OBRAZOVANJE NA DALJINU

1. Obrazovanje na daljinu
Izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović
Filozofski fakultet Osijek
imartinovic@ffos.hr
1

2. O kolegiju
Struktura kolegija – 10 P+ 6 S
1. Teorijski dio
2. Praktični dio
- predavanje, rasprava, pretraživanje (registriranje i/ili login)
- Kreiranje, izlaganje
Obveze polaznika
1. Zadatak – 15 bodova
2. Zadatak – 15 bodova
3. Zadatak – 10 bodova
4. Izlaganje – 10 bodova - 28.5.2022.
ILI
PISANI ISPIT – 50 bodova – na ispitnim rokovima
2

3. • Završna ocjena sastoji se od aktivnog sudjelovanja na predavanjima i
seminarima, izrade i predaje 3 zadatka te izlaganja
ILI položenog pisanog ispita na ispitnim rokovima
• Ispitni rokovi: 31.5., 2.6., 4.6.2022.
3

4. Gdje ste trenutno?
Na karti označite mjesto u kojem se trenutno
nalazite. Karti možete pristupiti putem
sljedeće poveznice:
https://padlet.com/martinovicivana1/ltlti946
jf535qw5
- kliknuti na krug pink boje s desne strane
karte. Pojavi se oznaka crvene boje koju
možete „uzeti” i premjestiti (drag and drop)
na željeno mjesto na karti klikom miša
4

5. Sadržaj
• Obrazovanje/učenje na daljinu
• Instrukcijski dizajn - osnove
• Digitalni nastavni materijali
5

6. Učenje na daljinu/e-učenje
6

7. Uvod
• pojačan interes stručne i znanstvene javnosti za e-učenje – temeljni
trend razvoja u obrazovanju?
• tržište obiluje hardverskim i softverskim rješenjima
• iznimno se povećava uspješnost polaznika u nekim segmentima ili
cjelini (bolji radovi učenika i studenata, brže dovršavanje studija)
• brži pristup informacijama, interaktivnost, samostalnost,
personalizirano učenje, mogućnost brze procjene znanja
• e-učenje – izrazito multidisciplinarno
7

8. Uvod
Učenje u digitalno doba:
• Tradicionalno, F2F – učionica
• Učenje na daljinu/E-učenje/Online učenje
• Hibridno – jasno definiran oblik učioničke i online nastave
8

9. • Mješovito – učionica uz primjenu ICT tehnologije (PPT, video i sl.)
• Obrnuta učionica – (flipped classroom) – klasična+online nastava,
materijali unaprijed pripremljeni
• Hyflex - nastava (kolegij) koja omogućavaju studentima da biraju hoće
li pohađati nastavu u učionici, sinkrono online ili će pratiti asinkrono i
mogu na dnevnoj bazi mijenjati način pohađanja
• Online – učenje i poučavanje potpuno podržano ICT
= obzirom na način i intenzitet korištenja ICT (Bates, 2020.)
9

10. Pojmovi
• obrazovanje na daljinu (eng. distance education)– nastava na daljinu i
učenje na daljinu, širi pojam od pojma učenje na daljinu –
podrazumijeva učenje, ali i izvođenje nastave
• učenje na daljinu (eng. distance learning) - (TV, radio, dopisivanje,
audio i video kasete, nastava putem e-sustava: e-učenje / e-learning)
• elektroničko obrazovanje - studijski programi koji u cilju realizacije
nastave koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije
• e-učenje – koriste se isključivo elektronički mediji, jedan oblik učenja
na daljinu, danas najprisutniji
10

11. Povijesni pregled
• kasnih 1800ih, Sveučilište u Chicagu – dopisni studiji
Prva generacija obrazovanja na daljinu:
• ‘staro dopisno obrazovanje’
• tiskani tekst
• posredovanje nastavnog materijala
• komunikacija između nastavnika i studenta – rijetko
• tekstovni materijali – distribucija putem pošte
11

12. • pojava radija tijekom Prvog svjetskog rata; TV-a 1950-ih - učenje
pronalazi sustav isporuke izvan tradicionalne učionice – isporuka
izobrazbe na daljinu
• 60-te god. 20. st. - prvi obrazovni softveri pomoću računalne
tehnologije (eng. computer assisted learning, CAL)
• Veliki napredak: pojava CD-ROM-a i interneta
12

13. Druga generacija učenja na daljinu
• audio i računalne telekonferencije utjecale su na isporuku izobrazbe u
škole, visoka učilišta, vojsku, posao i industriju
• - učinkovita tutorska podrška licem u lice
• - telefonska interakcija
• osnivanje Open University u Velikoj Britaniji 1969.g. ; inovativna
upotreba medija Ch. Wedemeyera 1986.g. na Sveučilištu u
Wisconsinu
• dopisno studiranje - nove tehnologije, učinkovitije obrazovanje na
daljinu
13

14. Treća generacija obrazovanja na daljinu
• korištenje raspoloživih tehnologija i komunikacije
• računalno podržane komunikacije (Computer mediated
communication – CMC).
14

15. Teorijski pristupi
Keegan identificira 3 pristupa u razvoju teorije obrazovanja na daljinu
• teorija autonomije i neovisnosti (1960 i 1970-ih)
Wedemeyer i Moore – neovisnost učenika – neovisnost implicira veću
odgovornost učenika, široko dostupnu izobrazbu, učinkovitu kombinaciju medija
i metoda prilagođenu individualnim potrebama, različite mogućnosti u okviru
vremena – individualizacija učenja i poučavanja
• teorija industrijalizacije (1960-ih i 1970-ih)
Peter's 1971 - reflektira shvaćanje obrazovanja na daljinu kao industrijalizirani
oblik poučavanja i učenja
• integracija interakcije i komunikacije (1970-ih i 1980-ih)
Daniel, Marquis (1979); Bääth (1982, 1987)
15

16. …
Desmond Keegan 1980.g. identificirao 6 ključnih elemenata
obrazovanja na daljinu:
• odvojenost učitelja i učenika
• utjecaj obrazovne institucije
• upotreba medija za povezivanje učenika i učitelja
• dvosmjerna komunikacija
• učenici su češće individualizirani nego grupirani
• načela industrijalizacije u poučavanju Desmond Keegan, irski akademik
16

17. …
Garrison i Shale (1987), Holmberg (1989.)
u oblikovanje svoje teorije obrazovanja na daljinu uključuju elemente
nekontinuirane komunikacije, dvosmjerne komunikacije i primjene
tehnologije u posredovanju nužne dvosmjerne komunikacije
Razumijevanje učenika na daljinu na temelju 4 teorijska konstrukta:
transakcijska udaljenost, interakcija, učenikova (samo)kontrola i
društvena prisutnost
17

