Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Kritički prikaz

5,534 views

Published on

Published in: Economy & Finance, Business
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Kritički prikaz

  1. 1. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN Vlatko Špoljarić Redoviti student Broj indeksa: 38110/09-R Smjer: Informacijski sustavi Preddiplomski studij OBILJEŽJA PONAŠANJA POJEDINACA UNUTAR ORGANIZACIJA KRITIČKI PRIKAZ IZ KOLEGIJA: KOMUNICIRANJE U ORGANIZACIJI Varaždin, lipanj 2010.
  2. 2. Sadržaj
  3. 3. 1. Uvod Razumjevanje individualnog ponašanja počinje pregledom glavnih doprinosa psihologije disciplini organizacijskog ponašanja. Ovi se doprinosi dijele na sljedećih pet koncepata: vrijednosti, stavovi, osobnost, percepcija i učenje. Tih pet koncepata biti će detaljnije razrađeni u ovom eseju, kao i pojam organizacijskog ponašanja i organizacijske kulture. Osim toga biti će prikazani tipovi osobnosti zaposlenih u organizaciji, kao i crte njihova ponašanja i aktivnosti koje oni preferiranju. U svakoj od tih koncepata osvrnut ću se kako bi se trebali menadžeri ponašati u skladu s zaposlenima i njihovim individualnim ponašanjem. Kako bi trebali svoje sustave nagrađivanja uskladiti s osobnostima, stavovima i drugih svojih djelatnika.
  4. 4. 2. Organizacijsko ponašanje i organizacijska kultura Područje organizacije koje proučava ponašanje zaposlenika u organizaciji, od nivoa pojedinca, do radnih timova i grupa, naziva se organizacijsko ponašanje. Ključne varijable preko kojih menadžeri utječu na ponašanje zaposlenih su organizacijska kultura i komunikacija. Organizacijska kultura je sustav pretpostavki, vrijednosti, stavova, osobnosti, percepcija, učenja i normi ponašanja koje su članovi jedne organizacije razvili i usvojili kroz zajedničko iskustvo, a koji se odražavaju kroz simbole i koji usmjeravaju njihovo ponašanje i mišljenje. Vrijednosti pretstavljaju temeljna uvjerenja da je specifičan način ponašanja ili krajnje ponašanje osobno ili društveno poželjniji od prvotnog ili naopakog načina ponašanja ili krajnjeg stanja postojanja. One sadrže moralnu notu time što nose ideje pojedinca o tome što je dobro, pravo i poželjno. Sustavi vrijednosti predstavljaju određivanje prioriteta pojedinačnim vrijednostima u odnosu na njihovu relativnu važnost. Vrijednosti su važne za proučavanje organizacijskog ponašanja zato što tvore temelje za razumjevanje stavova, percepcija, osobnosti i motivacije. Pojedinci ulaze o organizaciju s unaprijed stvorenim pojmovima što treba i što ne treba biti. Stavovi su iskazi koji sadržavaju procjenu (povoljnu ili nepovoljnu) u vezi stvari, ljudi ili događaja. Stavovi odražavaju kako se netko osjeća u vezi s nečega. Stavovi utječu na ponašanje pojedinca. Osobnost pojedinca je kombinacija psiholoških crta koje koristimo za klasifikaciju te osobe. Za objašnjenje i predviđanje ponašanja u organizacijama identificirana su četiri atributa osobnosti, a to su: mjesto kontrole, autoritarizam, makijavelizam i sklonost riziku. Autoritarizam je vjerovanje da među ljudima u organizacijama trebaju postaojati razlike u statusu i moći. Snažno autoritaristička osoba je intelektualno kruta, sklona osuđivanju drugih, sklona iskorištavanju ljudi ispod sebe, nepovjerljiva i otporna na promjene. Osoba koja pokazuje jake makijavelističke sklonosti je pragmatična, održava emocionalnu distancu i vjeruje da cilj
  5. 5. može opravdati sredstvo. Osobe s izraženom sklonošću prema riziku brže donose odluke i koriste manje informacija pri odabiru od osoba sa slabo izaženom sklonošću prema riziku. Menadžeri mogu koristiti ove informacije za povezivanje radnikove sklonosti prema riziku sa zahtjevima specifičnoga posla. Tipovi osobnosti su: realističan, istraživački, društven, konvencionalni, poduzetan, umjetnički. Realistična osoba je često agresivnog ponašanja, preferira fizičku aktivnost koja zahtjeva spretnost, snagu i kondiciju. Osoba istraživačkog tipa je osoba koja uključuje aktivnosti koje zahtjevaju razmišljanje, organiziranje i razumjevanje, a ne