Skip to main content
Razviće biljaka
Životni ciklus biljak


Ontogeneza: vegetativna i reproduktivna faza



Vegetativna faza: razviće embriona, klijanje
semena, juvenilni period i razviće
vegetativnih organa



Reproduktivna faza: zrelost biljke (adultni
period), razviće cveta, oprašivanje i
oplodjenje, razviće ploda i semena, starenje i
smrt jedinke


Jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje
biljke



Monokarpne i polikarpne biljke
Biljni hormoni
Uskladjuju procese rastenja i razvića biljaka sa
sezonskim promenama u spoljašnjoj sredini
Pet osnovnih grupa različitih po gradji i
funkcijama: 1) auksini
2) giberelini
3) citokinini
4) apscisinska kiselina
5) etilen
2.




1)

Auksini – prvi otkriveni biljni hormoni





Utiče na izduživanje ćelija
Stvara se u mladim tkivima
U stablu se kreće od vrha prema bazi organa
Po hemijskoj strukturi je indol-sirćetna
kiselina


Druge funkcije auksina:
- indukuje razviće adventivnih korenova
- utiče na deobu i diferencijaciju ćelija
- utiče na razviće ploda
- utiče na opadanje listova i plodova
- sintetički auksini se primenjuju za:
ožiljavanje reznica, kao totalni i herbicidi sa
selektivnim dejstvom, kao defolijanti i
desikanti
Dejstvo auksina na ožiljavanje
2)

Giberelini – otkriveni istovremeno kada i
auksini
- organska ciklična jedinjenja


Stimulišu izduživanje stabla


Sintetišu se u vrhovima stabla i korena,
mladim listovima i nezrelim semenima



Druge funkcije: stimulišu klijanje semena
nekih žitarica koja sadrže skrob



Primena u praksi: kod konoplje, u
vinogradarstvu
3)

-

-

Citokinini – stimulišu ćelijske deobe
po hemijskoj strukturi to su derivati adenina
nalaze se u endospermu nekih semena
druge funkcije: utiču na kretanje org.
materija ka mladim listovima i plodovima,
usporavaju starenje listova
primena u praksi: za vegetativno
razmnožavanje biljaka
Dejstvo citokinina i auksina na
organogenezu
4)

-

-

-

Apscisinska kiselina
deluje kada biljka prelazi iz faze aktivnog
rasta u fazu mirovanja – inhibitorni hormon
utiče na opadanje listova, plodova, stvaranje
uspavanih pupoljaka, sprečava klijanje
semena
utiče na zatvaranje stoma pri naglom gubitku
vode
5)

-

-

Etilen – jedini biljni hormon u gasovitom
stanju
proizvode ga tkiva koja stare
izaziva opadanje listova, sazrevanje plodova,
utiče na sazrevanje nezrelih plodova
deluje u veoma malim koncentracijama
(jedan deo na milion dlova vazduha)
5)

-

-

Etilen – jedini biljni hormon u gasovitom
stanju
proizvode ga tkiva koja stare
izaziva opadanje listova, sazrevanje plodova,
utiče na sazrevanje nezrelih plodova
deluje u veoma malim koncentracijama
(jedan deo na milion dlova vazduha)
Klijanje i dormancija semena
Gradja semena:
1) semenjača
2) tkivo za magaciniranje
(endosperm ili kotiledoni – skrob, proteini,
ulja)
3) klica (začeci korena i stabla)

Građa semena




Osnovni preduslovi za klijanje semena većine
biljaka:
prisustvo vode
prisustvo kiseonika i
povoljna spoljašnja temperatura (25-30o C )
Imbibicija (bubrenje semena), aktivacija
enzima, intenziviranje disanja i proizvodnje
ATP-a, korenčić probija semenjaču – kraj
klijanja i početak razvića vegetativnih organa




Dormancija semena – seme ne klija iako postoje
povoljni spoljašnji uslovi (“uspavano” seme)
To je ekološka adaptacija koja omogućava da seme
klija u pravom trenutku i na pravom mestu

Uzroci dormancije:
1) prisustvo inhibitornih hormona u semenu
2) nedostatak perioda dejstva niske temperature
3) odsustvo svetlosti (fotoblastična semena zahtevaju
svetlost za klijanje)