18. E-učenje
18

19. Definicija ???
19

20. E-učenje vs. e-obrazovanje
• e-obrazovanje – pojam koji se veže za kombiniranu primjenu interneta
i odgovarajućih računalnih tehnologija interneta kao i prikladnih
pedagoških načela ili metoda za uspješnije provođenje obrazovanja na
daljinu (Bubaš i Huzjak, 2005.)
• e-učenje – srodan pojam, naglašen proces usvajanja znanja
• jedan od načina obrazovanja na daljinu (Keengwe, 2005)
20

21. Vrste e-učenja
• računalno podržano učenje (eng. computer-based learning)–
obuhvaća programe koji se primjenjuju za individualno učenje uz
računalo
• učenje pomoću weba (eng. web-based learning)– učenje u mrežnom
okruženju oslanja na informacijske sustave - LMS
• online učenje – virtualna predavanja, virtualni seminari te virtualni
tutorijali – platforme
21

22. Definicije – e-učenje
• primjena elektroničkih naprava u procesu učenja i podučavanja, a
uključuje, primjerice, prezentaciju sadržaja učenja putem
interneta/intraneta/ekstraneta, satelita, interaktivne televizije, CD-
ROMova i sl (Kaplan-Leiserson, 2000).
• e-učenje je učenje olakšano, potpomognuto i poboljšano primjenom
digitalnih alata i sadržaja. Krovni je termin koji obuhvaća heterogeni
skup tehnoloških alata, resursa, aplikacija, procesa i metoda koje se
primjenjuju za stvaranje, pohranu, širenje, upravljanje i procjenu
znanja (Siozos i Palaigeorgiu, 2008.)
22

23. Definicije – e-učenje
• E-učenje je fleksibilno učenje kao i učenje na daljinu, a može ga se
promatrati i kao primjernu ICT-a za osiguravanje komunikacije i
podrške među pojedincima i skupinama, a sve radi pružanja bolje
podrške polaznicima i boljeg upravljanja učenjem” (Turvey, 2009.)
• E-učenje obuhvaća online-učenje koje omogućuje polaznicima pristup
obrazovnim sadržajima te jednosmjernu ili dvosmjernu komunikaciju
s drugim polaznicima i instruktorima preko računalnih mreža,
intraneta, interneta i www-a te digitalnih uređaja kao što su CD-
ROM, DVD, računala i mobiteli (Kardeniz, 2009.)
23

24. Definicije – e-učenje
• obrazovanje na daljinu tradicionalno - izobrazba osoba uključenih u
planirano učenje u mjestu različitom od učiteljevog, a putem
tiskanih i elektroničkih medija komunikacije
• pioniri obrazovanja na daljinu Holmberg, Keegan i Rumble istražili
temeljne pretpostavke o tome što obrazovanje na daljinu razlikuje od
tradicionalnog obrazovanja
24

25. Definicije – e-učenje
• prema UNESCO-voj definiciji:
• „[..] učenje koje podrazumijeva otvoren pristup građi i oslobađanje
korisnika od ograničavajućeg faktora poput mjesta i vremena. Za
studente, učenje na daljinu označava drukčiji pristup građi, bolju
kvalitetu usluga i poboljšanu interakciju s drugim korisnicima i
knjižničarima.“
Open and distance learning: trends, policy and strategy consideration. UNESCO, 2002. Str. 10. URL:
http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001284/128463e.pdf
25

26. Definicije – e-učenje
• predstavlja visokokvalitetni proces obrazovanja u kojem nastavnici i
studenti aktivno surađuju s ciljem postizanja zadanih obrazovnih
ciljeva. Pri tome intenzivno koriste informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju za stvaranje prilagodljivog virtualnog okruženja u kojem
razvijaju i koriste multimedijalne interaktivne obrazovne materijale,
ostvaruju međusobnu komunikaciju i suradnju, studenti izvršavaju
pojedinačne ili grupne zadatke i projekte, te provode kontinuiranu
samoprovjeru i provjeru znanja. (SRCE, Zagreb)
26

27. …
• mnogo pokušaja određivanja teorijske osnove područja – kaotičnost
- Potreba rješavanja obrazovnih problema
• odgovoriti na pitanje kako i pod kojim uvjetima pojedinac najbolje uči
– prema istraživačkim pitanjima o učenju, poučavanju, oblikovanju
kolegija i ulozi tehnologije u obrazovnom procesu
• učitelj svoju ulogu mijenja od uloge izvora informacija prema ulozi
onoga koji će olakšati i omogućiti uspješniji proces učenja
• interakcija i suradnja
27

28. •Je li ulaganje u e-obrazovanje isplativo?
Zašto?
28

29. • Why is eLearnign an effective investment?
29

30. 30

31. • ulaganja u obrazovanje na daljinu – privatne, javne ustanove i
organizacije, sveučilišta, vojska, privatne tvrtke
• 107 mlrd. $ (2015.) – 325 mlrd. (2025.)
• privatni sektor – 40 mlrd. $ godišnje za programe obrazovanja na
daljinu – (IBM, Kodak itd.) – ulaganje u obrazovanje zaposlenika –
povećanje produktivnosti i dobiti
• Krizne situacije
31

32. Načela i ciljevi e-učenja
• Elearningeuropa.info , Europska komisija, o e-učenju
Načela:
• temelji se na pouzdanim tehnologijama, u osnovi usmjereno na pedagogiju
• društveni proces koji bi trebao omogućiti interakciju i suradnju
• podrazumijeva organizacijske promjene i trening nastavnika
Ciljevi:
• pomoći pojedincima da ostvare svoj puni potencijal i vode sretan i produktivan život
• reducirati nejednakosti i nepodudaranje između pojedinaca i skupina
• osigurati poklapanje potreba poslovnog svijeta s dostupnim znanjima, kompetencijama i
vještinama na tržištu
32

33. Prednosti učenja primjenom multimedije
• zrcali način na koji ljudski um razmišlja, uči i pamti jednostavnim
prelaskom od riječi i slika do zvukova, a istodobno omogućuje i
interpretaciju, analizu i dubinsko izražavanje
• spontanije i prirodnije učenje (kombinacija multimedijskih elemenata)
• kombinacija multimedijskih elemenata s dobro dizajniranim,
interaktivnim vježbama – proširivanje iskustva i samostalno otkrivanje
• interaktivno djelovanje, pauziranjem prijelaz na drugi dio ili vraćanje –
podupiranje nelinearnog razmišljanja
• kombinacija riječi i slika – za različite razine pismenosti i predznanja
33

