Download to read offline
![Definicije – e-učenje
• prema UNESCO-voj definiciji:
• „[..] učenje koje podrazumijeva otvoren pristup građi i oslobađanje
korisnika od ograničavajućeg faktora poput mjesta i vremena. Za
studente, učenje na daljinu označava drukčiji pristup građi, bolju
kvalitetu usluga i poboljšanu interakciju s drugim korisnicima i
knjižničarima.“
Open and distance learning: trends, policy and strategy consideration. UNESCO, 2002. Str. 10. URL:
http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001284/128463e.pdf
25](https://image.slidesharecdn.com/obrazovanjenadaljinu200520223-240403083030-72481e9a/75/Obrazovanje_na_daljinu_20052022-3-pptx-25-2048.jpg)
Obrazovanje_na_daljinu_20052022 (3).pptx
- 1. Obrazovanje na daljinu Izv.prof. dr. sc. Ivana Martinović Filozofski fakultet Osijek imartinovic@ffos.hr 1
- 2. O kolegiju Struktura kolegija– 10 P+ 6 S 1. Teorijski dio 2. Praktični dio - predavanje, rasprava, pretraživanje (registriranje i/ili login) - Kreiranje, izlaganje Obveze polaznika 1. Zadatak – 15 bodova 2. Zadatak – 15 bodova 3. Zadatak – 10 bodova 4. Izlaganje – 10 bodova - 28.5.2022. ILI PISANI ISPIT – 50 bodova – na ispitnim rokovima 2
- 3. • Završna ocjenasastoji se od aktivnog sudjelovanja na predavanjima i seminarima, izrade i predaje 3 zadatka te izlaganja ILI položenog pisanog ispita na ispitnim rokovima • Ispitni rokovi: 31.5., 2.6., 4.6.2022. 3
- 4. Gdje ste trenutno? Nakarti označite mjesto u kojem se trenutno nalazite. Karti možete pristupiti putem sljedeće poveznice: https://padlet.com/martinovicivana1/ltlti946 jf535qw5 - kliknuti na krug pink boje s desne strane karte. Pojavi se oznaka crvene boje koju možete „uzeti” i premjestiti (drag and drop) na željeno mjesto na karti klikom miša 4
- 5. Sadržaj • Obrazovanje/učenje nadaljinu • Instrukcijski dizajn - osnove • Digitalni nastavni materijali 5
- 6.
- 7. Uvod • pojačan interesstručne i znanstvene javnosti za e-učenje – temeljni trend razvoja u obrazovanju? • tržište obiluje hardverskim i softverskim rješenjima • iznimno se povećava uspješnost polaznika u nekim segmentima ili cjelini (bolji radovi učenika i studenata, brže dovršavanje studija) • brži pristup informacijama, interaktivnost, samostalnost, personalizirano učenje, mogućnost brze procjene znanja • e-učenje – izrazito multidisciplinarno 7
- 8. Uvod Učenje u digitalnodoba: • Tradicionalno, F2F – učionica • Učenje na daljinu/E-učenje/Online učenje • Hibridno – jasno definiran oblik učioničke i online nastave 8
- 9. • Mješovito –učionica uz primjenu ICT tehnologije (PPT, video i sl.) • Obrnuta učionica – (flipped classroom) – klasična+online nastava, materijali unaprijed pripremljeni • Hyflex - nastava (kolegij) koja omogućavaju studentima da biraju hoće li pohađati nastavu u učionici, sinkrono online ili će pratiti asinkrono i mogu na dnevnoj bazi mijenjati način pohađanja • Online – učenje i poučavanje potpuno podržano ICT = obzirom na način i intenzitet korištenja ICT (Bates, 2020.) 9
- 10. Pojmovi • obrazovanje nadaljinu (eng. distance education)– nastava na daljinu i učenje na daljinu, širi pojam od pojma učenje na daljinu – podrazumijeva učenje, ali i izvođenje nastave • učenje na daljinu (eng. distance learning) - (TV, radio, dopisivanje, audio i video kasete, nastava putem e-sustava: e-učenje / e-learning) • elektroničko obrazovanje - studijski programi koji u cilju realizacije nastave koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije • e-učenje – koriste se isključivo elektronički mediji, jedan oblik učenja na daljinu, danas najprisutniji 10
- 11. Povijesni pregled • kasnih1800ih, Sveučilište u Chicagu – dopisni studiji Prva generacija obrazovanja na daljinu: • ‘staro dopisno obrazovanje’ • tiskani tekst • posredovanje nastavnog materijala • komunikacija između nastavnika i studenta – rijetko • tekstovni materijali – distribucija putem pošte 11
- 12. • pojava radijatijekom Prvog svjetskog rata; TV-a 1950-ih - učenje pronalazi sustav isporuke izvan tradicionalne učionice – isporuka izobrazbe na daljinu • 60-te god. 20. st. - prvi obrazovni softveri pomoću računalne tehnologije (eng. computer assisted learning, CAL) • Veliki napredak: pojava CD-ROM-a i interneta 12
- 13. Druga generacija učenjana daljinu • audio i računalne telekonferencije utjecale su na isporuku izobrazbe u škole, visoka učilišta, vojsku, posao i industriju • - učinkovita tutorska podrška licem u lice • - telefonska interakcija • osnivanje Open University u Velikoj Britaniji 1969.g. ; inovativna upotreba medija Ch. Wedemeyera 1986.g. na Sveučilištu u Wisconsinu • dopisno studiranje - nove tehnologije, učinkovitije obrazovanje na daljinu 13
- 14. Treća generacija obrazovanjana daljinu • korištenje raspoloživih tehnologija i komunikacije • računalno podržane komunikacije (Computer mediated communication – CMC). 14
- 15. Teorijski pristupi Keegan identificira3 pristupa u razvoju teorije obrazovanja na daljinu • teorija autonomije i neovisnosti (1960 i 1970-ih) Wedemeyer i Moore – neovisnost učenika – neovisnost implicira veću odgovornost učenika, široko dostupnu izobrazbu, učinkovitu kombinaciju medija i metoda prilagođenu individualnim potrebama, različite mogućnosti u okviru vremena – individualizacija učenja i poučavanja • teorija industrijalizacije (1960-ih i 1970-ih) Peter's 1971 - reflektira shvaćanje obrazovanja na daljinu kao industrijalizirani oblik poučavanja i učenja • integracija interakcije i komunikacije (1970-ih i 1980-ih) Daniel, Marquis (1979); Bääth (1982, 1987) 15
- 16. … Desmond Keegan 1980.g.identificirao 6 ključnih elemenata obrazovanja na daljinu: • odvojenost učitelja i učenika • utjecaj obrazovne institucije • upotreba medija za povezivanje učenika i učitelja • dvosmjerna komunikacija • učenici su češće individualizirani nego grupirani • načela industrijalizacije u poučavanju Desmond Keegan, irski akademik 16
- 17. … Garrison i Shale(1987), Holmberg (1989.) u oblikovanje svoje teorije obrazovanja na daljinu uključuju elemente nekontinuirane komunikacije, dvosmjerne komunikacije i primjene tehnologije u posredovanju nužne dvosmjerne komunikacije Razumijevanje učenika na daljinu na temelju 4 teorijska konstrukta: transakcijska udaljenost, interakcija, učenikova (samo)kontrola i društvena prisutnost 17
- 18.
