Prijedlog novog kurikuluma informatike uključuje razvoj informatičkih kompetencija kao što su digitalna pismenost, programiranje, i računalno razmišljanje, s ciljem pripreme učenika za suvremeno digitalno društvo. Kurikulum naglašava konstruktivistički pristup učenju te potiče samostalnost i odgovornost kod učenika kroz praktične projekte. Odgojno-obrazovni ciljevi su usmjereni na kritičko razmišljanje, suradnju u online okruženju, i sigurnu upotrebu digitalnih tehnologija.

1. Prijedlog
Novi kurikulum Informatike
– domaća tradicija uz
svjetske trendove
Lidija Kralj, prof.
članica stručnih radnih skupina za kurikulum Osnovne škole,
međupredmetne teme Uporaba IKT i predmeta Informatika

2. Stručna radna skupina za Informatiku
Predrag Brođanac, V. gimnazija, Zagreb
Nikolina Bubica, OŠ Mokošica, Dubrovnik
Lidija Kralj, OŠ Veliki Bukovec, Veliki Bukovec
(voditeljica iz redova Stručne radne skupine)
Zlatka Markučič , XV. gimnazija, Zagreb
Marina Mirković, Tehnička škola Požega, Požega
Maristela Rubić, I. gimnazija Split, Split
Darka Sudarević, III. gimnazija, Zagreb
Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i
administrativnu podršku
Antonela Czwyk Marić, Agencija za odgoj i obrazovanje
Viktorija Hržica, Agencija za odgoj i obrazovanje
Članovi Stručne radne skupine iz Ekspertne radne skupine
Branka Vuk

3. Struktura kurikuluma
nastavnoga predmeta

5. 1. Opis predmeta
Informatičke kompetencije uključene u prijedlog
kurikuluma:
• digitalna pismenost
• suradnja i komunikacija u online okruženju
• računalno razmišljanje
• programiranje
• prikazivanje i obrada informacija
• poznavanje digitalne tehnologije
• kritičko pretraživanje informacija
• odgovorna i primjerena uporaba tehnologije

6. • primjerenom pedagoškom praksom koja naglašava
konstruktivistički pristup učenju te stavlja učenika
u središte procesa učenja razvijati navedene
kompetencije, ali i samostalnost, samopouzdanje,
odgovornost i poduzetnost.
• sadržaji iz predmeta Informatika trebaju se usvajati
tijekom cijeloga školovanja, od prvoga do petoga
ciklusa pri čemu bi se trebalo koristiti načelom
1. Opis predmeta

7. postati informatički pismeni kako bi se mogli
samostalno, odgovorno, učinkovito, svrhovito i
primjereno koristiti digitalnom tehnologijom te se
pripremiti za učenje, život i rad u društvu koje se
razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja
razvijati digitalnu mudrost kao sposobnost odabira i
primjene najprikladnije tehnologije ovisno o zadatku,
području ili problemu koji se rješava
razvijati kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost
uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
2. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja
i poučavanja predmeta (1)

8. razvijati računalno razmišljanje, sposobnost
rješavanja problema i vještinu programiranja
učinkovito i odgovorno komunicirati i surađivati
u digitalnome okruženju
razumjeti i odgovorno primjenjivati sigurnosne
preporuke te poštivati pravne odrednice pri
korištenju digitalnom tehnologijom u
svakodnevnome životu
2. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja
i poučavanja predmeta (2)

9. Računalno
razmišljanje
prikazivanje podataka pomoću apstraktnih
modela i simulacija
logičko povezivanje i analiza podataka
automatizacija rješenja uporabom
algoritamskoga razmišljanja
prepoznavanje, analiza i primjena
mogućih rješenja s ciljem postizanja
učinkovitoga rezultata vodeći računa o
dostupnim resursima
formuliranje problema načinom primjerenim
uporabi računala i računalnih alata
generalizacija procesa rješavanja problema
primjenjivoga na čitav niz sličnih problema

10. 3. Domene u organizaciji
predmetnoga kurikuluma

11. A. Informacije i digitalna tehnologija
• Tražiti, dohvaćati te kritički vrednovati informacija iz
različitih izvora i zbirki podataka
• Poznavati obrasce digitalnoga prikazivanja različitih
vrsta podataka kao što su brojevi, tekst, zvuk, slike i
video
• Razvijati strategije za uočavanje, opisivanje te
objašnjavanje uzoraka i odnosa među podatcima
• Primjenjivati vizualizacije i simulacije za prikazivanje
pojednostavljenih modela rada računala
• Poznavati temeljne koncepte rada računala i
pojedinih uređaja, obrasce pohrane podataka te
obilježja i načine prijenosa digitalnih informacija