osjećanje i emocije. Društvena osoba uključuje manje intelektualnih ili fizičkih aktivnosti, a više interpersonalnih aktivnosti. Konvencijonalna osoba uključuje aktivnosti koje su regulirane pravilima i sublimaciju osobnih potreba u korist organizacije ili osobe od moći i statusa. Pouzetna je osoba uključuje verbalne aktivnosti kako bi se utjecalo na druge u cilju postizanja moći i statusa. Umjetničke osobe uključuju samoizražavanje, umjetničko stvaranje i emocionalne aktivnosti. Percepcija je proces kojem pojedinci organiziraju i tumače svoje čulne dojmove kako bi dali značenje svom okruženju. Različite osobe mogu vidjeti istu stvar, ali ju drugačije percipirati. Čitav niz faktora utječe na oblikovanje, a katkada na iskrivljavanje percepcije. Pojedinci ne mogu asimilirati sve što opažaju, tako da se upuštaju u selektivnost. Uočavaju komadić po komadić, ali ti komadići nisu izabrani nasumce, već selektivno ovisno o interesima, obrazovanju, iskustvima i stavovima promatrača. Selektivno opažanje dopušta nam brzo čitanje drugih, ali ne bez rizika stvaranja netočne slike. Učenje je bilo koja relativno stalna promjena u ponašanju koja se zbiva kao posljedica iskustva. Ono nam pomaže da se prilagodimo i savladamo svoje okruženje. Mijenjanjem svojeg ponašanja kako bi se prilagodili promjenjivim uvjetima, postajemo odgovornim građanima i produktivnim djelatnicima. Učenje je izgrađno na zakonu efekta koje kaže da se ponašanje funkcija njegovih posljedica. Menadžeri mijenjaju ponašanje zaposlenika sustavnim poticanjem svakog slijedećeg koraka koji djelatnika dovodi bliže željenom ponašanju. Veliki dio našeg učenja temelji se na postupku oblikovanja. Vrijednosti utječu na stavove, stavovi na motivaciju i percepciju. Osobnost također ima utjecaj na percepciju. Motivacija utječe na percepciju, percepcija na učenje. Učenje utječe na sposobnosti, a sposobnosti na individualno ponašanje, kao i motivacija i percepcija.
  6. 6. Organizacijska kultura utječe na strateške odluke u poduzeću, npr. definiranje poslovnog područja, izbor ciljeva i strategije. Ona mijenja sposobnost poduzeća da se prilagođava okruženju. Individualno ponašanje pojedinca kao osobe koja svojim ponašanjem određuje svoj odnos prema drugima u organizaciji te svojim ponašanjem utječe na ponašanje grupe. Temelj svakog ljudskog ponašanja je individualno ponašanje koje je određeno s tri osnovne grupe, a to su: 1. Fiziološke varijable – one obuhvaćaju fizičku i mentalnu sposobnost 2. Psihološke varijable – odnose se na percepciju, stavove, osobnost, učenje i motivaciju 3. Varijable okoline – obuhvaćaju obitelj, kulturu i socijalnu klasu
  7. 7. 3. Zaključak Učinak i zadovoljstvo nekog zaposlenog biti će veći ukoliko se njegove vrijednosti dobro uklapaju u vrijednosti organizacije. Menadžeri će više cijeniti djelatnike koji se uklapaju i zaposleni će vjerojatno biti zadovoljni ako opaze da se uklapaju. Menadžeri bi trebali biti zainteresirani za stavove svojih zaposlenih budući da stavovi utjeću na ponašanje. Zadovoljni radnici imaju nižu stopu fluktuacije i apsentizma. Glavna je vrijednost menadžera razumjevanje razlika osobnosti vjerjatno u boljem selekcioniranju. Veća je vjerojatnost selekcije proizvodnijih i zadovoljnijih djelatnika ako se uzimaju u obzir tipovi osobnosti koji su sukladni zanimanjima. Menadžeri trebaju uzeti u obzir da njihovi zaposleni reagiraju na opažanja, a ne na stvarnost. Bez obzira da li je vrednovanje zaposlenog, koje obavlja menadžer, stvarno objektivno i nepristrano. Ako pojedinci primjete da su vrednovanja radnih učinaka pristrana i sl., ponašat će se kao da ti uvjeti stvarno postoje. Menadžer treba zaposlenog svojim ponašanjem i svojim upravljnjem nagradama simulira zaposlenog na učenje.
  8. 8. 3. Zaključak 1) S. Robbins, Bitni elementi organizacijskog ponašanja, MATE, Zagreb; poglavlje: III. Temelji individualnog ponašanja 2) personal.unizd.hr/~dcsain/nastavni/menadzment/17.%20Menadzersko %20vodenje%20i%20ponasanje%20ljudi.pdf – 3) www.ef.unze.ba/docs/Organizacija%20preduzeca%20-vjezbe%20XII-.ppt -

×