- 19.
- 20. E-učenje vs. e-obrazovanje •e-obrazovanje – pojam koji se veže za kombiniranu primjenu interneta i odgovarajućih računalnih tehnologija interneta kao i prikladnih pedagoških načela ili metoda za uspješnije provođenje obrazovanja na daljinu (Bubaš i Huzjak, 2005.) • e-učenje – srodan pojam, naglašen proces usvajanja znanja • jedan od načina obrazovanja na daljinu (Keengwe, 2005) 20
- 21. Vrste e-učenja • računalnopodržano učenje (eng. computer-based learning)– obuhvaća programe koji se primjenjuju za individualno učenje uz računalo • učenje pomoću weba (eng. web-based learning)– učenje u mrežnom okruženju oslanja na informacijske sustave - LMS • online učenje – virtualna predavanja, virtualni seminari te virtualni tutorijali – platforme 21
- 22. Definicije – e-učenje •primjena elektroničkih naprava u procesu učenja i podučavanja, a uključuje, primjerice, prezentaciju sadržaja učenja putem interneta/intraneta/ekstraneta, satelita, interaktivne televizije, CD- ROMova i sl (Kaplan-Leiserson, 2000). • e-učenje je učenje olakšano, potpomognuto i poboljšano primjenom digitalnih alata i sadržaja. Krovni je termin koji obuhvaća heterogeni skup tehnoloških alata, resursa, aplikacija, procesa i metoda koje se primjenjuju za stvaranje, pohranu, širenje, upravljanje i procjenu znanja (Siozos i Palaigeorgiu, 2008.) 22
- 23. Definicije – e-učenje •E-učenje je fleksibilno učenje kao i učenje na daljinu, a može ga se promatrati i kao primjernu ICT-a za osiguravanje komunikacije i podrške među pojedincima i skupinama, a sve radi pružanja bolje podrške polaznicima i boljeg upravljanja učenjem” (Turvey, 2009.) • E-učenje obuhvaća online-učenje koje omogućuje polaznicima pristup obrazovnim sadržajima te jednosmjernu ili dvosmjernu komunikaciju s drugim polaznicima i instruktorima preko računalnih mreža, intraneta, interneta i www-a te digitalnih uređaja kao što su CD- ROM, DVD, računala i mobiteli (Kardeniz, 2009.) 23
- 24. Definicije – e-učenje •obrazovanje na daljinu tradicionalno - izobrazba osoba uključenih u planirano učenje u mjestu različitom od učiteljevog, a putem tiskanih i elektroničkih medija komunikacije • pioniri obrazovanja na daljinu Holmberg, Keegan i Rumble istražili temeljne pretpostavke o tome što obrazovanje na daljinu razlikuje od tradicionalnog obrazovanja 24
- 25. Definicije – e-učenje •prema UNESCO-voj definiciji: • „[..] učenje koje podrazumijeva otvoren pristup građi i oslobađanje korisnika od ograničavajućeg faktora poput mjesta i vremena. Za studente, učenje na daljinu označava drukčiji pristup građi, bolju kvalitetu usluga i poboljšanu interakciju s drugim korisnicima i knjižničarima.“ Open and distance learning: trends, policy and strategy consideration. UNESCO, 2002. Str. 10. URL: http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001284/128463e.pdf 25
- 26. Definicije – e-učenje •predstavlja visokokvalitetni proces obrazovanja u kojem nastavnici i studenti aktivno surađuju s ciljem postizanja zadanih obrazovnih ciljeva. Pri tome intenzivno koriste informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za stvaranje prilagodljivog virtualnog okruženja u kojem razvijaju i koriste multimedijalne interaktivne obrazovne materijale, ostvaruju međusobnu komunikaciju i suradnju, studenti izvršavaju pojedinačne ili grupne zadatke i projekte, te provode kontinuiranu samoprovjeru i provjeru znanja. (SRCE, Zagreb) 26
- 27. … • mnogo pokušajaodređivanja teorijske osnove područja – kaotičnost - Potreba rješavanja obrazovnih problema • odgovoriti na pitanje kako i pod kojim uvjetima pojedinac najbolje uči – prema istraživačkim pitanjima o učenju, poučavanju, oblikovanju kolegija i ulozi tehnologije u obrazovnom procesu • učitelj svoju ulogu mijenja od uloge izvora informacija prema ulozi onoga koji će olakšati i omogućiti uspješniji proces učenja • interakcija i suradnja 27
- 28. •Je li ulaganjeu e-obrazovanje isplativo? Zašto? 28
- 29. • Why iseLearnign an effective investment? 29
- 30.