34. …
• timski rad – interpersonalne vještine
• više vremena nastavnika - za individualizirani pristup – pomoći
polaznicima, dok drugi uče samostalno
34

35. „Bilo kad, bilo gdje” (O’Hara-Devereaux i Johansen)
• isto vrijeme - isto mjesto
• različito vrijeme – isto mjesto (sloboda odabira vremena, ograničenje
mjesta)
• isto vrijeme – različito mjesto (mogućnost sinkronog oblika e-učenja)
• različito vrijeme – različito mjesto – (mogućnost asinkronog oblika e-
učenja)
35

36. Koje su prednosti, a koji nedostaci sinkronog i asinkronog učenja?
36

37. • https://architelablog.wordpress.com/2018/03/23/synchronous-
versus-asynchronous-learning/
37

38. Sinkrono e-učenje
• omogućena dvosmjerna komunikacija instruktora i polaznika
• vremenska i troškovna korist u odnosu na klasičnu učionicu –
eliminacija putovanja, gubitak neverbalne komunikacije koja je
potrebna za vrednovanje i suradnju polaznika
• vrlo učinkovito kad je potrebna brza izmjena materijala
• Internet chat/IM; dijeljenje aplikacija, videokonferencije
38

39. Asinkrono e-učenje
• omogućeno korištenje sadržaja kada to odgovara polaznicima
• ne zahtijeva uključivanje instruktora
• sadržaj treba mnogo više zainteresirati polaznike i osigurati veću
dubinu informacija
• E-mail; nastavni materijali na mrežnim stranicama; blog…
• Korisnost?
Istraživanja su otkrila da se s povećanjem složenosti predmeta, smanjuje korisnost
sinkronog učenja (Hratinski, 2008).
39

40. Teritoriji e-učenja i obilježja
• e-učenje u školama – učionica ili s udaljene lokacije
• e-učenje u visokom obrazovanju – potpuno online ili hibridni pristup
• e-učenje radi doškolovanja
• e-učenje na radnom mjestu
• trening nastavnika i trenera e-učenja – primjena IKT za planiranje i pripremu lekcija i didaktičkih
materijala, bilježenje napretka polaznika, profesionalni razvoj i kontinuirano obrazovanje
nastavnika/trenera
• individualni razvoj pomoću e-učenja
• virtualne mreže profesionalaca – rasprave o pitanjima profesionalnog tipa
• interorganizacijski razvoj pomoću e-učenja – suradnički odnos između organizacija – dijeljenje
ideja
• zajednice za e-učenje - dopuna tečaju iz zajedničkog interesa
• zajednice čiji rad rezultira e-učenjem – virtualne zajednice čiji primarni cilj nije učenje, ali se
povezuju zbog zajedničkih interesa
40

41. …
• u svakoj klasifikaciji e-obrazovanja Kermek (2007) razlikuje e-učenje
prema:
• tempu svladavanja sadržaja učenja
• usmjerenosti
• primjeni tehnologije
• odnosu prema drugim polaznicima
41

42. Osnovne prednosti učenja na daljinu
• Vlastiti tempo
• Mjesto učenja odabire učenik
• Dostupnost tečajeva koji učenika zanimaju (fizičkih udaljenih ustanova/organizacija)
• Dostupnost tečajeva prestižnih udaljenih ustanova/organizacija
• Odabiranje stila učenja (prednost onima koji preferiraju multimedijalne sadržaje)
• Usvajanje vještina služenja tehnologijama
• Samostalno učenje (odgovornost za vlastito učenje); usmjeravanje na samostalno
traženje izvora informacija
• Veća aktivnost učenika
• Poticaj na usvajanje znanja u suradnji s drugima
42

43. Mogući nedostaci
• Nedostatak osobnog kontakta (pokušaj kompenzacije putem virtualnog druženja)
• Traži discipliniranost učenika da ne odustaju
• Nedostatak odgovarajuće tehnologije
• Nedovoljno razvijene vještine služenja tehnologijom
• Traži znatna ulaganja u računala poslužitelja i održavanje softvera za online obrazovni
sustav
• Relativno visok stupanj odustajanja
• Nije dovoljno samo postaviti sadržaje – važni su pedagoški modeli i načela
• Određivanje tutora/mentora
43

44. Instrukcijski dizajn - osnove
44

45. • Instrukcijski dizajn je proces oblikovanja pedagoških, metodičkih i
didaktičkih pristupa za kreiranje tijeka učenja i poučavanja te
primjena tih pristupa u oblikovanju odgojno-obrazovnih sadržaja.
45

46. Proces e-učenja
• polazi se od općeg modela obrazovnog procesa u organizaciji
• dizajniranje iskustva e-učenja:
• definiranje metodoloških strategija, postavljanje ciljeva i ishoda
učenja, dizajniranje aktivnosti učenja koje podrazumijevaju
odgovarajući sadržaj e-učenja s ciljem ostvarivanja postavljenih ciljeva
• odabir tehnološke osnovice u kontekstu metodoloških opcija kako bi
se dosegao puni potencijal procesa učenja i uspješni razvoj
obrazovnih materijala
46

47. Koraci u procesu e-učenja (Canole i Oliver, 1998)
• pregledati trenutačni tečaj/program
• jasno postaviti ciljeve i očekivane ishode
• postaviti metode i aktivnosti (scenarij e-učenja) koje su potrebne za postizanje ciljeva i
rezultata učenja
• definirati organizaciju i prezentaciju aktivnosti, identificirati najbolju metodu i
sposobnosti polaznika i obzirom na prikladnost medija
• za svaku aktivnost definirati materijal za učenje, odrediti hoće li se materijal izraditi,
kupiti ili prilagoditi postojeći (što jednostavnija proizvodnja i objava)
• odabrati prikladne modele procjene
• povezati pojedinačne scenarije učenja u jedinstvenu cjelinu/program
• identificirati potrebne vještine i zahtjeve za pristup
• postaviti zahtjeve vezane za resurse i infrastrukturu (npr. potrebu za dadtnim treningom
osoblja) ako je potrebno
47

48. Pedagoške dimenzije e-učenja
• paradigme vezane uz e-učenje – opisuju načine na koje ljudi uče
korištenjem online sustava; unutar biheviorizma, kognitivizma,
konstruktivizma
• primjena e-učenja u praksi – pedagoške odluke koje se mogu donijeti
u kontekstu e-učenja u visokoškolskom obrazovanju
48

49. …
• kompatibilnost kognitivnih stilova i tehnologije koja se primjenjuje
danas jedno je od bitnih područja istraživanja e-učenja jer izravno
utječe na percepciju učinkovitosti e-učenja, motivaciju i performanse
• kada je kognitivni stil kompatibilan s tehnološkim rješenjem
prezentacije sadržaja, pojedinci bolje obraćaju pozornost i razumiju
bitne informacije – važno za rezultate učenja
49