12. • Njegovati pristup rješavanja problema koji je
primjenjiv na računalu
• Razvijati vještine logičkoga zaključivanja,
modeliranja, apstrahiranja te rješavanja problema
• Razvijati samopouzdanje, upornost i preciznost u
ispravljanju pogrešaka, sposobnost komunikacije i
zajedničkoga rada usmjerenoga prema postizanju
određenoga cilja
B. Računalno razmišljanje i
programiranje (1)

13. • Primjenjivati metakognitivne vještine za rad na
složenim problemima razdvajajući ih u više
jednostavnih problema
• Poticati kod učenika motivaciju za razvoj
računalnih programa koji uključuju standardne
postupke razvoja programa, ali i inovativnost,
poduzetnost te preuzimanje inicijative pri izradi
dizajna i razvoja novih modela i proizvoda
primjenom računalne tehnologije
B. Računalno razmišljanje i
programiranje (2)

14. • Poznavati mogućnosti aktualne tehnologije i računalnih
programa
• Razvijati vještine suradnje i komunikacije u online
okruženju
• Preuzimati aktivne uloge u stvaranju pozitivnih digitalnih
tragova
• Samostalno ili u timu odabrati prikladne digitalne
sadržaje i programe, stvarati, urediti, objaviti te
predstaviti svoje digitalne sadržaje (crtež, pisani dokument,
prezentaciju, videouradak, mrežni sadržaj ….)
C. Digitalna pismenost i komunikacija

15. D. e-Društvo
• Odgovorno, sigurno i učinkovito upotrebljavati
internet (od praćenja novosti do korištenja javnim
uslugama poput e-dnevnika, e-građana ili e-zdravstva)
• Razumjeti što su osobni podatci i kako ih zaštititi
• Znati se zaštititi od prijevara, prijetnji i elektroničkoga
nasilja
• Reagirati na neprikladne oblike ponašanja
• Poštovati tuđu privatnost
• Znati gdje potražiti pomoć zbog neželjenih sadržaja ili
kontakata

16. 1. ciklus 2. ciklus 3. ciklus 4. ciklus 5. ciklus
1. CIKLUS
2. CIKLUS
3. CIKLUS
4. CIKLUS
5. CIKLUS
e-Društvo
Digitalna
pismenost i
komunikacija
Računalno
razmišljanje i
programiranje
Informacije i
digitalna
tehnologija
Okvirni prikaz zastupljenosti domena prema
obrazovnim ciklusima

17. 4. Odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i
domenama
• su jasni i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u
određenoj predmetnoj domeni u pojedinoj godini
učenja i poučavanja nastavnog predmeta
• kroz godine učenja čine zaokruženu, logičnu cjelinu
učenja i poučavanja u određenoj predmetnoj domeni
trebaju biti općenitiji, širi i složeniji
• broj odgojno-obrazovnih ishoda po razredu je 6 - 20
• ishodi nisu složeni kronološki i mogu se međusobno
kombinirati i povezivati
• Od učenika se očekuje ostvarivanje svih odgojno-
obrazovnih ishoda, ali naravno, ne u istoj razini.

18. 1. B.1.1 rješava jednostavan logički
zadatak
B.1.2 prati i prikazuje slijed koraka
potrebnih za rješavanje nekoga
jednostavnog zadatka
2. B.2.1 analizira niz uputa koje izvode
jednostavan zadatak, ako je
potrebno ispravlja pogrešan
redoslijed
B.2.2 stvara niz uputa u kojemu
upotrebljava ponavljanje.
3. B.3.1 stvara program korištenjem
vizualnoga okruženja u kojem se
koristi slijedom koraka, ponavljanjem
i odlukom te uz pomoć učitelja
vrednuje svoje rješenje
B.3.2 slaže podatke na koristan
način.
4. B.4.1 stvara program korištenjem
vizualnog okruženja u kojem koristi
slijed, ponavljanje, odluku i ulazne
vrijednosti
B.4.2 rješava složenije logičke
zadatke s uporabom računala ili
bez uporabe računala

19. 5. B.5.1 koristi se programskim
alatom za stvaranje
programa u kojemu se koristi
ulaznim i izlaznim
vrijednostima te
ponavljanjem
B.5.2 stvara algoritam za
rješavanje jednostavnoga
zadatka, provjerava
ispravnost algoritma, otkriva
i popravlja pogreške.
6. B.6.1 stvara, prati i
preuređuje programe koji
sadrže strukture grananja i
uvjetnoga ponavljanja te
predviđa ponašanje
jednostavnih algoritama koji
mogu biti prikazani
dijagramom, riječima
govornoga jezika ili
B.6.2 razmatra i rješava
složeniji problem
rastavljajući ga na niz
potproblema

20. 7. B.7.1 razvija
algoritme za
rješavanje
različitih
problema
koristeći se
nekim
programskim
jezikom pri
čemu se
koristi
prikladnim
strukturama i
tipovima
podataka
B.7.2
primjenjuje
algoritam
(sekvencijaln
og)
pretraživanja
pri
rješavanju
problema
B.7.3
dizajnira i
izrađuje
modularne
programe koji
sadrže
potprograme
u
programskom
jeziku
B.7.4 koristi
se
simulacijom
pri rješavanju
nekoga, ne
nužno
računalnoga,
problema.