- 31. • ulaganja uobrazovanje na daljinu – privatne, javne ustanove i organizacije, sveučilišta, vojska, privatne tvrtke • 107 mlrd. $ (2015.) – 325 mlrd. (2025.) • privatni sektor – 40 mlrd. $ godišnje za programe obrazovanja na daljinu – (IBM, Kodak itd.) – ulaganje u obrazovanje zaposlenika – povećanje produktivnosti i dobiti • Krizne situacije 31
- 32. Načela i ciljevie-učenja • Elearningeuropa.info , Europska komisija, o e-učenju Načela: • temelji se na pouzdanim tehnologijama, u osnovi usmjereno na pedagogiju • društveni proces koji bi trebao omogućiti interakciju i suradnju • podrazumijeva organizacijske promjene i trening nastavnika Ciljevi: • pomoći pojedincima da ostvare svoj puni potencijal i vode sretan i produktivan život • reducirati nejednakosti i nepodudaranje između pojedinaca i skupina • osigurati poklapanje potreba poslovnog svijeta s dostupnim znanjima, kompetencijama i vještinama na tržištu 32
- 33. Prednosti učenja primjenommultimedije • zrcali način na koji ljudski um razmišlja, uči i pamti jednostavnim prelaskom od riječi i slika do zvukova, a istodobno omogućuje i interpretaciju, analizu i dubinsko izražavanje • spontanije i prirodnije učenje (kombinacija multimedijskih elemenata) • kombinacija multimedijskih elemenata s dobro dizajniranim, interaktivnim vježbama – proširivanje iskustva i samostalno otkrivanje • interaktivno djelovanje, pauziranjem prijelaz na drugi dio ili vraćanje – podupiranje nelinearnog razmišljanja • kombinacija riječi i slika – za različite razine pismenosti i predznanja 33
- 34. … • timski rad– interpersonalne vještine • više vremena nastavnika - za individualizirani pristup – pomoći polaznicima, dok drugi uče samostalno 34
- 35. „Bilo kad, bilogdje” (O’Hara-Devereaux i Johansen) • isto vrijeme - isto mjesto • različito vrijeme – isto mjesto (sloboda odabira vremena, ograničenje mjesta) • isto vrijeme – različito mjesto (mogućnost sinkronog oblika e-učenja) • različito vrijeme – različito mjesto – (mogućnost asinkronog oblika e- učenja) 35
- 36. Koje su prednosti,a koji nedostaci sinkronog i asinkronog učenja? 36
- 37.
- 38. Sinkrono e-učenje • omogućenadvosmjerna komunikacija instruktora i polaznika • vremenska i troškovna korist u odnosu na klasičnu učionicu – eliminacija putovanja, gubitak neverbalne komunikacije koja je potrebna za vrednovanje i suradnju polaznika • vrlo učinkovito kad je potrebna brza izmjena materijala • Internet chat/IM; dijeljenje aplikacija, videokonferencije 38
- 39. Asinkrono e-učenje • omogućenokorištenje sadržaja kada to odgovara polaznicima • ne zahtijeva uključivanje instruktora • sadržaj treba mnogo više zainteresirati polaznike i osigurati veću dubinu informacija • E-mail; nastavni materijali na mrežnim stranicama; blog… • Korisnost? Istraživanja su otkrila da se s povećanjem složenosti predmeta, smanjuje korisnost sinkronog učenja (Hratinski, 2008). 39
- 40. Teritoriji e-učenja iobilježja • e-učenje u školama – učionica ili s udaljene lokacije • e-učenje u visokom obrazovanju – potpuno online ili hibridni pristup • e-učenje radi doškolovanja • e-učenje na radnom mjestu • trening nastavnika i trenera e-učenja – primjena IKT za planiranje i pripremu lekcija i didaktičkih materijala, bilježenje napretka polaznika, profesionalni razvoj i kontinuirano obrazovanje nastavnika/trenera • individualni razvoj pomoću e-učenja • virtualne mreže profesionalaca – rasprave o pitanjima profesionalnog tipa • interorganizacijski razvoj pomoću e-učenja – suradnički odnos između organizacija – dijeljenje ideja • zajednice za e-učenje - dopuna tečaju iz zajedničkog interesa • zajednice čiji rad rezultira e-učenjem – virtualne zajednice čiji primarni cilj nije učenje, ali se povezuju zbog zajedničkih interesa 40
- 41. … • u svakojklasifikaciji e-obrazovanja Kermek (2007) razlikuje e-učenje prema: • tempu svladavanja sadržaja učenja • usmjerenosti • primjeni tehnologije • odnosu prema drugim polaznicima 41
- 42. Osnovne prednosti učenjana daljinu • Vlastiti tempo • Mjesto učenja odabire učenik • Dostupnost tečajeva koji učenika zanimaju (fizičkih udaljenih ustanova/organizacija) • Dostupnost tečajeva prestižnih udaljenih ustanova/organizacija • Odabiranje stila učenja (prednost onima koji preferiraju multimedijalne sadržaje) • Usvajanje vještina služenja tehnologijama • Samostalno učenje (odgovornost za vlastito učenje); usmjeravanje na samostalno traženje izvora informacija • Veća aktivnost učenika • Poticaj na usvajanje znanja u suradnji s drugima 42
- 43. Mogući nedostaci • Nedostatakosobnog kontakta (pokušaj kompenzacije putem virtualnog druženja) • Traži discipliniranost učenika da ne odustaju • Nedostatak odgovarajuće tehnologije • Nedovoljno razvijene vještine služenja tehnologijom • Traži znatna ulaganja u računala poslužitelja i održavanje softvera za online obrazovni sustav • Relativno visok stupanj odustajanja • Nije dovoljno samo postaviti sadržaje – važni su pedagoški modeli i načela • Određivanje tutora/mentora 43
- 44. Instrukcijski dizajn -osnove 44
- 45. • Instrukcijski dizajnje proces oblikovanja pedagoških, metodičkih i didaktičkih pristupa za kreiranje tijeka učenja i poučavanja te primjena tih pristupa u oblikovanju odgojno-obrazovnih sadržaja. 45
- 46. Proces e-učenja • polazise od općeg modela obrazovnog procesa u organizaciji • dizajniranje iskustva e-učenja: • definiranje metodoloških strategija, postavljanje ciljeva i ishoda učenja, dizajniranje aktivnosti učenja koje podrazumijevaju odgovarajući sadržaj e-učenja s ciljem ostvarivanja postavljenih ciljeva • odabir tehnološke osnovice u kontekstu metodoloških opcija kako bi se dosegao puni potencijal procesa učenja i uspješni razvoj obrazovnih materijala 46