50. Pedagoška načela e-učenja/obrazovanja
• Sadržaj nije dovoljan; bez uvažavanja pedagoških (didaktičkih, metodičkih)
načela, sadržaj je beskoristan
Obrazovni uvjeti i ciljevi
Tko su polaznici
Što se želi postići
Kakve su organizacijske i tehnološke mogućnosti
Polaznici
Razina vještina
Kakva im je motivacija
Što mogu naučiti, usvojiti
Koji su kriteriji uspješnosti
Tehnološke mogućnosti
Kako omogućavaju prezentaciju kvalitetnih obrazovnih materijala,
interakciju, brzinu komunikacije
Organizacijske mogućnosti
Način i kvaliteta izrade obrazovnih sadržaja, osposobljenost predavača...
50

51. 10 pedagoških načela e-učenja
(Anderson i McCormick, 2005.)
http://insight.eun.org/ww/en/pub/insight/thematic_dossiers/articles/quality_criteria/equality2.htm
• Uskladite s kurikulumom
• Inkluzivnost (primjerenost osobama s posebnim potrebama)
• Angažirajte “učenika” (dobra atmosfera, dinamika)
• Budite inovativni u pristupu (iskoristiti mogućnosti medija)
• Omogućite djelotvorno učenje (individualizirano, razni pogledi na materiju, poticanje
suradnje, metakognicija)
• Uvedite (samo)procjenu (feedback, jasni kriteriji)
• Testirajte program u cjelini (pratite kako se primjenjuje)
• Osigurajte usklađenost i međusobnu povezanost, dosljednost i transparentnost
(usklađenost cilja, sadržaja i ocjenjivanja, sudinoci znaju što se očekuje od njih
• Učinite program jednostavnim za korištenje (intuitivnost, vođenje, predviđanje razine ICT
znanja učenika)
• Osigurajte isplativost (usklađenost dobiti s ulaganjem)
51

52. Modeli instrukcijskog dizajna
• Gagnéovih devet koraka do instrukcijskog dizajna
• Model Dicka i Carreyja
• Minimalistički model instrukcijskog dizajna
• ADDIE model instrukcijskog dizajna
52

53. ADDIE Model
• Florida State University za američku vojsku tijekom 1970-ih
• 5 faza procesa razvoja kolegija
Analysis
Design
Development
Implementation
Evaluation
53

54. ADDIE Model

55. Analiza
• identificiranje problema kojim će se baviti kolegij. Utvrđivanje ciljeva,
načina mjerenje uspjeha te povrh svega postavljaju se ciljevi koje se želi
postići. Identificiranje učenika, nastavnog okruženja, preferencija,
demografskih podataka i sl.
Dizajn
• U ovoj fazi prodire se u srž objekata učenja, instrukcijskih metoda i
aktivnosti, sadržaja, okvira sata i medija koji će biti korišteni
Razvoj
• Razvojna faza u kojoj instrukcijski dizajneri razvijaju sadržaj i osmišljavaju
načine interakcije. Piše se sadržaj, oblikuju se grafički, audio materijali,
fotografije itd.
55

56. Implementacija
• Tijekom provedbenog dijela ADDIE modela, instrukcijski dizajner isporučuje
sadržaj i materijale sustavima za upravljanje učenjem (LMS) ili izravno
nastavniku za poučavanje uživo. Instrukcijski dizajner također pruža obuku
potrebnu učiteljima, asistentima ili instruktorima.
Evaluacija
• Tijekom faze evaluacije ADDIE modela, instrukcijski dizajner određuje što
znači uspjeh te na koji način će se mjeriti. Postoji nekoliko faza u okviru
evaluacije.
56

57. Planiranje
- Online (vizualni) alati za planiranje nastavnog predmeta, kolegija ili
tečaja
- Elementi – usvajanje znanja/suradnja/rasprava/zadaci/praktičan
rad/stvaranje
Learning designer
https://www.ucl.ac.uk/learning-designer/
- potrebna registracija
57

58. Online sustavi za obrazovanje
na daljinu
58

59. • LMS-a – Learning Management System – Sustav za upravljanje
učenjem
• LCMS – Learning Content Management System
• VLE – Virtual Learning Environment – virtualno obrazovno okruženje
• Moodle, Blackboard, Sakai itd.
59

60. Karakteristike sustava za e-učenje
1. Interaktivnost
• Komunikacija utječe na motivaciju polaznika
• Nedovoljna komunikacija najčešći razlog nezadovoljstva
• Koje se vrste komunikacije s učenikom/korisnikom koriste
• e-mail
• povratne informacije kod programiranih materijala
• komunikacija s drugim učenicima (forum, chat, istodobni rad u virtualnom okruzenju)
• videokonferencijski alati + materijali
• mogućnost klasične komunikacije i kontakta
• Kako se potiče motivacija učenika da se aktivno uključi i ne odustane
60

61. …
2. Modularnost
• Ima li modularnu strukturu
• Slijede li moduli logičan niz
• Koliko su jasno imenovani
• Jesu li unutar modula struktura i navigacija iste ili slične
3. Multimedijalnost
• Koji se elementi multimedije koriste (slika, zvuk, animacija, video zapis)
• Jesu li ti elementi na najbolji način aplicirani upravo na taj određeni sadržaj
• Kako je tehnički riješeno (duljina učitavanja)
• Pridonosi li multimedija jasnoći sadržaja ili izaziva konfuziju i frustraciju (previše i previše
odjednom)
4. Dizajn sučelja i izbor sadržaja
• čitljivost, preglednost, količina sadržaja...
61

62. 5. Povratne informacije i provjera postignuća
• Tip testova (samoprovjera i provjera), dinamika
• Povratne informacije vezane uz:
• Korigiranje očekivanja neiskusnih polaznika
• Rješavanje poteškoća kod nepravilnog korištenja
• Ispravljanje pogrešnog pristupa zadacima
• Upozoravanje na neaktivnost i neizvršene obveze
• Informiranje o rezultatima
• Upozoravanje na neprihvatljiva ponašanja (npr. na forumu)
• Djelotvorno davanje povratnih informacija
• Pravovremenost
• Dobar izbor komunikacije (npr. s obzirom na privatnost)
• Funkcionalnost (upozoriti na ono što polaznik može promijeniti)
• Ocjena ponašanja, uratka a ne osobe
• Nenasilna komunikacija
62

