT je zasnovana na teoretskim znanjima
razliitih disciplina (komunikologije, psihologije, umjetne
inteligencije, raĉunalnih znanosti itd.) plus
eksperimentalno znanje iz obrazovne prakse (Natalie
Descryver)
12. SASTAVNICE
• OBRAZOVANJE + TEHNOLOGIJE
• metode uĉenja
• ciljevi uĉenja
• evaluacija uĉenja i po(d)uĉavanja
• okolina
• mediji za uĉenje
13. OMOGUĆAVA
• situacijsko uĉenje – iskustveno uĉenje
kroz rješavanje problemskih situacija iz
prakse
• intenzifikaciju nastavnog procesa
• usmjerenu paţnju
• veću motiviranost i pozitivan utjecaj na
ponašanja, komunikacijske vještine i
vještine promišljanja
• vremensku i prostornu neovisnost
14. • interaktivnost subjekta uĉenja i sadrţaja
uĉenja
• veću i bolju uĉinkovitost jer olakšava
uĉenje, s obzirom na razliĉite stilove
uĉenja i sposobnosti uĉenika
• diferenciranje programa u skladu s
uĉenikovim individualnim mogućnostima
• veću odgovornost za vlastito uĉenje
15. DRUŠTVENI MEDIJI
• tehnologija zasnovana na web i mobilnim
platformama koja podupire interaktivni
dijalog
• skupina internetskih aplikacija koja
omogućava stvaranje i razmjenu sadrţaja
• FB, Twitter, Edmodo, MySpace
• Moodle
16. IKT
• tehnologije = IKT
• obuhvaća sve tehnologije koje
omogućavaju rukovanje informacijama
• tehnologije dostupne obrazovnim
djelatnicima
• njihova primjena u nastavnom procesu
17. IKT U OBRAZOVANJU
• podrazumijeva primjenu informacijske
tehnologije u svim podruĉjima
poduĉavanja i uĉenja, naglašavajući
komunikacijsku komponentu informacijske
tehnologije
• IKT – podloga za kreativnu i djelotvornu
upotrebu znanja
18. SUVREMENA OBRAZOVNA
TEHNOLOGIJA
• integrira suvremeno koncipiran program
uĉenja (softver) i tehniku (hardver) putem
koje program postaje dostupan
• znaĉajna uloga u modernizaciji
obrazovanja
19. ODABIR OT
• S uĉenici (engl. Students)
• E lakoća upotrebe (engl. Ease of use)
• C troškovi (engl. Costs)
• T pouĉavanje i uĉenje (engl. Teaching and learning)
• I interaktivnost (engl. Interactivity)
• O organizacijska pitanja (engl. Organisational issues)
• N novitet (engl. Novelty)
• S brzina (engl. Speed)
20. e-UĈENJE (1)
engl. e-learning
uĉenje i pouĉavanje uz upotrebu IKT-a
(upotreba Interneta i multimedije)
• u uĉionici
• mješovito
• potpuno online
22. e-UĈENJE (3)
PREDNOSTI NEDOSTACI
kvalitetno sudjelovanje u odreĊena znanja i vještine
nastavi korisnika
e-uĉionica otvorena 24 sata nema 100% pouzdanosti
opreme
dinamiĉna interakcija veća odgovornost polaznika
instruktora i polaznika
lagan pristup sadrţajima problematika autorskih e-
prava
23. KOMPETENCIJE
• … kombinacija znanja, vještina, stavova, vrijednosti,
ţelja i navika koje pojedincu omogućavaju aktivno i
uĉinkovito djelovanje u odreĊenom podruĉju i profesiji
(Deakin Crick, R. 2008)
• … skupina znanja, vještina i iskustva potrebnih za
budućnost, a koja se oĉituje u aktivnosti (Katane, 2006)
• … znanja, vještine, stavovi, vrijednosti, motivacije i
vjerovanja potrebna ljudima kako bi bili uspješni u poslu
(Gupta, 1999)
24. KLJUĈNI ELEMENTI
• prepoznavanje potrebe za informacijom
• pronalaţenje i prikupljanje informacija
putem raĉunala
• analiza i procjena informacija
• korištenje (pohranjivanje, stvaranje i
prikazivanje) informacija putem raĉunala
• objavljivanje i razmjena informacija putem
Interneta
25. KOMPETENCIJE
POUĈAVATELJA
ULOGA POUĈAVATELJA U PRIMJENI OT
• temeljne
• specifiĉne
• nove
DIGITALNA KOMPETENCIJA
osposobljenost za sigurnu i kritiĉku upotrebu
informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u
osobnom i društvenom ţivotu te u komunikaciji
(Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te
opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, 2011.)
