Dokument istražuje definiciju umjetnosti i različite vrste umjetnosti, uključujući književnost, slikarstvo i glazbu, te njihovu ulogu u zadovoljenju duhovnih potreba čovjeka. Književnost, kao umjetnost riječi, podijeljena je na usmenu i pisanu, a proučava se kroz teoriju, povijest, kritiku i metodologiju. Također se naglašava važnost jezika i stila u književnosti, zajedno s funkcijama koje ona ima, poput izražavanja unutarnjeg svijeta i pružanja zabave.

1. UMJETNOST I KNJIŽEVNOST

2. ROĐENJE UMJETNOSTI
Pračovjek je prestao biti
majmun u Altarmirskoj
spilji, zaustavivši vrijeme
na stijeni kada je prvi put
odisnuo svoju, od ljudske
krvi još masnu ruku, o
kamen svog vjerskog
zaklona.
izvor:M.Lončarević (knjiž.1.raz.)

3. ALTAMIRSKA SPILJA, ŠPANJOLSKA

4. UMJETNOST
Kako bismo shvatili sposobnost razlikovanja kvalitete
različitih umjetničkih djela, prvenstveno moramo
definirati što "umjetnost" zaista znači. Može se reći da
upravo imamo dvije različite vrste umjetnosti, onu koja
opisuje (literatura, kiparstvo, slikarstvo), i onu koja ne
opisuje, ili koja je čisto apstraktna (glazba). Pod
opisnom umjetnošću mislimo na procese kojim poezija,
na primjer, stvara slike te se oslanja na unutarnje
formacije unutar uma, što veoma sliči procesu sanjanja.
Kada čitamo literaturu ili proučavamo sliku, mi ponovno
stvaramo slike unutar našeg uma, te vremenom
gradimo cijele krajobraze ideja koje su stavljene unutar
okvira samog života.

5. UMJETNOST-stvaralačka djelatnost

6. UMJETNOST
Umjetnička djela služe kao izvor zadovoljstva,
spoznaje i nadahnuća.
Zašto čovjek treba umjetnost?
Čovjek teži zadovoljiti svoje duhovne potrebe za
ljepotom kako bi putem te ljepote osjetio
vlastito unutarnje zadovoljstvo, ostvario puninu
duše i došao do nove spoznaje.

7. VRSTE UMJETNOSTI
• KNJIŽEVNOST
• SLIKARSTVO
• KIPARSTVO
• GLUMA
• PLES
• GLAZBA
• FILM
• ARHITEKTURA

8. KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST JE UMJETNOST RIJEČI
Riječ književnost ima nekoliko značenja:
Književnost je i zbir tekstova pedagoškog, filozofskog,
religijskog, općenito humanističkog značaja, za razliku od
djela uže znanstvene, prirodnjačke, tehničke ili opće
naravi.
Književnošću se nazivaju i djela takozvane "lijepe
književnosti", najraznovrsniji tekstovi ostvareni kao
umjetnost riječi i pisane riječi, u kojima pisac izražava
osobni svjetonazor i vlastite misli subjektivne naravi. Te
se misli i ideje ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena
činjenica.

9. PODJELA KNJIŽEVNOSTI
•
Književnost možemo podijeliti po različitim
kriterijima.
Po podrijetlu : dijelimo je na usmenu
(narodnu, pučku) i umjetničku (pisanu).
Književnost se ostvaruje u pojedinačnim
jezicima kao izraz nacionalnog duha pa se
dijeli po jeziku/nacionalnoj pripadnosti
(hrvatska, engleska, finska...).
Stvarana je u različito vrijeme, stoga
možemo govoriti o klasičnoj, modernoj i
suvremenoj književnosti.
•

10. Znanost o književnosti
www.hr.wikipedia.org

11. ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI
Znanost o književnosti obuhvaća sveukupno znanje o književnim
pojavama. Kako su književne pojave raznovrsne, znanost o književnosti
prikuplja spoznaje iz posebnih disciplina koje imaju uži predmet
proučavanja:
1. teoriju književnosti,
2. povijest književnosti,
3. književnu kritiku,
4. književnu metodologiju.
Teorija književnosti proučava načine postojanja i nastajanja književnoga
djela, kategorije, rodove i vrste, jezik književnoga djela, doživljavanje i
razumijevanje književnih djela, tumačenje i vrednovanje, odnos
književnosti i društva, odnos književnosti prema drugim umjetnostima te
drugim medijima.
Povijest književnosti proučava razvoj književnosti od njezinih početaka
do danas.
Književna zbivanja i procese proučava u vremenskom slijedu i
uspostavlja epohe, književne pravce i stilske formacije.
Književna kritika produđuje vrijednost književnih djela. Ona čitatelju
otkriva književne vrijednosti i na taj način preuzima posredničku ulogu
između pisac i čitatelja.
Književna metodologija proučava metode kojima se istražuju, raščlanjuju,
tumače i vrednuju književne pojave.

12. KNJIŽEVNOST-JEZIK I STIL
Jezik kao sredstvo umjetničkoga izražavanja ima posebne značajke po
kojima se razlikuje od prirodnoga (komunikacijskoga) jezik, jezika znanosti,
medijskoga jezika.
Književnoumjetnički tekst sadrži posebne stilske značajke i naziva se
pjesnički stil (način izražavanja). Pojmom pjesnički stil obuhvaćeni su svi
književnoumjetnički tekstovi. Međutim, postoje razlike između stila lirske
pjesme, pripovjdne proze i drame.
Svako književno djelom ima vlastite stilske značajke bez obzira što pripada
određenom tipu stilskoga izraza. Cesarićeve i Matoševe pjesme pripadaju
pjesničkom stilu, ali svaka od njih ostvaruje vlastiti stilski izraz.
Svaki pisac ima svoj stil. Zato govorimo o Matoševu, Cesarićevu,
Tadijanovićevu stilu.
Svoje stilske značajke ima i svako književno razdoblje i po njima se razlikuju
od razdoblja koje mu prethodi ili slijedi poslije njega (renesansni stil,
barokni stil...).

13. JEZIK I STIL
• Recipijent= primatelj nekog književnog djela,
čitatelja ili slušatelja
• Jezik/riječ= njime je oblikovan svijet
književnog djela.
• Pjesnički jezik ima ekspresivnu,
komunikacijsku i umjetničku funkciju

14. Funkcije književnosti
• Zašto postoji književnost?
• IZRAŽAVANJE vlastitog unutarnjeg svijeta.
• SPOZNAJA čovjeka, života, svijeta u kome
živi.
• ZABAVA želi zabavi i razonoditi čitatelja
uvodeći ga u jedan drukčiji svijet
ESTETSKA funkcija- izražava ljepotu

18. MISLI O UMJETNOSTI
• Ljepota je krajnje načelo i najviši cilj
umjetnosti. Goethe
• Prava umjetnost ostaje za vječnost. Bethowen
• Slikanje je iskrenost umjetnosti. Ne postoji
način varanja. Ili je dobro, ili je loše. Salvador
Dali
• Umjetnost nikada ne prima svijet kakavim ga
je našla, niti ga ostavlja takvim. Tin Ujević

19. MISLI O KNJIŽEVNOSTI
• Pjesnikov je zadatak traženje. A sposobnost
velikih pjesnika nalaženje. Tin Ujević
• Čitanje neke dobre knjige korisno je za zdravlje
kao i tjelesno vježbanje. Immanuel Kant
• Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelj. Sokrat
• Soba bez knjiga je kao tijelo bez duše. Ciceron
• Čitaj kako bi živio. Gustav Flauber