63. A) Sveobuhvatna rješenja
B) Videokonferencijski alati
63

64. Sveobuhvatna rješenja
• sveobuhvatno rješenje za organizaciju nastave na daljinu na razini
cijele škole koje uključuje:
• prezentaciju sadržaja i aktivnosti,
• komunikaciju i suradnju,
• izradu sadržaja,
• vrednovanje znanja,
• praćenje aktivnosti učenika
64

65. LOOMEN
• https://loomen.carnet.hr/
• CARNET-ov sustav za upravljanje učenjem na daljinu baziran na
sustavu Moodle, hrv. Inačica Moodle-a
• sveobuhvatno rješenje za organizaciju nastave na daljinu
65

66. LOOMEN
Prednosti Nedostaci
• dobra organizacija nastave (jasna struktura
sustava na razini tečaja i unutar tečaja)
• nepreglednost i slabije snalaženje dijela učenika
• mogućnost detaljnog praćenja aktivnosti
učenika
• zbog složenosti pogodniji za starije učenike i više
razine obrazovanja
• alati za izradu testova i zadaća • ograničenje veličine datoteka koje se mogu uvesti
u sustav
• obavijesti o predaji zadaća
• alati za izradu anketnih upitnika
• integracija s Dropboxom i OneDrive-om
• nastavnici su upoznati s Loomenom kroz
vlastito obrazovno iskustvo
66

67. MS Teams
• https://www.microsoft.com/hr-hr/microsoft-teams/log-in
• komunikacijski i kolaboracijski alat u sklopu alata Office 365
• omogućuje kreiranje grupa za pojedini razred unutar kojih je moguća:
• komunikacija,
• postavljanje sadržaja,
• dijeljenje datoteka,
• zadavanje zadaća ili kvizova kroz aplikaciju Microsoft Forms,
• povezivanje s OneDrive servisom te pohrana i prijenos datoteka u
oblak
67

68. MS TEAMS
Prednosti Nedostaci
• jednostavnost korištenja • Kompliciran rad za dio korisnika
• brzo privikavanje nastavnika i učenika na rad u
alatu
• dobra organizacija nastave kroz mogućnost
formiranja soba, tj. učionica
• jednostavno povezivanje s OneDrive pohranom
u oblaku
68

69. Google Classroom
• sustav za upravljanje učenjem s jednostavnim sučeljem, dio G Suite-a,
integriran s Google dokumentima (preko Google računa)
• omogućava kreiranje učionica unutar kojih je moguće:
• postavljanje datoteka i rad na istima kroz Google dokumente
• postavljanja zadaća u obliku zadatka, kviza, pitanja ili prijenosa
datoteke
69

70. GOOGLE CLASSROOM
Prednosti Nedostaci
• jednostavnost korištenja
• preglednost i intuitivnost
• jednostavno kreiranje učionica
• jednostavno postavljanje materijala i zadavanje
• zadaća
• jednostavno povezivanje s Google dokumentima
• mogućnost komunikacije kroz Google servis
70

71. Yammer
• društvena mreža u sklopu alata Office 365
• omogućava kreiranje grupa korisnika unutar kojih je moguća:
- komunikacija kroz grupne objave ili privatne poruke
- objava i razmjena datoteka
• iako se koristi u obrazovnim ustanovama, manje je prikladan za
organizaciju nastave na daljinu na razini cijele škole
71

72. YAMMER
Prednosti Nedostaci
• izvrstan sustav za komunikaciju otežano pronalaženje vlastitih grupa
• lako snalaženje učenika zbog sličnosti s
drugim društvenim mrežama
organizacija razrednog odjeljenja kroz jednu
grupu u koju su uključeni svi predmeti uzrokuje
nepreglednost i otežano snalaženje učenika i
nastavnika
• pristup grupama može biti otvoren ili zatvoren otežano strukturiranje objavljenih datoteka
nepreglednost kod velike količine podataka i broja
poruka
otežano praćenje predaje zadaća
nemogućnost kreiranja testova
nemogućnost uspostave video poziva
poteškoće s privatnim porukama
72

73. Canvas LMS
• https://www.instructure.com/en-gb/canvas
• Izvrstan za učenje na daljinu na svim razinama obrazovanja i tvrtkama
• Puno korisnika
• Proširiv
73

74. CANVAS LMS
Prednosti Nedostaci
Cjelovit Besplatno 30 dana
User friendly
Odlična tehnička podrška
Odlična korisnička podrška
74

75. D2L BRIGHTSPACE
• https://www.d2l.com/
75

76. Videokonferencijski alati
• omogućavaju komunikaciju zvukom i slikom u realnom vremenu,
pojedinačno ili grupno
• omogućavaju dijeljenje prezentacija ili prikazivanje sadržaja na
virtualnoj ploči
• prikladni su za održavanje predavanja i sastanaka
76

77. …
• nadopuna nastave na daljinu
• mogućnost komunikacije pojedinačno sa svakim učenikom ili grupno
sa svima
• mogućnost predavanja uživo te dijeljenja prezentacija ili prikazivanja
sadržaja na virtualnoj ploči
• nedostatak videokonferencijskih alata je u tome što nisu primjenjivi za
online testiranje, barem ne ono u obliku pisanja testa
• u većini nije moguće niti kolaboracijski raditi na određenom
dokumentu, predavati zadaće i odvijati slične radnje neophodne u
online nastavi
77

78. Prednosti Nedostaci
• mogućnost da se učenici (svi ili u manjim
grupama) istovremeno vide na ekranu, kao i da
se vide s nastavnikom
• mogućnost korištenja ovisi o opremljenosti
(dostupnost uređaja i opreme) i mrežnoj
povezanosti korisnika kod kuće
• korisni za dodatno pojašnjavanje gradiva i
zadataka
veliki utjecaj poteškoća s pristupom internetu,
brzini mrežne povezanosti i računalnom opremom
• korisni za usmeno ispitivanje • zahtijevaju prostor bez zvučnog i vizualnog
• ometanja
• realno vrijeme • Neki korisnici ne osjećaju se ugodno
78

79. 79

80. • Prvo i osnovno – odrediti metodu provedbe učenja
- sinkrono ili asinkrono?
- Sinkrono – odvija se u realnom vremenu - virtualne učionice ili
webinar platforme
- Asinkrono – u vrijeme kad to nastavnik i učenik/student/polaznik želi,
bez nužnog sudjelovanja svih dionika istovremeno, uobičajeno putem
LMS sustava
80

81. Negativni motivacijski čimbenici
• Problem samostalnog svladavanja tehnologije
• Nedostatak povratne informacije
• “Raditi sam” nije zanimljivo
• Osjećaj usamljenosti
• Nitko ne primjećuje napredak (nedostaje osjećaj uspjeha)
• Nedostaje usporedba s drugima
• Nema mogućnosti za natjecanje
• Nedostaje prilika za potvrdu osjećaja vlastite vrijednosti
• Nedovoljno povjerenje u autore tečaja