Deoba, rastenje i diferenciranje
ćelija i biljnih organa
Rastenje biljke se zasniva na rastenju ćelija u
odredjenim zonama:

koren i stablo rastu vrhom (apikalno ili vršno
rastenje) - zone izduživanja korena i stabla nalaze se
2-3 mm od vrha

list raste osnovom lisne ploče kod monokotila i
celom površinom lista kod dikotila.
2. Tokom rastenja ćelije prolaze kroz tri faze:
1) deoba ćelija
2) rastenje ili izduživanje ćelija
3) diferencijacija ćelija
1.
Korelativne pojave kod biljaka







Korelacije
Apikalna dominacija: apsolutna – suncokret se ne
grana, grašak, izražena – četinari
Hormonska kontrola: - auksin (inhibitor)
- citokinini
- giberelini
Primena u vrtlarskoj praksi i hortikulturi
Formativni efekti svetlosti






Etiolman (etiolirane biljke – one koje rastu u
mraku i u prizemnom spratu gustih, tamnih šuma)
Fotomorfogeneza – formativno (regulatorno)
dejstvo svetlosti u procesima rastenja i razvića
Uticaj svetlosti na klijanje semena (primer
caričino drvo - Paulownia tomentosa)
Svetlocrvena svetlost podstiče klijanje semena,
a tamnocrvena koči klijanje
 Dokaz: klijaju samo ona semena koja su
poslednji put pre prenošenja u mrak osvetljena
svetlocrvenom svetlošću
 Fitohrom – pigment u dva oblika:
1) P660 (neaktivan) i 2) P730 ( aktivan)



Fiziološki aktivni fitohrom započinje reakcije
koje dovode do klijanja semena



Aktivna forma fitohroma se uvek nalazi u
odredjenoj proporciji prema neaktivnoj u
zavisnosti od zastupljenosti svetlo- i
tamnocrvene svetlosti u dnevnoj svetlosti



Tako biljke “razlikuju” svetlost i mrak, “mere”
dužinu dana i odredjuju godišnje doba
Reproduktivna faza razvića
Cvetanje: kod većine biljaka nastupa kad biljka dostigne
određen broj internodija ili listova

Kod nekih biljaka cvetanje je uslovljeno određenim
temperaturnim ili svetlosnim režimom u toku vegetativne
faze (vernalizacija i fotoperiodizam)
2. Oprašivanje i klijanje polenovog zrna,
oplođenje i
razviće ploda i semena

Plodnik hormonima stimuliše rastenje polenove cevi

Polen podstiče rastenje plodnika jer sadrži hormon auksin

Seme nastalo posle oplođenja podstiče rastenje ploda
pomoću hormona koje stvara
1.
Uticaj hormona koje stvaraju embrion i
endosperm semena na rastenje ploda



indol-sirćetna kiselina = auksin
Starenje biljke
Pokreti kod biljaka
1.

Biljke pričvršćene za podlogu reaguju na draži iz
spoljašnje sredine pokrećući pojedine svoje
delove. Takvi pokreti su:
1) tropizmi i 2) nastije i izvode se rastenjem.

2. Taksije (lokomotorni pokreti = kretanje kao kod
životinja) su promene mesta u prostoru cele biljke
pod uticajem neke draži:
1) fototaksije i 2) hemotaksije

Ovakve pokrete izvode jednoćelijske alge ili neki
slobodni stupnjevi razvića (zoospore algi i
spermatozoidi paprati i golosemenica Gingko i
Cycas).


Tropizmi:
1) fototropizam

(rastenje biljke prema izvoru svetlosti)

2) geotropizam (rastenje korena
u smeru Zemljine teže, a stabla u
suprotnom smeru)
Nastije: 1) fotonastije
2) termonastije
Seizmonastije
(draž dodira, tj.
potres, izaziva
priljubljivanje
listića uz osovinu
lista)
Proverite svoje znanje!
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Šta je životni ciklus biljaka i koje faze ga čine?
Koliko može trajati životni ciklus biljaka?
Kakvu ulogu u životu biljke imaju biljni hormoni i
koje su osnovne grupe fitohormona?
Navedi glavna dejstva i praktičnu primenu svake
hormonske grupe.
Kako rastu biljne ćelije, a kako organi?
Koji uslovi omogućuju klijanje semena?
Šta sve podrazumeva reproduktivna faza razvića
biljaka?
Šta je uzrok pokreta kod biljaka i koje osnovne
vrste pokreta razlikujemo?