- 47. Koraci u procesue-učenja (Canole i Oliver, 1998) • pregledati trenutačni tečaj/program • jasno postaviti ciljeve i očekivane ishode • postaviti metode i aktivnosti (scenarij e-učenja) koje su potrebne za postizanje ciljeva i rezultata učenja • definirati organizaciju i prezentaciju aktivnosti, identificirati najbolju metodu i sposobnosti polaznika i obzirom na prikladnost medija • za svaku aktivnost definirati materijal za učenje, odrediti hoće li se materijal izraditi, kupiti ili prilagoditi postojeći (što jednostavnija proizvodnja i objava) • odabrati prikladne modele procjene • povezati pojedinačne scenarije učenja u jedinstvenu cjelinu/program • identificirati potrebne vještine i zahtjeve za pristup • postaviti zahtjeve vezane za resurse i infrastrukturu (npr. potrebu za dadtnim treningom osoblja) ako je potrebno 47
- 48. Pedagoške dimenzije e-učenja •paradigme vezane uz e-učenje – opisuju načine na koje ljudi uče korištenjem online sustava; unutar biheviorizma, kognitivizma, konstruktivizma • primjena e-učenja u praksi – pedagoške odluke koje se mogu donijeti u kontekstu e-učenja u visokoškolskom obrazovanju 48
- 49. … • kompatibilnost kognitivnihstilova i tehnologije koja se primjenjuje danas jedno je od bitnih područja istraživanja e-učenja jer izravno utječe na percepciju učinkovitosti e-učenja, motivaciju i performanse • kada je kognitivni stil kompatibilan s tehnološkim rješenjem prezentacije sadržaja, pojedinci bolje obraćaju pozornost i razumiju bitne informacije – važno za rezultate učenja 49
- 50. Pedagoška načela e-učenja/obrazovanja •Sadržaj nije dovoljan; bez uvažavanja pedagoških (didaktičkih, metodičkih) načela, sadržaj je beskoristan Obrazovni uvjeti i ciljevi Tko su polaznici Što se želi postići Kakve su organizacijske i tehnološke mogućnosti Polaznici Razina vještina Kakva im je motivacija Što mogu naučiti, usvojiti Koji su kriteriji uspješnosti Tehnološke mogućnosti Kako omogućavaju prezentaciju kvalitetnih obrazovnih materijala, interakciju, brzinu komunikacije Organizacijske mogućnosti Način i kvaliteta izrade obrazovnih sadržaja, osposobljenost predavača... 50
- 51. 10 pedagoških načelae-učenja (Anderson i McCormick, 2005.) http://insight.eun.org/ww/en/pub/insight/thematic_dossiers/articles/quality_criteria/equality2.htm • Uskladite s kurikulumom • Inkluzivnost (primjerenost osobama s posebnim potrebama) • Angažirajte “učenika” (dobra atmosfera, dinamika) • Budite inovativni u pristupu (iskoristiti mogućnosti medija) • Omogućite djelotvorno učenje (individualizirano, razni pogledi na materiju, poticanje suradnje, metakognicija) • Uvedite (samo)procjenu (feedback, jasni kriteriji) • Testirajte program u cjelini (pratite kako se primjenjuje) • Osigurajte usklađenost i međusobnu povezanost, dosljednost i transparentnost (usklađenost cilja, sadržaja i ocjenjivanja, sudinoci znaju što se očekuje od njih • Učinite program jednostavnim za korištenje (intuitivnost, vođenje, predviđanje razine ICT znanja učenika) • Osigurajte isplativost (usklađenost dobiti s ulaganjem) 51
- 52. Modeli instrukcijskog dizajna •Gagnéovih devet koraka do instrukcijskog dizajna • Model Dicka i Carreyja • Minimalistički model instrukcijskog dizajna • ADDIE model instrukcijskog dizajna 52
- 53. ADDIE Model • FloridaState University za američku vojsku tijekom 1970-ih • 5 faza procesa razvoja kolegija Analysis Design Development Implementation Evaluation 53
- 54.
- 55. Analiza • identificiranje problemakojim će se baviti kolegij. Utvrđivanje ciljeva, načina mjerenje uspjeha te povrh svega postavljaju se ciljevi koje se želi postići. Identificiranje učenika, nastavnog okruženja, preferencija, demografskih podataka i sl. Dizajn • U ovoj fazi prodire se u srž objekata učenja, instrukcijskih metoda i aktivnosti, sadržaja, okvira sata i medija koji će biti korišteni Razvoj • Razvojna faza u kojoj instrukcijski dizajneri razvijaju sadržaj i osmišljavaju načine interakcije. Piše se sadržaj, oblikuju se grafički, audio materijali, fotografije itd. 55
- 56. Implementacija • Tijekom provedbenogdijela ADDIE modela, instrukcijski dizajner isporučuje sadržaj i materijale sustavima za upravljanje učenjem (LMS) ili izravno nastavniku za poučavanje uživo. Instrukcijski dizajner također pruža obuku potrebnu učiteljima, asistentima ili instruktorima. Evaluacija • Tijekom faze evaluacije ADDIE modela, instrukcijski dizajner određuje što znači uspjeh te na koji način će se mjeriti. Postoji nekoliko faza u okviru evaluacije. 56
- 57. Planiranje - Online (vizualni)alati za planiranje nastavnog predmeta, kolegija ili tečaja - Elementi – usvajanje znanja/suradnja/rasprava/zadaci/praktičan rad/stvaranje Learning designer https://www.ucl.ac.uk/learning-designer/ - potrebna registracija 57
- 58. Online sustavi zaobrazovanje na daljinu 58
- 59. • LMS-a –Learning Management System – Sustav za upravljanje učenjem • LCMS – Learning Content Management System • VLE – Virtual Learning Environment – virtualno obrazovno okruženje • Moodle, Blackboard, Sakai itd. 59
- 60. Karakteristike sustava zae-učenje 1. Interaktivnost • Komunikacija utječe na motivaciju polaznika • Nedovoljna komunikacija najčešći razlog nezadovoljstva • Koje se vrste komunikacije s učenikom/korisnikom koriste • e-mail • povratne informacije kod programiranih materijala • komunikacija s drugim učenicima (forum, chat, istodobni rad u virtualnom okruzenju) • videokonferencijski alati + materijali • mogućnost klasične komunikacije i kontakta • Kako se potiče motivacija učenika da se aktivno uključi i ne odustane 60
- 61. … 2. Modularnost • Imali modularnu strukturu • Slijede li moduli logičan niz • Koliko su jasno imenovani • Jesu li unutar modula struktura i navigacija iste ili slične 3. Multimedijalnost • Koji se elementi multimedije koriste (slika, zvuk, animacija, video zapis) • Jesu li ti elementi na najbolji način aplicirani upravo na taj određeni sadržaj • Kako je tehnički riješeno (duljina učitavanja) • Pridonosi li multimedija jasnoći sadržaja ili izaziva konfuziju i frustraciju (previše i previše odjednom) 4. Dizajn sučelja i izbor sadržaja • čitljivost, preglednost, količina sadržaja... 61