26. KOMPETENTAN
POUĈAVATELJ
• brine o cjelokupnoj liĉnosti uĉenika
• pruţa kvalitetno obrazovanje
• razvija snaţnu osobnost
1. PRAKSA
2. VODSTVO I UPRAVLJANJE
3. OSOBNA UĈINKOVITOST
27. SPREGA OT I WEB ALATA
• WEB 1.0
• rani stupanj upotrebe www; primarna
zadaća je izgradnja weba
• socijalni pristup – korisnici samo vide
sadrţaj (engl. read), ali ne mogu
intervenirati u njega
28. WEB 2.0
• 2. generacija upotrebe weba koja
podrazumijeva dvosmjernu komunikaciju
korisnika i raĉunala (2004.)
• na taj naĉin korisnik od pasivnog postaje
aktivan
• prosumeri (engl. produce + consumer)
29. WEB 3.0
• 3. generacija upotrebe weba (2006.)
• INTELIGENTNI web
• više poveziv, otvoren, inteligentan,
semantiĉki, dijeljenih datoteka, proceasa
na materinjem jeziku
• pristup s bilo kojeg ureĊaja
• budućnost Interneta
• budućnost uporabe OT u obrazovne svrhe
30. SMJERNICE (engl. POLICY)
• PRIHVATLJIVO KORIŠTENJE
RAĈUNALA U ŠKOLI
• SIGURNOSNA POLITIKA – kako
ispravno koristiti tehnologiju
SID (Safer Internet Day)
• 5. veljaĉe 2013. (svake godine drugog
dana drugog tjedna mjeseca veljaĉe)
• 10. godišnjica – 2013. godine
31. DOMAĆA ZADAĆA
• Do sljedećeg susreta realizirati barem
jedan nastavni sat uz pomoć suvremene
obrazovne tehnologije i promišljati o:
ISKUSTVU I OSOBNOM MIŠLJENJU
PROCJENI STUPNJA UĈENIKOVE
USVOJENOSTI SADRŢAJA
USPOREDBI S KLASIĈNOM NASTAVOM
REAKCIJAMA UĈENIKA
(kompetencijama, sigurnosti, smjernicama …)
32. UPUTE
• wiki stranica
• registrirati se na WikiSpaces edu
• http://obrazovnetehnologije.wikispaces.com/
• Wallwisher – ostaviti post o realizaciji
zadatka
• komentirati na Twitteru #otsudigo
Editor's Notes
PREDUVJETI: ljudski čimbenik – promijenjena uloga učitelja – nove uloge učitelja (moderator i koordinator; refleksivni praktičar, akcijski istraživač; facilitator)
KOMPETENCIJE SE MOGU UTVRĐIVATI I RAZVIJATI.
such as those using semantic web, microformats, natural language search, data-mining, machine learning, recommendation agents, and artificial intelligence technologies — which emphasize machine-facilitated understanding of information in order to provide a more productive and intuitive user experience.” Semantički web je nadopuna, ekstenzija World Wide Web-a a nastao je u potrazi za efikasnijim rješenjima za pronalaženje informacija, te kao takav omogućuje bolju suradnju između računala i korisnika. Ideja je da se sve informacije koje se na web-u pojavljuju označe posebnim tagovima tako da računala mogu automatizirano povezivati podatke iz jednoga tipa informacija (primjerice – fotografija s označenim mjestom, datumom i vremenom nastanka) s nekim drugim tipom informacija (primjerice – meteorološko izviješće za period kada je nastala fotografija) [1]. Semantički web kao koncept predstavlja i omogućava da webu dostupni izvori informacija mogu biti organizirani i korišteni semantičkim, a ne sintaktičkim ili strukturalnim metodama, on predstavlja sinergiju programa koji prikupljaju sadržaj sa weba iz različitih izvora, zatim procesira informaciju i razmjenjuje rezultate sa drugim programima, na globalnoj razini [2].