Skip to main content
Teorije evolucije
Ivana Damnjanović
Žan Baptist Lamark

Francuski prirodnjak
Lamark dao je 1809. godine
prvu teoriju evolucije.

Došao je do zaključka da se
vrste menjaju i izumiru i
pokušao da objasni taj
proces.

Smatrao je da postoji
urođena težnja živog sveta
ka povećanju složenosti, a

To se popularno
ilustruje na primeru
žirafa.

Zašto žirafe imaju
dugačke vratove?

Lamarksističko
objašnjenje bi bilo
sledeće: pošto su
žirafe brstile lišće sa
drveća, bilo ga je sve
manje na nižim
granama, pa su one

Iako Lamark nije bio
u pravu u nekim
delovima svoje teorije
(urođena težnja ka sve
većoj složenosti,
nasleđivanje stečenih
osobina), ostaje
neosporan njegov
veliki značaj kao
autora prve celovite
teorije evolucije.
Čarls Darvin

Čarls Darvin je rođen
1809. godine
Enleskoj.

Kada je imao 16
godina započeo je
studije medicine, ali
je zatim prešao na
teologiju.

Međutim, najviše je
bio zainteresovan za
Darvinova ekspedicija

Na njega je izuzetno snažan utisak ostavilo
bogatstvo živog sveta u tropima, brojni foslili
krupnih životinja koje je pronašao u Južnoj
Americi i, više od svega , živi svet
Galapagoskih ostrva.

Sakupljajući uzorke živog sveta sa Galapagosa,
Darvin je zapazio njihovu sličnost sa
južnoameričkim vrstama, ali i razlike između
jedinki sa posebnih ostrva.

Zapažanja sa ovih ostrva bila su od velikog
Darvinov put na brodu “Beagle”,tokom kojeg
je prikupio važne dokaze za teoriju evolucije

Po povratku sa putovanja Darvin se, podstaknut onim
što je uočio, posvetio upravo pitanju promenljivosti
vrsta.

Dugi niz godina je, strpljivo i savesno, sakupljao
podatke.

Njegovo kapitalno delo Postanak vrsta, u kome je
izložio svoju teoriju pojavilo se 1859. godine. Osnovne
teze u Postanku vrsta su sledeće:
1. da su svi organizmi nastali od zajedničkog pretka putem
porekla sa modifikacijama,
2. glavni mehanizam tih modifikacija je delovanje
prirodne selekcije na naslednu varijabilnost.
Prirodna selekcija

Prirodni odabir ili selekcija je prirodni izbor
između nosioca različito vrednih naslednih
faktora.

Kao otkriće, načelo selekcije (odabira) glavni je
Darvinov doprinos teoriji evolucije, koju on
objašnjava borbom za opstanak među pojedinim
organizmima, od kojih preživljavaju
najsposobniji.

Selekciju, dakle, Darvin primenjuje na jedinke
a ne na populacije, a životna sredina kao

Prirodna selekcija je uticaj bilo kojeg faktora iz
okoline organizma.

Kao selekcioni faktori mogu delovati:
ekstremne temperature, padavinski odnosi
(sušna razdoblja, poplave), hemijske okolnosti,
prirodni neprijatelji različitih štetočina, zatim
paraziti i uzročnici bolesti koji tokom širenja i
delovanja zaraze selekcijom i umanjenjem
populacije snažno utiču na evoluciju
domaćinovog organizma, a kroz njegovu obranu
takođe i na svoju vlastitu.

Kompeticija, borba za hranu, životnog prostora
i ostalih važnih životnih uslova ubraja se u

Delujući tokom milionna godina, selekcija
omogućuje razvoj novih adaptacija u
najrazličitijim sredinama na Zemlji.
Veštačka selekcija i reproduktivni
potencijal

Do zaključaka o prirodnoj selekciji, Darvin je
došao posmatrajući veštačku selekciju.

Zapažanje o reproduktivnom potencijalu: vrste
mogu da proizvedu mnogo više potomaka
nego što može da ih preživi i dostigne polnu
zrelost.

Ženke mnogih vrsta riba polože miliona jaja od
kojih 99% ubrzo ugine.