82. Kako podići razinu motivacije
• Jasno objašnjavanje zahtjeva i očekivanja od polaznika
• Promotivne aktivnosti
• Poticanje i održavanje interesa
• Pohvale i nagrade
• Natjecanja među polaznicima
• Povratne informacije o uspjehu i usporedba s drugima
• Povećanje međusobne interakcije
• Sustav međusobne podrške

83. Kriteriji za uspješno kreiran kolegij na daljinu
1. Polaznici
• Tko želi ili treba kolegij/predmet/tečaj?
• Gdje ga još može pohađati i kada?
• Što ovaj tečaj nudi više/različito u odnosu na druge slične?
2. Sadržaj tečaja
• Temelji li se na skupu činjenica koje se pamte ili na razvoju vještina?
• Hoće li polaznici raditi samostalno ili u grupi?
• Kada će se koristiti grupne aktivnosti (npr. diskusije, prezentacije), a kada
individualne (čitanje, gledanje simulacija)?
• Koja je osnovna metoda učenja u okviru tečaja?

84. 3. Vizualna prezentacija sadržaja tečaja
• Što treba prikazati i kako (kojim multimedijskim elementima)?
4. Količina interaktivnosti
• Kada su potrebne diskusije između učenika i nastavnika i učenika
međusobno?
• Koji će se tip komunikacije koristiti (uživo ili neka druga)?
• Koja će biti pravila (“protokol”) za komunikaciju?
• 5. Tehnički uvjeti i alati potrebni za tečaj
• Koji tip učenja na daljinu najbolje odgovara?
• Koja tehnologija stoji na raspolaganju?
• Kako će se tehnologija mijenjati u nekom razdoblju u budućnosti?

85. • Koliki će biti troškovi tečaja?
• Može li se surađivati sa drugim institucijama ili kompanijama?
6. Kvaliteta tečaja
• Poželjno je osigurati da tečaj vrednuju drugi stručnjaci u području te polaznici,
te da su ti rezultati vrednovanja objavljuju kod oglašavanja tečaja.

86. Kompetencije nastavnika za učenje na daljinu
• imati sposobnost brzog učenja o korištenju novih tehnologija i
promjenama u načinu funkcioniranja (barem osnove slanja
informacija učenicima i primanja povratnih informacija)
• znati dobro voditi tečaj (npr. “glumiti” pred kamerama)
• znati se prilagođavati npr. ako oprema ne funkcionira kako treba
• imati vremena za razvoj novih materijala za učenje i novih metoda, te
za vrednovanje tečaja i primjenu dobivenih rezultata za njegovo
poboljšanje

87. Digitalni nastavni materijali
87

88. EDUTORIJ
• mjesto za pohranu pohranu, objavu, razmjenu, ocjenjivanje i dohvat
digitalnih obrazovnih materijala
• https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page
88

89. MERLOT
Multimedia Educational Resource for Learning and Online Teaching
https://www.merlot.org/merlot/index.htm
• Repozitorij nastavnih materijala (objekata učenja), ali i zajednica
stručnjaka u području obrazovanja
• Misija: poboljšati učinkovitost nastave i učenja proširenjem količine i
kvalitete recenziranih online materijala za učenje.
• Resursi:
• Linkovi na tisuće materijala za učenje – svrstani u kategorije
• Primjeri nastavnih jedinica koji pokazuju kako se materijal može koristiti u
nastavnom procesu
• Evaluacija nastavnih materijala od strane pojedinačnih korisnika ili
znanstvenih zajednica (recenzija)
• Kontakt podatke osoba sa zajedničkim interesima u određenom polju interesa
89

90. Izrada digitalnih nastavnih materijala
• složen zadatak / proces
Preduvjeti:
• dobro poznavanje stručnog sadržaja
• poznavanje metodike e-učenja
• obrazovni materijal - u obliku ppt prezentacija; web stranice
• uključiti multimedijalnih elemenata
• procjena znanja preko mreže
90

91. Klasifikacija digitalnih nastavnih materijala:
• Simulacije
• Animacije
• E-udžbenici
• E-vježbe
• E-testovi
• Predavanja/prezentacije
• E-zbirke (npr. tematski povezanih animacija) itd.
91

92. Multimedijalni elementi
• razni oblici monomedijskog zapisa:
• Tekst, zvuk, grafika, video, animacija
92

93. …
• preporuke za izradu pojedine vrste multimedijalnih
elemenata (slika, fotografija, animacija, simulacija,
video ili audio)
• preporuke za prilagodbu multimedijalnih elemenata
za web po vrstama
93

94. Alati za izradu multimedijalnih elemenata
A) Zatvoreni kôd - komercijalni alati
- ZA IZRADU GRAFIKE
• Adobe Photoshop
- Program namijenjen izradi i obradi rasterske (bitmap) grafike i
zasigurno predstavlja standard na tom području. Ima veoma svestranu
primjenu i njime je moguće obavljati radnje kao što je: crtanje, slikanje,
obrada ili retuš fotografije, izrada dizajnerskih rješenja, izrada web
grafike, izrada i dizajn programskih sučelja, a omogućuje i osnovne
radnje potrebne pri izradi web stranica, itd.
http://www.adobe.com
94

95. ZA IZRADU GRAFIKE
• Corel PhotoPaint - Program namijenjen izradi i obradi rasterske
(bitmap) grafike koji je u ranijim verzijama predstavljao veoma oštru
konkurenciju PhotoShop-u, ali je polako, sa vremenom nestajao sa
scene. Razlog tome su mogućnosti koje ponešto zaostaju za Adobe-
ovim proizvodom, ali i loša marketinška podrška.
http://www.corel.com
95

96. ZA IZRADU GRAFIKE
• Jasc Paint Shop Pro
http://www.jasc.com
• Corel Painter
http://www.corel.com
96

97. ZA OBRADU ZVUKA
• CoolEdit Pro
- jedan od najpoznatijih programa za obradu audio zapisa
- Vrlo je jednostavan za uporabu te sadrži opcije za modificiranje,
kreiranje te kompresiranje mnogobrojnih tipova audio formata
- izvrstan alat za rad sa audio formatima.
http://www.syntrillium.com
97

98. ZA OBRADU ZVUKA
• Acid Pro
- ACID Pro 4.0 je najnovija inačica programa koji nam nudi pregršt
opcija: Kreiranje vlastitih skladbi, remiksanje istih, produciranje 5.1
surround audio mikseva, kreiranje audio zapisa za web stranice i flash
animacije
- http://www.sony.com
• CakeWalk Home Studio
http://www.cakewalk.com/
98