- 62. 5. Povratne informacijei provjera postignuća • Tip testova (samoprovjera i provjera), dinamika • Povratne informacije vezane uz: • Korigiranje očekivanja neiskusnih polaznika • Rješavanje poteškoća kod nepravilnog korištenja • Ispravljanje pogrešnog pristupa zadacima • Upozoravanje na neaktivnost i neizvršene obveze • Informiranje o rezultatima • Upozoravanje na neprihvatljiva ponašanja (npr. na forumu) • Djelotvorno davanje povratnih informacija • Pravovremenost • Dobar izbor komunikacije (npr. s obzirom na privatnost) • Funkcionalnost (upozoriti na ono što polaznik može promijeniti) • Ocjena ponašanja, uratka a ne osobe • Nenasilna komunikacija 62
- 63. A) Sveobuhvatna rješenja B)Videokonferencijski alati 63
- 64. Sveobuhvatna rješenja • sveobuhvatnorješenje za organizaciju nastave na daljinu na razini cijele škole koje uključuje: • prezentaciju sadržaja i aktivnosti, • komunikaciju i suradnju, • izradu sadržaja, • vrednovanje znanja, • praćenje aktivnosti učenika 64
- 65. LOOMEN • https://loomen.carnet.hr/ • CARNET-ovsustav za upravljanje učenjem na daljinu baziran na sustavu Moodle, hrv. Inačica Moodle-a • sveobuhvatno rješenje za organizaciju nastave na daljinu 65
- 66. LOOMEN Prednosti Nedostaci • dobraorganizacija nastave (jasna struktura sustava na razini tečaja i unutar tečaja) • nepreglednost i slabije snalaženje dijela učenika • mogućnost detaljnog praćenja aktivnosti učenika • zbog složenosti pogodniji za starije učenike i više razine obrazovanja • alati za izradu testova i zadaća • ograničenje veličine datoteka koje se mogu uvesti u sustav • obavijesti o predaji zadaća • alati za izradu anketnih upitnika • integracija s Dropboxom i OneDrive-om • nastavnici su upoznati s Loomenom kroz vlastito obrazovno iskustvo 66
- 67. MS Teams • https://www.microsoft.com/hr-hr/microsoft-teams/log-in •komunikacijski i kolaboracijski alat u sklopu alata Office 365 • omogućuje kreiranje grupa za pojedini razred unutar kojih je moguća: • komunikacija, • postavljanje sadržaja, • dijeljenje datoteka, • zadavanje zadaća ili kvizova kroz aplikaciju Microsoft Forms, • povezivanje s OneDrive servisom te pohrana i prijenos datoteka u oblak 67
- 68. MS TEAMS Prednosti Nedostaci •jednostavnost korištenja • Kompliciran rad za dio korisnika • brzo privikavanje nastavnika i učenika na rad u alatu • dobra organizacija nastave kroz mogućnost formiranja soba, tj. učionica • jednostavno povezivanje s OneDrive pohranom u oblaku 68
- 69. Google Classroom • sustavza upravljanje učenjem s jednostavnim sučeljem, dio G Suite-a, integriran s Google dokumentima (preko Google računa) • omogućava kreiranje učionica unutar kojih je moguće: • postavljanje datoteka i rad na istima kroz Google dokumente • postavljanja zadaća u obliku zadatka, kviza, pitanja ili prijenosa datoteke 69
- 70. GOOGLE CLASSROOM Prednosti Nedostaci •jednostavnost korištenja • preglednost i intuitivnost • jednostavno kreiranje učionica • jednostavno postavljanje materijala i zadavanje • zadaća • jednostavno povezivanje s Google dokumentima • mogućnost komunikacije kroz Google servis 70
- 71. Yammer • društvena mrežau sklopu alata Office 365 • omogućava kreiranje grupa korisnika unutar kojih je moguća: - komunikacija kroz grupne objave ili privatne poruke - objava i razmjena datoteka • iako se koristi u obrazovnim ustanovama, manje je prikladan za organizaciju nastave na daljinu na razini cijele škole 71
- 72. YAMMER Prednosti Nedostaci • izvrstansustav za komunikaciju otežano pronalaženje vlastitih grupa • lako snalaženje učenika zbog sličnosti s drugim društvenim mrežama organizacija razrednog odjeljenja kroz jednu grupu u koju su uključeni svi predmeti uzrokuje nepreglednost i otežano snalaženje učenika i nastavnika • pristup grupama može biti otvoren ili zatvoren otežano strukturiranje objavljenih datoteka nepreglednost kod velike količine podataka i broja poruka otežano praćenje predaje zadaća nemogućnost kreiranja testova nemogućnost uspostave video poziva poteškoće s privatnim porukama 72
- 73. Canvas LMS • https://www.instructure.com/en-gb/canvas •Izvrstan za učenje na daljinu na svim razinama obrazovanja i tvrtkama • Puno korisnika • Proširiv 73
- 74. CANVAS LMS Prednosti Nedostaci CjelovitBesplatno 30 dana User friendly Odlična tehnička podrška Odlična korisnička podrška 74
- 75.
- 76. Videokonferencijski alati • omogućavajukomunikaciju zvukom i slikom u realnom vremenu, pojedinačno ili grupno • omogućavaju dijeljenje prezentacija ili prikazivanje sadržaja na virtualnoj ploči • prikladni su za održavanje predavanja i sastanaka 76
- 77. … • nadopuna nastavena daljinu • mogućnost komunikacije pojedinačno sa svakim učenikom ili grupno sa svima • mogućnost predavanja uživo te dijeljenja prezentacija ili prikazivanja sadržaja na virtualnoj ploči • nedostatak videokonferencijskih alata je u tome što nisu primjenjivi za online testiranje, barem ne ono u obliku pisanja testa • u većini nije moguće niti kolaboracijski raditi na određenom dokumentu, predavati zadaće i odvijati slične radnje neophodne u online nastavi 77
- 78. Prednosti Nedostaci • mogućnostda se učenici (svi ili u manjim grupama) istovremeno vide na ekranu, kao i da se vide s nastavnikom • mogućnost korištenja ovisi o opremljenosti (dostupnost uređaja i opreme) i mrežnoj povezanosti korisnika kod kuće • korisni za dodatno pojašnjavanje gradiva i zadataka veliki utjecaj poteškoća s pristupom internetu, brzini mrežne povezanosti i računalnom opremom • korisni za usmeno ispitivanje • zahtijevaju prostor bez zvučnog i vizualnog • ometanja • realno vrijeme • Neki korisnici ne osjećaju se ugodno 78
- 79.