21. 8. B.8.1
identificira neki
problem iz
stvarnoga
svijeta, stvara
program za
njegovo
rješavanje,
dokumentira
rad programa i
predstavlja
djelovanje
programa
drugima
B.8.2
prepoznaje i
opisuje
algoritam
sortiranja,
primjenjuje
jedan
algoritam
sortiranja za
rješavanje
zadanoga
problema u
programsko
m jeziku
B.8.3 prepoznaje i opisuje
mogućnost primjene
rekurzivnih postupaka pri
rješavanju odabranih
problema te istražuje daljnje
mogućnosti primjene
rekurzije

22. 1. r B. 1. 1
analizira
problem,
definira
ulazne i
izlazne
vrijednosti
te uočava
korake za
rješavanje
problema
B. 1. 2 primjenjuje
jednostavne tipove
podataka te
argumentira njihov
odabir, primjenjuje
različite vrste izraza,
operacija, relacija i
standardnih funkcija
za modeliranje
jednostavnoga
problema u
odabranome
programskom jeziku
B. 1. 3 razvija
algoritam i
stvara program
u odabranome
programskom
jeziku
rješavajući
problem
uporabom
strukture
grananja i
ponavljanja.
Računalno razmišljanje i programiranje -
srednja škola

23. 2. r B. 2. 1
analizira
osnovne
algoritme s
jednostavnim
tipovima
podataka i
osnovnim
programskim
strukturama i
primjenjuje ih
pri rješavanju
novih
problema
B. 2. 2 u
zadanome
problemu
uočava
manje
cjeline,
rješava ih
te ih
potom
integrira u
jedinstven
o rješenje
problema
B. 2. 3
rješava
problem
primjenju
-jući
jednodi-
menzio-
nalnu
strukturu
podataka
B. 2. 4 u
suradnji s
drugima
osmišljava
algoritam,
implementira
ga u
odabranom
programskom
jeziku, testira
program,
dokumentira i
predstavlja
drugima
mogućnosti i
ograničenja
programa.

24. 2. razred osnovne škole
e-Društvo
Ishod Razrada ishoda
Razine usvojenosti
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
D. 2. 3
NAKON DRUGE
GODINE UČENJA
PREDMETA
INFORMATIKA U
DOMENI E-
DRUŠTVO UČENIK
ANALIZIRA NEKE
OPASNOSTI KOJE
MOGU NASTUPITI
PRI UPORABI
RAČUNALA I
INTERNETA TE
PRAVILNO NA NJIH
REAGIRA.
Učenik prepoznaje moguću
opasnost od nepoznate osobe u
virtualnome svijetu, prepoznaje
elektroničko nasilje. U nekim
situacijama traži pomoći odrasle
osobe (znati gdje može potražiti
pomoć, razvijati atmosferu
povjerenja i osnaživanja).
Primjenjuje pozitivne obrasce
ponašanja pri suočavanju s
elektroničkim nasiljem. Analizira
primjere elektroničkoga nasilja i
zajednički pronalazi rješenja za
njih. Odabrati i primijeniti zdrave
navike ponašanja tijekom rada na
računalu. Procjenjuje količinu
vremena provedenoga u
virtualnome i stvarnome svijetu.
Prihvaća preporuke o količini
vremena provedenoga za
računalom.
Učenik uz pomoć
učitelja nabraja neke
opasnosti od nepoznate
osobe u virtualnome
svijetu. Prepoznaje
zdrave navike
ponašanja pri radu s
računalom.
Učenik prepoznaje
elektroničko nasilje.
U nekim situacijama
traži pomoć odrasle
osobe.
Primjenjuje zdrave
navike ponašanja
tijekom rada na
računalu.
Primjenjuje pozitivne
obrasce ponašanja
pri suočavanju s
elektroničkim
nasiljem.
Učenik objašnjava
opasnosti koje mogu
nastupiti pri uporabi
računala i interneta i
povezuje ih s
opasnostima iz
stvarnoga svijeta.
Procjenjuje količinu
vremena
provedenoga u
virtualnome svijetu.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishod - D.2.3 (1)
Učenik prepoznaje moguću opasnost od nepoznate
osobe u virtualnome svijetu, prepoznaje elektroničko
nasilje. U nekim situacijama traži pomoći odrasle osobe
(znati gdje može potražiti pomoć, razvijati atmosferu
povjerenja i osnaživanja). Primjenjuje pozitivne obrasce
ponašanja pri suočavanju s elektroničkim nasiljem.
Analizira primjere elektroničkoga nasilja i zajednički
pronalazi rješenja za njih. Odabrati i primijeniti zdrave
navike ponašanja tijekom rada na računalu. Procjenjuje
količinu vremena provedenoga u virtualnome i
stvarnome svijetu. Prihvaća preporuke o količini
vremena provedenoga za računalom.
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
Učenik uz pomoć
učitelja nabraja
neke opasnosti
od nepoznate
osobe u
virtualnome
svijetu.
Prepoznaje
zdrave navike
ponašanja pri
radu s
računalom.
Učenik
prepoznaje
elektroničko
nasilje.
U nekim
situacijama traži
pomoć odrasle
osobe.
Primjenjuje
zdrave navike
ponašanja
tijekom rada na
računalu.
Primjenjuje
pozitivne
obrasce
ponašanja pri
suočavanju s
elektroničkim
nasiljem.
Učenik objašnjava
opasnosti koje
mogu nastupiti pri
uporabi računala i
interneta i
povezuje ih s
opasnostima iz
stvarnoga svijeta.
Procjenjuje količinu
vremena
provedenoga u
virtualnome svijetu.