99. ZA OBRADU VIDEA
• Adobe Premiere
Profesionalni alat za obradu digitalnog videa. Pruža mogućnost obrade video
i audio zapisa u realnom vremenu.
http://www.adobe.com
• Vegas
- video editor
- program sadrži mnoštvo opcija, podržava puno formata i efekata
- podržava snimanje, editiranje, miksanje te enkodiranje video zapisa, a osim
toga ima i podršku za 5.1 zvuk.
http://www.sonycreativesoftware.com/vegaspro
99

100. ZA IZRADU ANIMACIJE
• Flash
- Jednostavna izrada kompletne multimedije za web. Izrada animacija u
vektorskom zapisu. Podržava mnoge formate, te sadrži ActionScript.
• http://www.macromedia.com
100

101. ZA 3D MODELIRANJE
• 3D Studio MAX
• D Studio MAX namijenjen je izradi profesionalnih 3D slika i animacija
• Podržava mnoge formate video i image zapisa
• odličan alat u kojemu se izrađuju i grafike za igre.
• http://www.discreet.com
https://area.autodesk.com/
101

102. B) OTVORENI KOD – BESPLATNI ALATI
• GIMP - program otvorenog kôda za uređivanje i stvaranje bitmapirane
grafike. Slobodne je distribucije, namijenjen isključivo retuširanju i
korekcijama fotografija, bitmapiranom slikanju i crtanju, montažama i
pripremi bitmapiranih grafika za tisak. Nalik Adobe Photoshopu ima brojne
mogućnosti, a podržava gotovo sve grafičke formate i konverzije iz jednog
formata u drugi. GIMP se danas najviše primjenjuje za pripremu
digitaliziranih grafika za prikazivanje na mreži i to najviše galerija slika i
izradu vizualnog identiteta.
• http://www.gimp.org
• http://www.gimp.org/tutorials/
102

103. • Jahshaka
- program otvorenog kôda prvenstveno namijenjen izradi i obradi video
materijala
- Uz ''klikni i stvori'' sučelje jednostavno je i lako uređivati sirovi video
materijal, dodavati nove objekte kao tekstualni zapis dodavati objekte
formata 3D poznatog programa za izradu 3D objekata i animacija 3D
studio Max
- http://www.jahshaka.com/download/
- tutorijali
103

104. Audacity
- Uređivač i snimač zvuka, pretvarač raznih formata, podržava rad s
velikim brojem zvučnih kartica, dobro reproducira zvučne datoteke
- kvalitetan, jednostavno sučelje
• http://audacity.sourceforge.net/
• http://www.audacityteam.org/download/
104

105. Blender
• Kreiranje 3D objekata
• Trenutno je u distribuciji u verziji 2.93. Može se odabrati standardni
paket koji uključuje kompletan program, a moguće je instalirati i
dodatak Blender publisher koji nudi dodatak za izvlačenje radnih
elemenata u formatima za web, a pokreće ih samostalan program
sposoban reproducirati ih.
• https://www.blender.org/
105

106. Animacije
ADOBE
https://www.adobe.com/products/animate.html
Flash Kit – tutorijali, filmovi, zvučni efekti, fontovi
http://www.flashkit.com/
106

107. Kvizovi, testovi, upitnici
ClassMarker
• Profesionalan alat za izradu testova, jednostavan za korištenje
Primjena, edukacija, posao …
https://www.classmarker.com/a/tests/qb/manage/?test_id=668450&q
type=mcsa
107

108. • GCompris
- kvalitetan edukativni softver za djecu – 2-10 godina
- Niz aktivnosti za djecu
• http://gcompris.net/index-en.html
108

109. Popplet
http://popplet.com/
• online alat (aplikacija) za izradu mentalnih mapa i dr.
• U besplatnoj verziji dozvoljava izradu 10 poppleta dok je za više potrebno izvršiti
nadoplatu.
• Omogućuje sistematizaciju nastavnih sadržaja – interaktivnost
• fokus na razvoj sposobnosti organizacije i predstavljanja prikupljenih informacija
jednostavnije usvajanje ključnih pojmova obrađenih nastavnih sadržaja
• Kreirajući mapu učenici ističu bitno a izostavljaju manje bitne činjenice, što nam
daje povratnu informaciju o tome u kojem obimu su uspješno savladali zadatke
nastave i da li neke ključne pojmove treba dodatno razjasniti.
• Ujedno, individualnim oblikom rada učeniku se omogućava neposredan odnos s
nastavnim sadržajem, potiče inicijativnost i osobna odgovornost,
razvija samostalnost, samopouzdanje i stvaralačka sposobnost učenika.
109

110. Zadatak na satu
• Napravite mentalnu (kognitivnu) mapu u Poppletu pojam:
E-učenje
https://www.popplet.com/
• Proleksis enciklopedija http://proleksis.lzmk.hr/49540/
110

111. Alati, aplikacije, LMS za oblikovanje nastavnog
sadržaja
• JIGSAW PLANET- pregledavanje, igranje i kreiranje puzzli - https://www.jigsawplanet.com/
• KAHOOT – https://kahoot.it/
• PADLET – kreiranje mrežnih mjesta, ploča, dokumenata https://padlet.com/
• LEARNING APPS – bilješke, križaljke, milijunaš itd. https://learningapps.org/createApp.php
• EDUCA PLAY – pretraživanje aktivnosti, kreiranje vlastitih materijala - https://www.educaplay.com/
• QUIZLET LIVE – alat za ponavljanje i provjeravanje naučenog/ pretraživanje i kreiranje https://quizlet.com/en-gb
• WIZER.ME – radni listovi – kreiranje https://wizer.me/
• FLIPGRID – video rasprave – kreiranje https://info.flipgrid.com/
• QUIZIZZ – izrada gemificiranih kvizova https://quizizz.com/
• KIDBLOG – kreiranje blogova- https://kidblog.org/home/blog/
• BUNCEE – virtualna učionica i društvena mreža https://www.edu.buncee.com/about
• FORMATIVE – virtualna učionica https://www.formative.com/
• NEARPOD – virtualna učionica https://nearpod.com/
• COSPACESDESU - https://cospaces.io/edu/
• SPELLING CITY – uvježbavanje sricanja (ENG) https://www.spellingcity.com/
• WRITE OR DIE – izražavanje pisanjem/brzina pisanja https://writeordie.com/
111