- 80. • Prvo iosnovno – odrediti metodu provedbe učenja - sinkrono ili asinkrono? - Sinkrono – odvija se u realnom vremenu - virtualne učionice ili webinar platforme - Asinkrono – u vrijeme kad to nastavnik i učenik/student/polaznik želi, bez nužnog sudjelovanja svih dionika istovremeno, uobičajeno putem LMS sustava 80
- 81. Negativni motivacijski čimbenici •Problem samostalnog svladavanja tehnologije • Nedostatak povratne informacije • “Raditi sam” nije zanimljivo • Osjećaj usamljenosti • Nitko ne primjećuje napredak (nedostaje osjećaj uspjeha) • Nedostaje usporedba s drugima • Nema mogućnosti za natjecanje • Nedostaje prilika za potvrdu osjećaja vlastite vrijednosti • Nedovoljno povjerenje u autore tečaja
- 82. Kako podići razinumotivacije • Jasno objašnjavanje zahtjeva i očekivanja od polaznika • Promotivne aktivnosti • Poticanje i održavanje interesa • Pohvale i nagrade • Natjecanja među polaznicima • Povratne informacije o uspjehu i usporedba s drugima • Povećanje međusobne interakcije • Sustav međusobne podrške
- 83. Kriteriji za uspješnokreiran kolegij na daljinu 1. Polaznici • Tko želi ili treba kolegij/predmet/tečaj? • Gdje ga još može pohađati i kada? • Što ovaj tečaj nudi više/različito u odnosu na druge slične? 2. Sadržaj tečaja • Temelji li se na skupu činjenica koje se pamte ili na razvoju vještina? • Hoće li polaznici raditi samostalno ili u grupi? • Kada će se koristiti grupne aktivnosti (npr. diskusije, prezentacije), a kada individualne (čitanje, gledanje simulacija)? • Koja je osnovna metoda učenja u okviru tečaja?
- 84. 3. Vizualna prezentacijasadržaja tečaja • Što treba prikazati i kako (kojim multimedijskim elementima)? 4. Količina interaktivnosti • Kada su potrebne diskusije između učenika i nastavnika i učenika međusobno? • Koji će se tip komunikacije koristiti (uživo ili neka druga)? • Koja će biti pravila (“protokol”) za komunikaciju? • 5. Tehnički uvjeti i alati potrebni za tečaj • Koji tip učenja na daljinu najbolje odgovara? • Koja tehnologija stoji na raspolaganju? • Kako će se tehnologija mijenjati u nekom razdoblju u budućnosti?
- 85. • Koliki ćebiti troškovi tečaja? • Može li se surađivati sa drugim institucijama ili kompanijama? 6. Kvaliteta tečaja • Poželjno je osigurati da tečaj vrednuju drugi stručnjaci u području te polaznici, te da su ti rezultati vrednovanja objavljuju kod oglašavanja tečaja.
- 86. Kompetencije nastavnika zaučenje na daljinu • imati sposobnost brzog učenja o korištenju novih tehnologija i promjenama u načinu funkcioniranja (barem osnove slanja informacija učenicima i primanja povratnih informacija) • znati dobro voditi tečaj (npr. “glumiti” pred kamerama) • znati se prilagođavati npr. ako oprema ne funkcionira kako treba • imati vremena za razvoj novih materijala za učenje i novih metoda, te za vrednovanje tečaja i primjenu dobivenih rezultata za njegovo poboljšanje
- 87.
- 88. EDUTORIJ • mjesto zapohranu pohranu, objavu, razmjenu, ocjenjivanje i dohvat digitalnih obrazovnih materijala • https://edutorij.e-skole.hr/share/page/home-page 88
- 89. MERLOT Multimedia Educational Resourcefor Learning and Online Teaching https://www.merlot.org/merlot/index.htm • Repozitorij nastavnih materijala (objekata učenja), ali i zajednica stručnjaka u području obrazovanja • Misija: poboljšati učinkovitost nastave i učenja proširenjem količine i kvalitete recenziranih online materijala za učenje. • Resursi: • Linkovi na tisuće materijala za učenje – svrstani u kategorije • Primjeri nastavnih jedinica koji pokazuju kako se materijal može koristiti u nastavnom procesu • Evaluacija nastavnih materijala od strane pojedinačnih korisnika ili znanstvenih zajednica (recenzija) • Kontakt podatke osoba sa zajedničkim interesima u određenom polju interesa 89
- 90. Izrada digitalnih nastavnihmaterijala • složen zadatak / proces Preduvjeti: • dobro poznavanje stručnog sadržaja • poznavanje metodike e-učenja • obrazovni materijal - u obliku ppt prezentacija; web stranice • uključiti multimedijalnih elemenata • procjena znanja preko mreže 90
- 91. Klasifikacija digitalnih nastavnihmaterijala: • Simulacije • Animacije • E-udžbenici • E-vježbe • E-testovi • Predavanja/prezentacije • E-zbirke (npr. tematski povezanih animacija) itd. 91
- 92. Multimedijalni elementi • raznioblici monomedijskog zapisa: • Tekst, zvuk, grafika, video, animacija 92
- 93. … • preporuke zaizradu pojedine vrste multimedijalnih elemenata (slika, fotografija, animacija, simulacija, video ili audio) • preporuke za prilagodbu multimedijalnih elemenata za web po vrstama 93
- 94. Alati za izradumultimedijalnih elemenata A) Zatvoreni kôd - komercijalni alati - ZA IZRADU GRAFIKE • Adobe Photoshop - Program namijenjen izradi i obradi rasterske (bitmap) grafike i zasigurno predstavlja standard na tom području. Ima veoma svestranu primjenu i njime je moguće obavljati radnje kao što je: crtanje, slikanje, obrada ili retuš fotografije, izrada dizajnerskih rješenja, izrada web grafike, izrada i dizajn programskih sučelja, a omogućuje i osnovne radnje potrebne pri izradi web stranica, itd. http://www.adobe.com 94
- 95. ZA IZRADU GRAFIKE •Corel PhotoPaint - Program namijenjen izradi i obradi rasterske (bitmap) grafike koji je u ranijim verzijama predstavljao veoma oštru konkurenciju PhotoShop-u, ali je polako, sa vremenom nestajao sa scene. Razlog tome su mogućnosti koje ponešto zaostaju za Adobe- ovim proizvodom, ali i loša marketinška podrška. http://www.corel.com 95
- 96. ZA IZRADU GRAFIKE •Jasc Paint Shop Pro http://www.jasc.com • Corel Painter http://www.corel.com 96