25. Primjer 3. Gdje će se Tina igrati?
• Ako je sunčano ide na plivanje.
• Ako pada kiša, ali je jučer bilo sunčano, igra se
u kući.
• Ako pada kiša i to točno dva dana za redom,
igra se na obali
• Ako pada kiša i padala je barem tri dana za
redom, ne igra se.
danas
B.1.1 rješava jednostavan logički zadatak
B.3.1 stvara program korištenjem vizualnoga okruženja u kojem
se koristi slijedom koraka, ponavljanjem i odlukom te uz pomoć
učitelja vrednuje svoje rješenje

26. 5. razred osnovne škole
Informacije i digitalna tehnologija
Ishod Razrada ishoda
Razine usvojenosti
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
A. 5. 1
NAKON PETE
GODINE UČENJA
PREDMETA
INFORMATIKA U
DOMENI
INFORMACIJE I
DIGITALNA
TEHNOLOGIJA
UČENIK
PRONALAZI I
VREDNUJE
INFORMACIJE.
Učenik razlikuje programe za
pregledavanje mrežnih stranica i mrežne
stranice za pretraživanje informacija na
mreži. Samostalno ili uz pomoć učitelja
učenik oblikuje pretragu za traženom
informacijom te analizira rezultate
pretrage. Učenik prema potrebi sastavlja
složenije pretrage koje uz ključne
riječi/izraze pretražuju informacije prema
obliku prikazanih rezultata, npr. u obliku
mrežnog sadržaja, slika, videozapisa,
geografskih mapa i sl. Pretraživanje
prema razinama dopuštenja za uporabu
sadržaja (tražilice Creative Commons, ili
dodatni uvjeti). Predviđa mogućnost
pojavljivanja neželjenoga i opasnoga
sadržaja među rezultatima pretrage te
nastoji formulirati pretrage da izbjegne
takve sadržaje. Učenik kritički vrednuje
rezultate pretrage te prema potrebi
stvara nove pretrage.
Učenik odabire program
za pregledavanje
mrežnih stranica,
prepoznaje i pokreće
odgovarajuće
mrežne stranice za
pretraživanje
informacija na mreži.
Učenik uz pomoć
učitelja izvodi pretragu
za traženom
informacijom.
Učenik izvođenjem
pretrage pronalazi
traženu
informaciju.
Učenik formulira
pretragu za
traženom
informacijom te
analizira rezultate
pretrage, slaže
složenije pretrage
koje uključuju i
pretraživanje
prema obliku
podataka i
razinama
dopuštenja
prikazanih
rezultata.
Učenik kritički
vrednuje rezultate
pretrage te prema
potrebi stvara
nove pretrage.
Formulira
pretragu tako da
izbjegne
neželjene ili
opasne sadržaje.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishod - A.5.1 (1)

