Skip to main content
ZNAČAJ GLJIVA
I
LEKOVITE GLJIVE
Značaj gljiva je u prirodi veliki iako se na
njega gleda ograničeno i to :
- u smislu koristi za čoveka
- ili štete koje one izazivaju u različitim
segmentima neposredne ljudske aktivnosti
Antropocentrizam je stavljanje ograničenog
interesa čoveka u prvi plan.
Uloga gljiva u ekosistemima je velika i ogleda se
na više načina:
- aktivnosti saprobnih gljiva (indirektan uticaj
na razvoj vaskularnih biljaka)
- mikoriza - simbioza gljive i biljke (direktan
uticaj na biljke)
- gljive kao parazitski organizmi i njihov
uticaj na ravnotežu ekosistema
Saprobne gljive

Mycena haematopus
Bassidiomycota
Krvotočna šlemovka

-razgrađuju organske supstance biljnog porekla
-krupne molekule (celuloze i lignina) usitnjavaju i pripremaju za
dalju bakterijsku razgradnju
-ubrzavaju razgradnju organskih supstanci i doprinose kruženju
materije u terestričnim ekosistemima
-utiču na brže formiranje zemljišta i bolji kvalitet zemljišta
-svi ovi procesi indirektno stvaraju uslove za razvoj biljaka
Mikoriza
Boletus aureus
Basidiomycota
Vrganj

Mikoriza je simbioza gljive i korena biljke.
To je bliska veza micelijuma gljive i korena biljke pri
čemu gljiva kontroliše delimično režim vode i
obezbeđuje joj mineralne materije, a biljka gljivi
ustupa deo proizvodnje šećera – rezultat je bolji
napredak biljke. Ova pojava je direktan uticaj gljive
na razvoj vaskularnih biljaka.
Pleurotus ostreatus
Bassidimycota
Bukovača

Parazitski način ishrane gljiva ima veliki uticaj na
svaku biocenozu. U prirodi postoje brojni
kompleksni odnosi kojima se održava ravnoteža
svakog ekosistema.
Neosporno je da parazitske gljive kao izazivači bolesti
čoveku nanose znatne štete, ali one imaju i svoju
drugu, korisnu stranu.
1. Parazitske gljive imaju veliki značaj u prirodnoj
selekciji
2. Brojnost mnogih organizama koji mogu biti
štetni u prirodi reguliše se aktivnošću ovih gljiva i
održava na prihvatljivom nivou
3.Velika raznovrsnost gljiva (biodiverzitet)
neočekivano ispoljava i za čoveka izuzetan značajprimena u njegovu korist
Primena saprobnih gljiva u proizvodnji za
potrebe čoveka
Korišćenje njihove aktivnosti u razgradnji organskih supstanci –še ćera.

Saccharomyces cerevisiae
Ascomycotina
Pekarski kvasac

Saccharomyces cerevisiae – razgradnja maltoze iz skroba u
brašnu dovodi do oslobađanja CO2 – dizanje testa.
Alkoholna fermentacija - pivsko vrenje je
dobijanje CO2 i etanola iz ječmenog brašna i
pivskog kvasca.
Saccharomyces vini
Ascomycotina
Vinski kvasac

Fotomikrografska slika

Vinski kvasac procesom fermentacije u
anaerobnim uslovima razgrađuje šećer iz
grožđa do etanola i CO2 uz oslobađanje
energije - krajni produkt je vino.
Rod penicillium i proizvodnja sireva
Bazira se na vrenju uz pomoć posebnih vrsta
Penicilliuma po određenoj tehnologiji.

Penicillium candidum
Deuteromycotina
Kraljevski sir

Penicillium roquefori
Deuteromycotina
Rokfor ili gorgonzola /Italija /
PRIMENA GLJIVA U
MEDICINI,
FARMACIJI I
KOZMETICILEKOVITE GLJIVE
-Buđ ili plesan je naziv za mikroskopske vrste gljiva,
izgrađene od nitastih hifa
-One svojim hifama urastaju u podlogu (npr.hleb) gde
luče digestivne enzime
-Boja buđi potiče od njihovih spora
-Sem digestivnih enzima buđ je poznata i značajna
zbog lučenja antibiotika
Penicilini se dobijaju iz filtrata kulture plesni
Penicillium notatum i Penicillium chrysogenum. To
su beta laktamski antibiotici koji sprečavaju sintezu
peptidoglikana ćelijskog zida bakterije - što dovodi
do bakteriolize. Prevashodno deluju na Gram
pozitivne bakterije.