112. • PUZZLE MAKER - https://www.puzzlemaker.discoveryeducation.com/
• CROSSWORDS – izrada križaljki
• https://crosswordlabs.com/
• MAKEBELEIFSCOMIX – izrada stripova https://www.makebeliefscomix.com/
• WITTYCOMICS – http://www.wittycomics.com/
• EVERNOTE – skice, bilješke, planeri https://evernote.com/
• BUBBL.US – mentalne mape https://bubbl.us/
• ANIMOTO – izrada videa https://animoto.com/
• YOUCUT – izrada videa https://www.youcutapk.com/
• FILMORA – izrada i obrada videa https://filmora.wondershare.com/
• CANVA – dizajniranje različitih sadržaja https://www.canva.com/hr_hr/
• FREE MUSIC ARCHIVE – besplatna glazba za medijske projekte https://freemusicarchive.org/
112

113. • PIXABAY i UNSPLASH – besplatne fotografije za projekte https://pixabay.com/ https://unsplash.com/
• RIDDLE – izrada kvizova - https://www.riddle.com/
• DVOLVER – kreiranje animiranih scena https://dfilm.com/
• READLANG – online prevođenje (eng, njem, fra, rus, tal) - https://www.newsinlevels.com/
• NEWS IN LEVELS – vijesti po različitim razinama znanja eng. Jezika https://www.newsinlevels.com/
• FLUENTU - Sadržaji stranih jezika https://www.fluentu.com/
• DUOLINGO – učenje stranih jezika https://www.duolingo.com/
• MEMRISE – učenje stranih jezika – fraze https://www.memrise.com/
• H5P – kreiranje i dijeljenje bogatog interaktivnog html sadržaja https://h5p.org/
• CLASSMARKER – izrada testova https://www.classmarker.com/
• I drugi …
• https://elearningindustry.com/free-testing-tools-for-online-education
https://elearningindustry.com/directory
113

114. Trendovi i budući smjer e-učenja?
• razvoj mobilnoga hibridnog učenja
• veće mogućnost vizualizacije, individualizacije i učenja na praktičnim
primjerima
• povećana povezanost i mogućnost suradnje
• učenje na zahtjev
• povezivanje posla i učenja
• usklađivanje obveza učenja s osobnim planerima polaznika
• prilagodba tečajeva hibridnog učenja prema odabranim putanjama učenja
ili mogućnostima
• izmjena uloge instruktora
• pojava stručnjaka za hibridno učenje
114

115. Obveze polaznika i završna ocjena
• Završnu ocjenu čine ostvareni bodovi za sva 3 zadatka predana do 27.5.2022. u 12
h na Moodle te obavezno izlaganje na nastavi 28.5.2022. Ukupno 50 bodova:
• 45-50 bodova – izvrstan (5)
• 40-44 bodova – vrlo dobar (4)
• 35-39 bodova – dobar (3)
• 30-34 bodova – dovoljan (2)
• Manje od 30 bodova – nedovoljan (1)
ILI
• Ukoliko jedan ili više zadataka nisu riješeni i postavljeni na Moodle te nije
obavljeno izlaganje – polaže se pisani ispit koji uključuje teorijski i praktični dio, a
piše se u vrijeme ispitnih rokova (donosi 50 bodova): 31.5.; 2.6.; 4.6.2022.
115

116. ZADATAK 1.
Kreirati testni kolegij na CANVAS LMS ili D2L BRIGHTSPACE s
osnovnim sadržajem i informacijama (može i postavljanje
dokumenata)– 15 bodova
116

117. ZADATAK 2.
Kreirati nastavni sadržaj upotrebom digitalnog alata po
osobnom odabiru i obrazložiti u kojoj fazi nastavnog sata biste
koristili taj sadržaj i zašto.
– 15 bodova
117

118. ZADATAK 3.
• Kreirati test od 15 različitih tipova pitanja (otvorena, zatvorena,
kombinirana, esejska) pitanja na temu nastavnog sata (uz upotrebu
ClassMarkera ili nekog drugog alata za izradu online testova).
• Test u .pdf obliku (Pretvaranje testa u pdf - Print pa Print as .pdf pa
pohraniti na računalo) ili Print Screen testa - predajte na Moodle do
27.5. u 12 h.
• Zadatak donosi 10 bodova
118

119. Izlaganje – 28.5.2022.
U maksimalno 5 minuta:
• Kratko predstaviti svoj kolegij koji ste kreirali – koji LMS je korišten,
zašto? – dojam o značajkama LMS-a
• Predstaviti uradak koji je nastao upotrebom nekog digitalnog alata te
obrazložiti u kojem dijelu sata biste ga primijenili
• Izlaganje je obavezno i donosi 10 bodova te čini element završne
ocjene
119

120. • https://www.youtube.com/watch?v=0tgdTl0PpEo
120

121. Popis literature
1. ACTA. Defining Distance Education. URL: https:// www.aect.org/pdf/DistED/CH_1.pdf
2. Bubaš, G.; Huzjak, N.: Instrukcijski dizajn u e-obrazovanju, E-tečaj „On-line komunikacija”, CARNet, 2005.
3. Conole, G.; Oliver, M. A Pedagogical Framework for Embedding C&IT into the curriculum, ALTJ, 6, 2 (1998)
URL:https://core.ac.uk/download/files/5/14296.pdf
4. Clark, D. Blended Learning (White Paper), 2003. URL: https://www.epic.co.uk/content/resources/white_papers/blended.htm
5. Clark, R. E. Reconsidering research on learning from media. // Review of Educational Research. 53, 4 (1983.), str. 445-459. URL:
http://www.uky.edu/~gmswan3/609/Clark_1983.pdf
6. Defining Distance Learning and Distance Education. URL: https://www.editlib.org/p/17786/article_17786.pdf
7. Delrio, C.; Fischer, Redefining e-Learning Territories. eLearning Papers, No4, 2007.
8. Kaplan-Leiserson, E. e-Learning glossary, 2000. URL:https://www.learningcircuits.org
9. Kermek, D. Odabrana poglavlja iz instrukcijskog dizajna i mentoriranja u e-obrazovanju prema: Ćukušić, M.; Jandrić, M. E-učenje:
koncepti i primjena. Zagreb: Školska knjiga, 2012.
10. O’Hara-Devereaux, M.; Johansen, R. Global Work. Bridging Distance, Culture and Time prema: Ćukušić, M.; Jandrić, M. E-učenje:
koncepti i primjena. Zagreb: Školska knjiga, 2012.
11. Stock McIsaac, M.; Nirmalani Gunawardena, Ch. Distance Education. http://umsl.edu/~wilmarthp/modla-links-
2011/Distance%20education%20McIsaac%20and%20Gunawardena.pdf
12. Siozos, P.D., Palaigeorgiou, G.E. Educational Technologies and the Emergence of E-Learning 2.0 u: Politis, D. (Ur.): E-learning
methodologies and computer applications in archeology, Information Science Reference, London, 2008.
121

122. 122