27. 5. razred osnovne škole
Informacije i digitalna tehnologija
Ishod Razrada ishoda
Razine usvojenosti
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
A. 5. 1
NAKON PETE
GODINE UČENJA
PREDMETA
INFORMATIKA U
DOMENI
INFORMACIJE I
DIGITALNA
TEHNOLOGIJA
UČENIK
PRONALAZI I
VREDNUJE
INFORMACIJE.
Učenik razlikuje programe za
pregledavanje mrežnih stranica i mrežne
stranice za pretraživanje informacija na
mreži. Samostalno ili uz pomoć učitelja
učenik oblikuje pretragu za traženom
informacijom te analizira rezultate
pretrage. Učenik prema potrebi sastavlja
složenije pretrage koje uz ključne
riječi/izraze pretražuju informacije prema
obliku prikazanih rezultata, npr. u obliku
mrežnog sadržaja, slika, videozapisa,
geografskih mapa i sl. Pretraživanje
prema razinama dopuštenja za uporabu
sadržaja (tražilice Creative Commons, ili
dodatni uvjeti). Predviđa mogućnost
pojavljivanja neželjenoga i opasnoga
sadržaja među rezultatima pretrage te
nastoji formulirati pretrage da izbjegne
takve sadržaje. Učenik kritički vrednuje
rezultate pretrage te prema potrebi
stvara nove pretrage.
Učenik odabire program
za pregledavanje
mrežnih stranica,
prepoznaje i pokreće
odgovarajuće
mrežne stranice za
pretraživanje
informacija na mreži.
Učenik uz pomoć
učitelja izvodi pretragu
za traženom
informacijom.
Učenik izvođenjem
pretrage pronalazi
traženu
informaciju.
Učenik formulira
pretragu za
traženom
informacijom te
analizira rezultate
pretrage, slaže
složenije pretrage
koje uključuju i
pretraživanje
prema obliku
podataka i
razinama
dopuštenja
prikazanih
rezultata.
Učenik kritički
vrednuje rezultate
pretrage te prema
potrebi stvara
nove pretrage.
Formulira
pretragu tako da
izbjegne
neželjene ili
opasne sadržaje.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Ishod - A.5.1 (1)
Učenik razlikuje programe za pregledavanje mrežnih stranica i
mrežne stranice za pretraživanje informacija na mreži.
Samostalno ili uz pomoć učitelja učenik oblikuje pretragu za
traženom informacijom te analizira rezultate pretrage. Učenik
prema potrebi sastavlja složenije pretrage koje uz ključne
riječi/izraze pretražuju informacije prema obliku prikazanih
rezultata, npr. u obliku mrežnog sadržaja, slika, videozapisa,
geografskih mapa i sl. Pretraživanje prema razinama
dopuštenja za uporabu sadržaja (tražilice Creative Commons,
ili dodatni uvjeti). Predviđa mogućnost pojavljivanja
neželjenoga i opasnoga sadržaja među rezultatima pretrage te
nastoji formulirati pretrage da izbjegne takve sadržaje. Učenik
kritički vrednuje rezultate pretrage te prema potrebi stvara
nove pretrage.
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
Učenik odabire
program za
pregledavanje
mrežnih stranica,
prepoznaje i
pokreće
odgovarajuće
mrežne stranice za
pretraživanje
informacija na mreži.
Učenik uz pomoć
učitelja izvodi
pretragu za
traženom
informacijom.
Učenik
izvođenjem
pretrage
pronalazi
traženu
informaciju.
Učenik formulira
pretragu za
traženom
informacijom te
analizira rezultate
pretrage, slaže
složenije pretrage
koje uključuju i
pretraživanje
prema obliku
podataka i
razinama
dopuštenja
prikazanih
rezultata.
Učenik kritički
vrednuje
rezultate
pretrage te
prema potrebi
stvara nove
pretrage.
Formulira
pretragu tako da
izbjegne
neželjene ili
opasne
sadržaje.

28. 1. razred srednje škole
Računalno razmišljanje i programiranje
Ishod Razrada ishoda
Razine usvojenosti
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
B. 1. 1
NAKON PRVE
GODINE UČENJA
PREDMETA
INFORMATIKA U
SREDNJOJ ŠKOLI U
DOMENI
RAČUNALNO
RAZMIŠLJANJE I
PROGRAMIRANJE
UČENIK ANALIZIRA
PROBLEM, DEFINIRA
ULAZNE I IZLAZNE
VRIJEDNOSTI TE
UOČAVA KORAKE
ZA RJEŠAVANJE
PROBLEMA.
Analizira problem, određuje vrstu i opseg
ulaznih podataka, razmatra načine
rješavanja problema. Uočava zasebne
cjeline i rastavlja problem na manje
dijelove. Prikazuje postupak rješavanja
problema u koracima. Prepoznaje u
svojemu algoritmu osnovne algoritamske
strukture: slijed, grananje i ponavljanje.
Diskutira ispravnost algoritma te ga po
potrebi mijenja. Prepoznaje ograničenja
algoritma.
Opisuje i analizira
problem iz
svakodnevnog života te
u koracima prikazuje
postupak njegova
rješavanja
U rješenju
problema
prepoznaje glavne
algoritamske
strukture: slijed,
grananje i
ponavljanje.
Analizira svoje
rješenje problema,
provjerava ga
različitim ulaznim
vrijednostima te
predviđa rezultat
njegova izvođenja.
Analizirajući
rješenje problema
uočava i ispravlja
pogrešku u
algoritmu,
prepoznaje
ograničenja
algoritma.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Analiza i rješavanje problema: zadatci kao na natjecanju Bebras. Analiza i opisivanje što postojeći algoritam radi. Usporedba dvaju algoritama koji rješavaju
isti problem. Procjena točnosti algoritma za različite ulazne vrijednosti. Smišljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne daje točno rješenje /ne radi.
Ishod - B.1.1. SŠ