- 97. ZA OBRADU ZVUKA •CoolEdit Pro - jedan od najpoznatijih programa za obradu audio zapisa - Vrlo je jednostavan za uporabu te sadrži opcije za modificiranje, kreiranje te kompresiranje mnogobrojnih tipova audio formata - izvrstan alat za rad sa audio formatima. http://www.syntrillium.com 97
- 98. ZA OBRADU ZVUKA •Acid Pro - ACID Pro 4.0 je najnovija inačica programa koji nam nudi pregršt opcija: Kreiranje vlastitih skladbi, remiksanje istih, produciranje 5.1 surround audio mikseva, kreiranje audio zapisa za web stranice i flash animacije - http://www.sony.com • CakeWalk Home Studio http://www.cakewalk.com/ 98
- 99. ZA OBRADU VIDEA •Adobe Premiere Profesionalni alat za obradu digitalnog videa. Pruža mogućnost obrade video i audio zapisa u realnom vremenu. http://www.adobe.com • Vegas - video editor - program sadrži mnoštvo opcija, podržava puno formata i efekata - podržava snimanje, editiranje, miksanje te enkodiranje video zapisa, a osim toga ima i podršku za 5.1 zvuk. http://www.sonycreativesoftware.com/vegaspro 99
- 100. ZA IZRADU ANIMACIJE •Flash - Jednostavna izrada kompletne multimedije za web. Izrada animacija u vektorskom zapisu. Podržava mnoge formate, te sadrži ActionScript. • http://www.macromedia.com 100
- 101. ZA 3D MODELIRANJE •3D Studio MAX • D Studio MAX namijenjen je izradi profesionalnih 3D slika i animacija • Podržava mnoge formate video i image zapisa • odličan alat u kojemu se izrađuju i grafike za igre. • http://www.discreet.com https://area.autodesk.com/ 101
- 102. B) OTVORENI KOD– BESPLATNI ALATI • GIMP - program otvorenog kôda za uređivanje i stvaranje bitmapirane grafike. Slobodne je distribucije, namijenjen isključivo retuširanju i korekcijama fotografija, bitmapiranom slikanju i crtanju, montažama i pripremi bitmapiranih grafika za tisak. Nalik Adobe Photoshopu ima brojne mogućnosti, a podržava gotovo sve grafičke formate i konverzije iz jednog formata u drugi. GIMP se danas najviše primjenjuje za pripremu digitaliziranih grafika za prikazivanje na mreži i to najviše galerija slika i izradu vizualnog identiteta. • http://www.gimp.org • http://www.gimp.org/tutorials/ 102
- 103. • Jahshaka - programotvorenog kôda prvenstveno namijenjen izradi i obradi video materijala - Uz ''klikni i stvori'' sučelje jednostavno je i lako uređivati sirovi video materijal, dodavati nove objekte kao tekstualni zapis dodavati objekte formata 3D poznatog programa za izradu 3D objekata i animacija 3D studio Max - http://www.jahshaka.com/download/ - tutorijali 103
- 104. Audacity - Uređivač isnimač zvuka, pretvarač raznih formata, podržava rad s velikim brojem zvučnih kartica, dobro reproducira zvučne datoteke - kvalitetan, jednostavno sučelje • http://audacity.sourceforge.net/ • http://www.audacityteam.org/download/ 104
- 105. Blender • Kreiranje 3Dobjekata • Trenutno je u distribuciji u verziji 2.93. Može se odabrati standardni paket koji uključuje kompletan program, a moguće je instalirati i dodatak Blender publisher koji nudi dodatak za izvlačenje radnih elemenata u formatima za web, a pokreće ih samostalan program sposoban reproducirati ih. • https://www.blender.org/ 105
- 106. Animacije ADOBE https://www.adobe.com/products/animate.html Flash Kit –tutorijali, filmovi, zvučni efekti, fontovi http://www.flashkit.com/ 106
- 107. Kvizovi, testovi, upitnici ClassMarker •Profesionalan alat za izradu testova, jednostavan za korištenje Primjena, edukacija, posao … https://www.classmarker.com/a/tests/qb/manage/?test_id=668450&q type=mcsa 107
- 108. • GCompris - kvalitetanedukativni softver za djecu – 2-10 godina - Niz aktivnosti za djecu • http://gcompris.net/index-en.html 108
- 109. Popplet http://popplet.com/ • online alat(aplikacija) za izradu mentalnih mapa i dr. • U besplatnoj verziji dozvoljava izradu 10 poppleta dok je za više potrebno izvršiti nadoplatu. • Omogućuje sistematizaciju nastavnih sadržaja – interaktivnost • fokus na razvoj sposobnosti organizacije i predstavljanja prikupljenih informacija jednostavnije usvajanje ključnih pojmova obrađenih nastavnih sadržaja • Kreirajući mapu učenici ističu bitno a izostavljaju manje bitne činjenice, što nam daje povratnu informaciju o tome u kojem obimu su uspješno savladali zadatke nastave i da li neke ključne pojmove treba dodatno razjasniti. • Ujedno, individualnim oblikom rada učeniku se omogućava neposredan odnos s nastavnim sadržajem, potiče inicijativnost i osobna odgovornost, razvija samostalnost, samopouzdanje i stvaralačka sposobnost učenika. 109
- 110. Zadatak na satu •Napravite mentalnu (kognitivnu) mapu u Poppletu pojam: E-učenje https://www.popplet.com/ • Proleksis enciklopedija http://proleksis.lzmk.hr/49540/ 110
- 111. Alati, aplikacije, LMSza oblikovanje nastavnog sadržaja • JIGSAW PLANET- pregledavanje, igranje i kreiranje puzzli - https://www.jigsawplanet.com/ • KAHOOT – https://kahoot.it/ • PADLET – kreiranje mrežnih mjesta, ploča, dokumenata https://padlet.com/ • LEARNING APPS – bilješke, križaljke, milijunaš itd. https://learningapps.org/createApp.php • EDUCA PLAY – pretraživanje aktivnosti, kreiranje vlastitih materijala - https://www.educaplay.com/ • QUIZLET LIVE – alat za ponavljanje i provjeravanje naučenog/ pretraživanje i kreiranje https://quizlet.com/en-gb • WIZER.ME – radni listovi – kreiranje https://wizer.me/ • FLIPGRID – video rasprave – kreiranje https://info.flipgrid.com/ • QUIZIZZ – izrada gemificiranih kvizova https://quizizz.com/ • KIDBLOG – kreiranje blogova- https://kidblog.org/home/blog/ • BUNCEE – virtualna učionica i društvena mreža https://www.edu.buncee.com/about • FORMATIVE – virtualna učionica https://www.formative.com/ • NEARPOD – virtualna učionica https://nearpod.com/ • COSPACESDESU - https://cospaces.io/edu/ • SPELLING CITY – uvježbavanje sricanja (ENG) https://www.spellingcity.com/ • WRITE OR DIE – izražavanje pisanjem/brzina pisanja https://writeordie.com/ 111