Penicillim notatum
Prvi penicilin (Aleksandar Fleming)

Penicillium chrysogenum
Cantharellus cibarius
Bassidiomycota
Lisičarka

Sadrži 8 esencijalnih aminokiselina,vitamin A.
Koristi se u lečenju upale očiju, suve kože, povećanju
otpornosti prema respiratornim infekcijama.
Auricularia auricula
Bassidiomycota
Judino uvo

Sadrži oligoelemente (Ca,Fe,P) i polisaharide –
nosioci lekovitih svojstava.
Koristi se za poboljšanje protoka krvi, lečenje
hemoroida, zaštitu kože od zračenja, antidot kod
trovanja pečurkama.
Trametes versicolor
Bassidiomycota
Ćuranov rep

Sadrži značajne polisaharide.
Koristi se za lečenje dijabetesa, reumatizma, lokalno
deluje kao vazodilatator (kreme), ima antitumorsko i
antivirusno dejstvo.
Pleurotus ostreatus
Bassidiomycota
Bukovača

Sadrži skoro sve aminokiseline, vitamine B1, B2, B5,
B6 i polisaharide.
Ima antitumorsko dejstvo, imunostimulans je i
antioksidans.
Langermania gigantea
Bassidiomycota
Džinovska puhara

Sadrži aminokiseline, provitamin vitamina D.
Koristi se kao prah za zarastanje rana i ima
antibakterijsko dejstvo - antibiotik.
Grifola fondosa
Bassidiomycota
Maitake gljiva
Zec gljiva

Sadrži provitamin vitamina D, polisaharide.
Koristi se za lečenje dijabetesa, povišenog pritiska,
osteoporoze, ima imunostimulativno i antitumorsko
dejstvo.
Ganoderma lucidum
Bassidiomycota
Reishi gljiva
Hrastova sjajnica

Sadrži alkaloide, polisaharide, oligoelemente.
Koristi se za lečenje alergija, kardiovaskularnih
bolesti, Hepatitisa A, B i C, ima antitumorsko dejstvo
i prirodni je antibiotik.
Lentinula edodes
Bassidiomycota
Shii take gljiva
Hrast gljiva

Sadrži sve esencijalne aminokiseline, provitamin
vitamina D, oligoelemente, proteine i polisaharide.
Koristi se za lečenje Hepatitisa B, snižavanje lipida,
ima antivirusno, antitumorsko i imunostimulativno
dejstvo.
Fomes fomentarius
Bassidomycota
Trud
Kresivna guba

Sadrži sterole i prostaglandine.
Ima antitumorsko dejstvo, koristi se za lokalnu negu
rana i upalu zglobova.
Hericium erinaceus
Bassidiomycota
Bradati zub ili jež

Sadrži skoro sve esencijalne aminokiseline, oligoelemente,
polisaharide i polipeptide.
Koristi se za lečenje oboljenja digestivnog trakta (ulkus,
upale, tumori).
Coprinus comatus
Bassidiomycota
Advokatska perika

Sadrži esencijalne aminokiseline i oligoelemente.
Koristi se za lečenje dijabetesa i hemoroida.
Agaricus blazei
Bassidiomycota
Božija gljiva
(poreklom iz
Brazila)

Sadrži najviše polisaharida u odnosu na ostale
lekovite gljive (beta gluten).
Koristi se za lečenje autoimunih oboljenja, šećerne
bolesti, astme, oboljenja kože , ima antitumorsko
dejstvo i imunostimulativni efekat.
Najznačajnija funkcija gljiva u prirodi je njihova
sposobnost da razgrađuju organske supstance, pre
svega biljnog porekla.
Plodonosna tela različitih vrsta gljiva se već hiljadama
godina koriste u ljudskoj ishrani.
Znanje o gljivama treba podići na potreban nivo, da bi
štete koje one nanose čoveku bile manje, a korist
veća.
Maja Stanojević I5