29. 1. razred srednje škole
Računalno razmišljanje i programiranje
Ishod Razrada ishoda
Razine usvojenosti
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
B. 1. 1
NAKON PRVE
GODINE UČENJA
PREDMETA
INFORMATIKA U
SREDNJOJ ŠKOLI U
DOMENI
RAČUNALNO
RAZMIŠLJANJE I
PROGRAMIRANJE
UČENIK ANALIZIRA
PROBLEM, DEFINIRA
ULAZNE I IZLAZNE
VRIJEDNOSTI TE
UOČAVA KORAKE
ZA RJEŠAVANJE
PROBLEMA.
Analizira problem, određuje vrstu i opseg
ulaznih podataka, razmatra načine
rješavanja problema. Uočava zasebne
cjeline i rastavlja problem na manje
dijelove. Prikazuje postupak rješavanja
problema u koracima. Prepoznaje u
svojemu algoritmu osnovne algoritamske
strukture: slijed, grananje i ponavljanje.
Diskutira ispravnost algoritma te ga po
potrebi mijenja. Prepoznaje ograničenja
algoritma.
Opisuje i analizira
problem iz
svakodnevnog života te
u koracima prikazuje
postupak njegova
rješavanja
U rješenju
problema
prepoznaje glavne
algoritamske
strukture: slijed,
grananje i
ponavljanje.
Analizira svoje
rješenje problema,
provjerava ga
različitim ulaznim
vrijednostima te
predviđa rezultat
njegova izvođenja.
Analizirajući
rješenje problema
uočava i ispravlja
pogrešku u
algoritmu,
prepoznaje
ograničenja
algoritma.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Analiza i rješavanje problema: zadatci kao na natjecanju Bebras. Analiza i opisivanje što postojeći algoritam radi. Usporedba dvaju algoritama koji rješavaju
isti problem. Procjena točnosti algoritma za različite ulazne vrijednosti. Smišljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne daje točno rješenje /ne radi.
Ishod - B.1.1. SŠ
Analizira problem, određuje vrstu i opseg ulaznih
podataka, razmatra načine rješavanja problema.
Uočava zasebne cjeline i rastavlja problem na
manje dijelove. Prikazuje postupak rješavanja
problema u koracima. Prepoznaje u svojemu
algoritmu osnovne algoritamske strukture: slijed,
grananje i ponavljanje. Diskutira ispravnost
algoritma te ga po potrebi mijenja. Prepoznaje
ograničenja algoritma.
Zadovoljavajuća Dobra Vrlodobra Iznimna
Opisuje i
analizira
problem iz
svakodnevn
og života te
u koracima
prikazuje
postupak
njegova
rješavanja
U rješenju
problema
prepoznaje
glavne
algoritamske
strukture:
slijed,
grananje i
ponavljanje.
Analizira
svoje
rješenje
problema,
provjerava
ga različitim
ulaznim
vrijednostim
a te predviđa
rezultat
njegova
izvođenja.
Analizirajući
rješenje
problema
uočava i
ispravlja
pogrešku u
algoritmu,
prepoznaje
ograničenja
algoritma.
PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Analiza i rješavanje problema: zadatci kao na
natjecanju Bebras. Analiza i opisivanje što postojeći
algoritam radi. Usporedba dvaju algoritama koji
rješavaju isti problem. Procjena točnosti algoritma za
različite ulazne vrijednosti.
Smišljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne
daje točno rješenje ili ne radi.

30. Dabrovi su krenuli u šetnju po šumi i kreću se u redu, jedan
za drugim. Međutim, zečevi su u šumi napravili rupe, baš
na putu na kome se dabrovi šetaju. Rupe su dovoljno
duboke da nekoliko dabrova može ući u njih. Kada se rupa
napuni dabrovima, ostali dabrovi, koji su bili iza njih u redu,
prolaze preko rupe, a zatim izlaze dabrovi koji su ušli u
rupu. Na primer, ako imamo pet dabrova označenih
brojevima: 1, 2, 3, 4 i 5 koji naiđu na rupu u koju može
upasti 3 dabra, imamo sljedeću situaciju (dabar 1 je prvi u
redu, a dabar 5 je posljednji):
Primjer 9. Zečje rupe (1)

31. U redu je sedam dabrova (počevši od broja 1 pa do broja
7). U prvu rupu na putu mogu ući 4 dabra, zatim nailaze
na rupu u koju mogu ući dva dabra, i na kraju nailaze na
rupu u koju ulaze 3 dabra. Koji je redoslijed dabrova
nakon treće rupe?
A.3216574
B.7435612
C. 1234756
D.734165

32. Organizacija učenja i poučavanja
• Ishodi su definirani tako da omogućuju
učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu
potrebnom za njihovo ostvarivanje te odabir
računalnih programa kojima će se koristiti.
• Izborom sadržaja i metoda rada moguće je
ostvariti više ishoda istovremeno.
• Aktivnosti i sadržaje ishoda moguće je
prilagoditi potrebama i interesima različitih
učenika, razreda, škola.