- 112. • PUZZLE MAKER- https://www.puzzlemaker.discoveryeducation.com/ • CROSSWORDS – izrada križaljki • https://crosswordlabs.com/ • MAKEBELEIFSCOMIX – izrada stripova https://www.makebeliefscomix.com/ • WITTYCOMICS – http://www.wittycomics.com/ • EVERNOTE – skice, bilješke, planeri https://evernote.com/ • BUBBL.US – mentalne mape https://bubbl.us/ • ANIMOTO – izrada videa https://animoto.com/ • YOUCUT – izrada videa https://www.youcutapk.com/ • FILMORA – izrada i obrada videa https://filmora.wondershare.com/ • CANVA – dizajniranje različitih sadržaja https://www.canva.com/hr_hr/ • FREE MUSIC ARCHIVE – besplatna glazba za medijske projekte https://freemusicarchive.org/ 112
- 113. • PIXABAY iUNSPLASH – besplatne fotografije za projekte https://pixabay.com/ https://unsplash.com/ • RIDDLE – izrada kvizova - https://www.riddle.com/ • DVOLVER – kreiranje animiranih scena https://dfilm.com/ • READLANG – online prevođenje (eng, njem, fra, rus, tal) - https://www.newsinlevels.com/ • NEWS IN LEVELS – vijesti po različitim razinama znanja eng. Jezika https://www.newsinlevels.com/ • FLUENTU - Sadržaji stranih jezika https://www.fluentu.com/ • DUOLINGO – učenje stranih jezika https://www.duolingo.com/ • MEMRISE – učenje stranih jezika – fraze https://www.memrise.com/ • H5P – kreiranje i dijeljenje bogatog interaktivnog html sadržaja https://h5p.org/ • CLASSMARKER – izrada testova https://www.classmarker.com/ • I drugi … • https://elearningindustry.com/free-testing-tools-for-online-education https://elearningindustry.com/directory 113
- 114. Trendovi i budućismjer e-učenja? • razvoj mobilnoga hibridnog učenja • veće mogućnost vizualizacije, individualizacije i učenja na praktičnim primjerima • povećana povezanost i mogućnost suradnje • učenje na zahtjev • povezivanje posla i učenja • usklađivanje obveza učenja s osobnim planerima polaznika • prilagodba tečajeva hibridnog učenja prema odabranim putanjama učenja ili mogućnostima • izmjena uloge instruktora • pojava stručnjaka za hibridno učenje 114
- 115. Obveze polaznika izavršna ocjena • Završnu ocjenu čine ostvareni bodovi za sva 3 zadatka predana do 27.5.2022. u 12 h na Moodle te obavezno izlaganje na nastavi 28.5.2022. Ukupno 50 bodova: • 45-50 bodova – izvrstan (5) • 40-44 bodova – vrlo dobar (4) • 35-39 bodova – dobar (3) • 30-34 bodova – dovoljan (2) • Manje od 30 bodova – nedovoljan (1) ILI • Ukoliko jedan ili više zadataka nisu riješeni i postavljeni na Moodle te nije obavljeno izlaganje – polaže se pisani ispit koji uključuje teorijski i praktični dio, a piše se u vrijeme ispitnih rokova (donosi 50 bodova): 31.5.; 2.6.; 4.6.2022. 115
- 116. ZADATAK 1. Kreirati testnikolegij na CANVAS LMS ili D2L BRIGHTSPACE s osnovnim sadržajem i informacijama (može i postavljanje dokumenata)– 15 bodova 116
- 117. ZADATAK 2. Kreirati nastavnisadržaj upotrebom digitalnog alata po osobnom odabiru i obrazložiti u kojoj fazi nastavnog sata biste koristili taj sadržaj i zašto. – 15 bodova 117
- 118. ZADATAK 3. • Kreiratitest od 15 različitih tipova pitanja (otvorena, zatvorena, kombinirana, esejska) pitanja na temu nastavnog sata (uz upotrebu ClassMarkera ili nekog drugog alata za izradu online testova). • Test u .pdf obliku (Pretvaranje testa u pdf - Print pa Print as .pdf pa pohraniti na računalo) ili Print Screen testa - predajte na Moodle do 27.5. u 12 h. • Zadatak donosi 10 bodova 118
- 119. Izlaganje – 28.5.2022. Umaksimalno 5 minuta: • Kratko predstaviti svoj kolegij koji ste kreirali – koji LMS je korišten, zašto? – dojam o značajkama LMS-a • Predstaviti uradak koji je nastao upotrebom nekog digitalnog alata te obrazložiti u kojem dijelu sata biste ga primijenili • Izlaganje je obavezno i donosi 10 bodova te čini element završne ocjene 119
- 120.
- 121. Popis literature 1. ACTA.Defining Distance Education. URL: https:// www.aect.org/pdf/DistED/CH_1.pdf 2. Bubaš, G.; Huzjak, N.: Instrukcijski dizajn u e-obrazovanju, E-tečaj „On-line komunikacija”, CARNet, 2005. 3. Conole, G.; Oliver, M. A Pedagogical Framework for Embedding C&IT into the curriculum, ALTJ, 6, 2 (1998) URL:https://core.ac.uk/download/files/5/14296.pdf 4. Clark, D. Blended Learning (White Paper), 2003. URL: https://www.epic.co.uk/content/resources/white_papers/blended.htm 5. Clark, R. E. Reconsidering research on learning from media. // Review of Educational Research. 53, 4 (1983.), str. 445-459. URL: http://www.uky.edu/~gmswan3/609/Clark_1983.pdf 6. Defining Distance Learning and Distance Education. URL: https://www.editlib.org/p/17786/article_17786.pdf 7. Delrio, C.; Fischer, Redefining e-Learning Territories. eLearning Papers, No4, 2007. 8. Kaplan-Leiserson, E. e-Learning glossary, 2000. URL:https://www.learningcircuits.org 9. Kermek, D. Odabrana poglavlja iz instrukcijskog dizajna i mentoriranja u e-obrazovanju prema: Ćukušić, M.; Jandrić, M. E-učenje: koncepti i primjena. Zagreb: Školska knjiga, 2012. 10. O’Hara-Devereaux, M.; Johansen, R. Global Work. Bridging Distance, Culture and Time prema: Ćukušić, M.; Jandrić, M. E-učenje: koncepti i primjena. Zagreb: Školska knjiga, 2012. 11. Stock McIsaac, M.; Nirmalani Gunawardena, Ch. Distance Education. http://umsl.edu/~wilmarthp/modla-links- 2011/Distance%20education%20McIsaac%20and%20Gunawardena.pdf 12. Siozos, P.D., Palaigeorgiou, G.E. Educational Technologies and the Emergence of E-Learning 2.0 u: Politis, D. (Ur.): E-learning methodologies and computer applications in archeology, Information Science Reference, London, 2008. 121
- 122.