33. • Iskustva učenja predmeta Informatika polaze od
učeničke iskustvene i praktične uporabe tehnologije na
koju se nadograđuju teoretska znanja.
• U pristupu poučavanju važno je nove sadržaje uvijek
nadograditi na učenička prethodna iskustva i znanja.
• Iskustva učenja trebaju biti poticajna, a njihova svrha
jasna učenicima, što se postiže uključivanjem učenika u
aktivnosti koje potiču razmišljanje, istraživanje i
stvaranje.
Iskustva učenja

34. Učitelj je mentor koji učenike uči samostalno učiti i
trener koji ih potiče da daju sve od sebe i svaki dan
napreduju, odnosno budu sve bolji.
Osmišljava odgojno-obrazovne aktivnosti koje trebaju
pobuditi i držati pozornost, zanimanje i motivaciju
učenika za uključivanje u proces učenja i poučavanja
kako bi se postiglo i zadovoljstvo u učenju.
Uloga učitelja

35. Prije uporabe neke digitalne tehnologije ili programa
učitelji trebaju kritički procijeniti njihovu sigurnost i
korisnost te odgovoriti na sljedeća pitanja:
1. Zašto ih odabirem?
2. Odgovara li moj odabir razvojnoj dobi učenika?
3. Kako ću ih upotrijebiti?
4. Koje su mi tehničke, prostorne i materijalne
pretpostavke potrebne prije upotrebe?
5. Jesam li pribavio potrebna dopuštenja (suglasnost
roditelja i ravnatelja, softverske ili autorske licence)?
Mjesto i vrijeme učenja

36. Samostalno ih bira učitelj s ciljem usvajanja odgojno-
obrazovnih ishoda.
S obzirom na to da pri realizaciji kurikuluma treba dati
osobit prostor projektnomu radu i suradničkom učenju,
za učenike treba odabrati sigurna komunikacijska i
suradnička online okruženja.
Učitelj pri izradi svojih digitalnih obrazovnih sadržaja
aktivno sudjeluje u stvaranju baza otvorenih sadržaja i
scenarija učenja dijeleći i koristeći se dijeljenim
sadržajima.
Materijali i resursi za učenje 1/3

37. U učenju i poučavanju učenici i učitelji mogu se
koristiti:
● izvorima znanja, repozitorijima i digitalnim
sadržajima za učeničko istraživanje
● sadržajima za uvježbavanje, primjenu znanja
i samoprocjenu poput obrazovnih igara,
kvizova, programa i okruženja za izradu
obrazovnih sadržaja i igara
Materijali i resursi za učenje 2/3

38. U učenju i poučavanju učenici i učitelji mogu se koristiti:
● programima i okruženjima za stjecanje digitalne
pismenosti i poticanje kreativnosti učenika poput raznih
multimedijskih alata za izradu digitalnih sadržaja, razvoj i
predstavljanje ideja
● hardverskim rješenjima koja se mogu koristiti u raznim
istraživanjima te učenju programiranja
● igračkama koje se mogu programirati i dodatnim
didaktičkim sredstvima koja omogućuju učenje kroz igru.
Materijali i resursi za učenje 3/3

39. 7. Vrednovanje odgojno-obrazovnih
ishoda u predmetu
Vrednovanje odgojno-
obrazovnih ishoda detaljnije je
opisano u dokumentu Okvir za
vrednovanje procesa i ishoda
učenja u osnovnim i srednjim
školama Republike Hrvatske.
.

40. Za učenje – razumijevanje kriterija i metoda vrednovanja,
postavljanje vlastitih ciljeva, učiti kako učiti
Kao učenje – samovrednovanje, refleksije, vršnjačko vrednovanje,
analiza svoje uspješnosti

41. Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje rezultira kvalitativnom povratnom
informacijom o tijeku procesa učenja, a ne ocjenom.
● popisi za provjeru – popis aktivnosti ili zadataka koje
učenik izvodi, a s pomoću kojeg sam prati realizaciju i
uspješnost
● e-portfolio – zbirka digitalnih radova koju učenik
izrađuje tijekom školovanja
● praćenje tijekom rada – uporaba online sustava za
opažanje i davanje brzih povratnih informacija
učenicima.

42. Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje kao učenje postiže se različitim
aktivnostima vršnjačkoga i/ili samorefleksivnoga
vrednovanja.
● samorefleksija i samovrednovanje
● popisi za provjeru
● interaktivne lekcije, zadatci ili simulacije
● odabir složenosti zadataka prema samoprocjeni te
refleksija nakon rješavanja

43. ● digitalni dnevnici učenja kao dopuna učeničkim e-
portfolijima ili kao samostalni dokumenti u kojima
učenici bilježe svoje uspjehe i izazove
● izlazne kartice (exit ticket) – učenici daju sebi i
učiteljima jednostavnu povratnu informaciju
(primjerice: razumio sam, trebam još malo učenja,
nisam razumio)
● vršnjačko vrednovanje kao dio suradničkih aktivnosti
kojima vršnjaci prate rad u timu, pri čemu učenici
odlučuju o kriterijima vrednovanja.

44. Vrednovanje kao učenje i
vrednovanje za učenje
ne rezultiraju ocjenama!

45. Vrednovanje naučenog
• usmene provjere znanja
• pisane provjere i/ili provjere znanja na računalu
• e-portfolio – vrednuju se pojedini radovi prema zadanim
ishodima učenja te napredovanje učenika tijekom školske
godine
• učenički projekti – vrednuje se sudjelovanje učenika, razine
aktivnosti, komunikacije i suradnje, projektna
dokumentacija te krajnji rezultati projekta i njihovo
predstavljanje
• uporaba online provjera – unutarnje/hibridno
• ovo vrednovanje uvijek rezultira ocjenom

46. Elementi vrednovanja
prvi odgojno - obrazovni ciklus (1.- 2. razred):
Postignuća učenika na kraju školske godine
opisuju se pomoću kvalitativnih opisivača
postignuća (zaključna procjena) na ljestvici s
trima stupnjevima:
• potrebna podrška,
• u skladu s očekivanjima,
• iznimno u odnosu na očekivanja opisana u
kurikulumu.

47. Elementi vrednovanja
drugi do peti odgojno-obrazovni ciklus:
Pri vrednovanju naučenoga predlažu se sljedeći
elementi vrednovanja:
● usvojenost znanja
● rješavanje problema
● digitalni sadržaji i suradnja.

48. Element vrednovanja uključuje ocjene za ...
usvojenost znanja činjenično znanje, razumijevanje koncepata,
analiziranje, opisivanje, objašnjavanje,
poznavanje pravila.
rješavanje
problema
analiziranje i modeliranje problema, korake
rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje
ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i
prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga
sklopa, samostalnost u rješavanju problema
digitalni sadržaji i
suradnja
odabir primjerenih programa, vještinu uporabe
programa, komuniciranje u timu, suradnju na
projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih
radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost
pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga
uratka.

49. Naš kurikulum ima
200 stranica,
a engleski 2.

50. Key stage 1 (5- 7 godina)
Pupils should be taught to:
• understand what algorithms are, how they are
implemented as programs on digital devices, and that
programs execute by following precise and unambiguous
instructions
• create and debug simple programs
• use logical reasoning to predict the behaviour of simple
programs
• use technology purposefully to create, organise, store,
manipulate and retrieve digital content
• recognise common uses of information technology
beyond school
• use technology safely and respectfully, keeping personal
information private; identify where to go for help and
support when they have concerns about content or
contact on the internet or other online technologies

51. Radna baza
• Da se lakše snađete, posložite si domene,
razrede, ishode, razine ….
• Kako biste uočili drva u ovoj našoj šumi 
• Napravili smo pomoćno (nastavno)
sredstvo
http://bubica.com.hr/kurikulum.php

52. Što donosi kurikulum predmeta
Informatika?
• Razvoj kurikuluma kroz domene Informacije i digitalna
tehnologija, Računalno razmišljanje i programiranje,
Digitalna pismenost i komunikacija te e-Društvo
• Naglasak na ishode kojima se želi potaknuti učenike na
stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenje, kreativnost i
inovativnost
• Razvoj računalnog razmišljanja od prvog razreda
osnovne škole
• Slobodu odabira za učitelje pri izboru učinkovitih i
primjerenih sadržaja, programa i metoda rada uz
istovremeno preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje
zadanih ishoda

53. Što donosi kurikulum predmeta
Informatika?
• Predstavljanje ishoda u obliku informatičkih
kompetencija koje se razvijaju kroz različite obrazovne
situacije (ishodi nisu popisi sadržaja)
• Poticanje na suradnju i komunikaciju u online
okruženju kroz rad na projektima
• Raznovrsnost u vrednovanju: vrednovanje kao učenje,
vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog
• Suvremene metode vrednovanja uporabom online
programa i stvaranjem e-portfolija
• Usmjeravanje učenika prema odgovornoj i
primjerenoj uporabi tehnologije

55. @LidijaKralj
lidija.kralj@skole.hr